{"id":33010,"date":"2022-10-15T13:51:41","date_gmt":"2022-10-15T13:51:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33010"},"modified":"2022-10-15T13:51:41","modified_gmt":"2022-10-15T13:51:41","slug":"predavanje-akademika-stjepana-damjanovica-najstarije-hrvatske-pocetnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33010","title":{"rendered":"Predavanje akademika Stjepana Damjanovi\u0107a \u201eNajstarije hrvatske po\u010detnice\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Utorak, 18. listopada 2022. u 19:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odjel za hrvatsko glagolja\u0161tvo Matice hrvatske u sklopu ciklusa <em>Ve\u010deri obljetnica<\/em>, s rado\u0161\u0107u&nbsp;poziva sve ljubitelje hrvatske kulture na predavanje <strong>akademika Stjepana Damjanovi\u0107a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U srednjovjekovnim tekstovima, hrvatskim i onim iz drugih naroda, nailazimo na upozorenja da biti pismen zna\u010di posjedovati posebnu mo\u0107. Zato stari slavenski pisac u poznatom Proglasu Evan\u0111elju ka\u017ee da su <strong>goli svi narodi bez pisma,<\/strong> <strong>nemo\u0107ni da se bore s neprijateljem svojih du\u0161a<\/strong>. Pismo o kome govori taj autor Sveto je pismo, dakle Biblija. Slu\u017eiti se njime na najdjelotvorniji na\u010din mo\u017ee samo onaj koji zna pismena, koji zna slova. Stoga je bilo va\u017eno slova nau\u010diti i njima se slu\u017eiti. Iz staroslavenske tradicije sa\u010duvali su nam se tekstovi koji su slu\u017eili kao mnemotehni\u010dko sredstvo za pam\u0107enje poretka slova. Uz svako slovo nalazilo se u tim tekstovima i njegovo ime pa se govorilo: az \u2013 buki, vjedje, glagoljon, dobrje, jest, \u017eivjeti, dzjelo &#8230; \u0161to zna\u010di <strong>ja koji znam slova govorim da je dobro \u017eivjeti na zemlji<\/strong>. Dakle, ne samo da svako slovo ima svoje ime, nego su ta imena slova povezana u smislenu cjelinu, u smislenu poruku. Tome su osobito slu\u017eile tzv. azbu\u010dne molitve napisane tako da prva slova svih redaka molitve daju ukupnu azbuku i to\u010dan poredak slova u glagolji\u010dnom i \u0107irili\u010dnom pismu. Va\u017eno je bilo pamtiti poredak slova i stoga \u0161to su ona \u2013 &nbsp;slova \u2013 &nbsp;ozna\u010davala i brojke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nisu nam sa\u010duvane hrvatskoglagoljske rukopisne po\u010detnice, ali je sigurno da ih je bilo i da su iz njih u\u010dili i u skromnim privatnim \u0161kolama (u seoskim kaptolima) i u gradskim katedralnim \u0161kolama. U rukopisnim glagolji\u010dnim tekstovima ostali su tragovi koji upu\u0107uju na na\u010dine kako su po\u010detnici u\u010dili slova. Spomenut \u0107emo najpoznatiji neliturgijski hrvatskoglagoljski rukopis \u2013 <em>Petrisov zbornik<\/em> iz 1468. To je tekst koji ima preko tisu\u0107u stranica i nudi \u0161tiva vrlo razli\u010dite funkcionalne usmjerenosti (sve vrste beletristi\u010dkih tekstova, enciklopedistiku, prirodopis, povijest itd.). Jedno se poglavlje zove <em>Istlma\u010denja azbukovnaja<\/em> (\u201eAzbu\u010dna tuma\u010denja\u201c) i u njemu npr. \u010ditamo: A.<em> Az jesam na\u010delnik \u017eivotu i vskre\u0161eniju<\/em>,B.<em> Bog jesam&#8230; <\/em>itd., navode se i slova i njihova imena, a ime je ujedno po\u010detak nove re\u010denice, zapravo nove religiozne poruke. Jezik toga poglavlja pokazuje da je ono prepisano iz starije matice. To je dokaz da su postojali rukopisni bukvari uvijek komponirani tako da slu\u017ee i za u\u010denje \u010ditanja i pisanja i za vjersku pouku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prva cjelovito sa\u010duvana hrvatska po\u010detnica otisnuta je u Veneciji 1527. glagoljicom u tiskari Andrije Torresanija (1451. \u2013 &nbsp;1529.). Ona je najljep\u0161a me\u0111u na\u0161im starim po\u010detnicama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Druga hrvatska po\u010detnica samo je tri godine mla\u0111a od prve i u literaturi je poznata pod imenima <em>Ko\u017ei\u010di\u0107ev bukvar, Ko\u017ei\u010di\u0107eva po\u010detnica i Ko\u017ei\u010di\u0107ev psaltir<\/em>. Otisnuta je u Rijeci 1530. u tiskari \u0160imuna Ko\u017ei\u010di\u0107a Benje<br>(o. 1460. \u2013 1536.).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Protestanti su tra\u017eili na\u010dina da pomognu onima koji \u017eele u\u010diti \u010ditanje i pisanje pa su u Urachu 1561. otisnuli dvije male po\u010detnice, prvo glagolji\u010dnu, zatim \u0107irili\u010dnu. Na tim po\u010detnicama pi\u0161e da su otisnute u T\u00fcbingenu jer je bio obi\u010daj da se kao mjesto tiska navede najbli\u017ei sveu\u010dili\u0161ni grad. Ta tre\u0107a hrvatska po\u010detnica zove se<em> Tabla za dicu.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Predavanje je mogu\u0107e pratiti i putem Zoom sastanka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><a href=\"https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/87120572759?pwd=SGpnS0pMdFprK09QbjRtMGVoR2U5dz09\">https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/87120572759?pwd=SGpnS0pMdFprK09QbjRtMGVoR2U5dz09<\/a><\/strong><br><br><strong>Meeting ID: 871 2057 2759<\/strong><br><strong>Passcode: 897826<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/zbivanja\/predavanje-akademika-stjepana-damjanovica-najstarije-hrvatske-pocetnice-3495\/\">https:\/\/www.matica.hr\/zbivanja\/predavanje-akademika-stjepana-damjanovica-najstarije-hrvatske-pocetnice-3495\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10302,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-33010","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Matica_hrvatska_logo.jpg?fit=1200%2C485&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55276,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55276","url_meta":{"origin":33010,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a \u201eEmigrantska pisma\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska matica iseljenika i Ogranak Matice hrvatske iz Skradina imaju \u010dast pozvati Vas na sve\u010dano predstavljanje knjige autora prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a pod naslovom \u201eEmigrantska pisma\u201c. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 16. rujna 2026., s po\u010detkom u 12 sati, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":33010,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55599,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55599","url_meta":{"origin":33010,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201eStanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a\u201c akademika An\u0111elka Akrapa u \u010cakovcu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U petak, 9. listopada 2026. godine, Ogranak Matice hrvatske u \u010cakovcu s po\u010detkom u 18:00 sati u dvorani na adresi Park Rudolfa Kropeka 2 u \u010cakovcu uprili\u010dit \u0107e sve\u010dano predstavljanje knjige \u201eStanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a\u201c akademika An\u0111elka Akrapa, objavljene u izdanju Matice hrvatske 2025. godine. Ovo kapitalno djelo prvo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":33010,"position":3},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":33010,"position":4},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":33010,"position":5},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33010"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33010\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33011,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33010\/revisions\/33011"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}