{"id":33022,"date":"2022-10-17T16:14:26","date_gmt":"2022-10-17T16:14:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33022"},"modified":"2022-10-17T16:15:07","modified_gmt":"2022-10-17T16:15:07","slug":"predstavljanje-knjige-lucije-balikic-najbolje-namjere-britanski-i-francuski-intelektualci-i-stvaranje-jugoslavije-u-osijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33022","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Lucije Baliki\u0107 \u201cNajbolje namjere. Britanski i francuski intelektualci i stvaranje Jugoslavije\u201d u Osijeku"},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak, 20. listopada, u 18.00 sati na Filozofskom fakultetu u Osijeku (u\u010dionica 54, II. kat) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Lucije Baliki\u0107, mag. <em>Najbolje namjere. Britanski i francuski intelektualci i stvaranje Jugoslavije<\/em> (Srednja Europa, 2022.). Uz autoricu, na promociji \u0107e sudjelovati i doc. dr. sc. Domagoj Tomas, dr. sc. Luka Peji\u0107 te Valentina Kezi\u0107, mag. kao moderatorica. Ulaz za sve zainteresirane je slobodan.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O knjizi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi je prikazana va\u017enost uloge britanskih i francuskih intelektualaca u procesima stvaranja prve Jugoslavije. Autorica razbija ustaljeni mit da je dr\u017eavna zajednica Ju\u017enih Slavena nastala isklju\u010divo kao produkt ishoda Prvog svjetskog rata i volje lokalnih politi\u010dkih elita.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNaslovna je tema odabrana s ciljem da se \u0161iroj javnosti predstavi jedan va\u017ean, a istovremeno u historiografiji \u010desto izostavljan aspekt nastanka prve zajedni\u010dke dr\u017eave Ju\u017enih Slavena, a to je uloga velikih (kona\u010dno i pobjedni\u010dkih) sila Velike Britanije i Francuske u tom procesu. Konkretno, glavno pitanje kojim se ova knjiga bavi nije nu\u017eno ono koje se odnosi na slu\u017ebene stavove i odluke njihovih vlada, ve\u0107 upravo ono koje u fokus postavlja vladine savjetnike, stru\u010dnjake te intelektualce koji su pridonijeli stvaranju odre\u0111ene slike o osobinama, situaciji i potrebama Ju\u017enih Slavena u javnosti Velike Britanije i Francuske te njihovim vladaju\u0107im krugovima. (\u2026) Cilj ove knjige nije prikazati samo jednu stranu pri\u010de, ve\u0107 oslikati \u0161to objektivniju narav \u010ditavog dijaloga izme\u0111u svih relevantnih intelektualaca (britanskih, francuskih, njema\u010dkih, ma\u0111arskih, hrvatskih, srpskih, liberala, konzervativaca, socijalista, nacionalista, regionalista, kozmopolita itd.) te njihovih vlada, dokazuju\u0107i pritom da je integralno jugoslavenstvo bilo naj\u0161ire prihva\u0107eni program u \u010ditavom razdoblju oko Velikog rata, ali i da su se mi\u0161ljenja mnogih ozbiljno razilazila u pitanju konkretnog oblikovanja budu\u0107e, pone\u0161to neo\u010dekivane, dr\u017eave.\u201c (Iz Predgovora)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autorici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Lucija Baliki\u0107, doktorandica i predava\u010dica na Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du i Budimpe\u0161ti. Istra\u017euje intelektualnu povijest sokolskog pokreta me\u0111uratne Jugoslavije. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i na Sveu\u010dili\u0161tu u Southamptonu u Ujedinjenom Kraljevstvu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"724\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"33023\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=33023\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/najbolje-namjere-poster.png?fit=1086%2C1536&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1086,1536\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"najbolje-namjere-poster\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/najbolje-namjere-poster.png?fit=724%2C1024&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/najbolje-namjere-poster.png?resize=724%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-33023\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/najbolje-namjere-poster.png?resize=724%2C1024&amp;ssl=1 724w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/najbolje-namjere-poster.png?resize=212%2C300&amp;ssl=1 212w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/najbolje-namjere-poster.png?resize=768%2C1086&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/najbolje-namjere-poster.png?w=1086&amp;ssl=1 1086w\" sizes=\"auto, (max-width: 724px) 100vw, 724px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ffos.unios.hr\/predstavljanje-knjige-najbolje-namjere-britanski-i-francuski-intelektualci-i-stvaranje-jugoslavije\/\">https:\/\/www.ffos.unios.hr\/predstavljanje-knjige-najbolje-namjere-britanski-i-francuski-intelektualci-i-stvaranje-jugoslavije\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":33023,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-33022","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/najbolje-namjere-poster.png?fit=1086%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":33022,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":33022,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":33022,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52884,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52884","url_meta":{"origin":33022,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na predstavljanje knjige \"Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine\" koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Knjigu \u0107e, uz autora Dinu Stani\u010di\u0107a, predstaviti Ljiljana Dobrov\u0161ak i Filip Hamer\u0161ak. Vi\u0161e o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":33022,"position":4},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":33022,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33022","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33022"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33022\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33025,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33022\/revisions\/33025"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/33023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33022"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33022"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33022"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}