{"id":33010,"date":"2022-10-15T13:51:41","date_gmt":"2022-10-15T13:51:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=33010"},"modified":"2022-10-15T13:51:41","modified_gmt":"2022-10-15T13:51:41","slug":"predavanje-akademika-stjepana-damjanovica-najstarije-hrvatske-pocetnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=33010","title":{"rendered":"Predavanje akademika Stjepana Damjanovi\u0107a \u201eNajstarije hrvatske po\u010detnice\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Utorak, 18. listopada 2022. u 19:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Odjel za hrvatsko glagolja\u0161tvo Matice hrvatske u sklopu ciklusa Ve\u010deri obljetnica<\/em>, s rado\u0161\u0107u poziva sve ljubitelje hrvatske kulture na predavanje akademika Stjepana Damjanovi\u0107a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

U srednjovjekovnim tekstovima, hrvatskim i onim iz drugih naroda, nailazimo na upozorenja da biti pismen zna\u010di posjedovati posebnu mo\u0107. Zato stari slavenski pisac u poznatom Proglasu Evan\u0111elju ka\u017ee da su goli svi narodi bez pisma,<\/strong> nemo\u0107ni da se bore s neprijateljem svojih du\u0161a<\/strong>. Pismo o kome govori taj autor Sveto je pismo, dakle Biblija. Slu\u017eiti se njime na najdjelotvorniji na\u010din mo\u017ee samo onaj koji zna pismena, koji zna slova. Stoga je bilo va\u017eno slova nau\u010diti i njima se slu\u017eiti. Iz staroslavenske tradicije sa\u010duvali su nam se tekstovi koji su slu\u017eili kao mnemotehni\u010dko sredstvo za pam\u0107enje poretka slova. Uz svako slovo nalazilo se u tim tekstovima i njegovo ime pa se govorilo: az \u2013 buki, vjedje, glagoljon, dobrje, jest, \u017eivjeti, dzjelo … \u0161to zna\u010di ja koji znam slova govorim da je dobro \u017eivjeti na zemlji<\/strong>. Dakle, ne samo da svako slovo ima svoje ime, nego su ta imena slova povezana u smislenu cjelinu, u smislenu poruku. Tome su osobito slu\u017eile tzv. azbu\u010dne molitve napisane tako da prva slova svih redaka molitve daju ukupnu azbuku i to\u010dan poredak slova u glagolji\u010dnom i \u0107irili\u010dnom pismu. Va\u017eno je bilo pamtiti poredak slova i stoga \u0161to su ona \u2013  slova \u2013  ozna\u010davala i brojke.<\/p>\n\n\n\n

Nisu nam sa\u010duvane hrvatskoglagoljske rukopisne po\u010detnice, ali je sigurno da ih je bilo i da su iz njih u\u010dili i u skromnim privatnim \u0161kolama (u seoskim kaptolima) i u gradskim katedralnim \u0161kolama. U rukopisnim glagolji\u010dnim tekstovima ostali su tragovi koji upu\u0107uju na na\u010dine kako su po\u010detnici u\u010dili slova. Spomenut \u0107emo najpoznatiji neliturgijski hrvatskoglagoljski rukopis \u2013 Petrisov zbornik<\/em> iz 1468. To je tekst koji ima preko tisu\u0107u stranica i nudi \u0161tiva vrlo razli\u010dite funkcionalne usmjerenosti (sve vrste beletristi\u010dkih tekstova, enciklopedistiku, prirodopis, povijest itd.). Jedno se poglavlje zove Istlma\u010denja azbukovnaja<\/em> (\u201eAzbu\u010dna tuma\u010denja\u201c) i u njemu npr. \u010ditamo: A. Az jesam na\u010delnik \u017eivotu i vskre\u0161eniju<\/em>,B. Bog jesam… <\/em>itd., navode se i slova i njihova imena, a ime je ujedno po\u010detak nove re\u010denice, zapravo nove religiozne poruke. Jezik toga poglavlja pokazuje da je ono prepisano iz starije matice. To je dokaz da su postojali rukopisni bukvari uvijek komponirani tako da slu\u017ee i za u\u010denje \u010ditanja i pisanja i za vjersku pouku.<\/p>\n\n\n\n

Prva cjelovito sa\u010duvana hrvatska po\u010detnica otisnuta je u Veneciji 1527. glagoljicom u tiskari Andrije Torresanija (1451. \u2013  1529.). Ona je najljep\u0161a me\u0111u na\u0161im starim po\u010detnicama.<\/p>\n\n\n\n

Druga hrvatska po\u010detnica samo je tri godine mla\u0111a od prve i u literaturi je poznata pod imenima Ko\u017ei\u010di\u0107ev bukvar, Ko\u017ei\u010di\u0107eva po\u010detnica i Ko\u017ei\u010di\u0107ev psaltir<\/em>. Otisnuta je u Rijeci 1530. u tiskari \u0160imuna Ko\u017ei\u010di\u0107a Benje
(o. 1460. \u2013 1536.).<\/p>\n\n\n\n

Protestanti su tra\u017eili na\u010dina da pomognu onima koji \u017eele u\u010diti \u010ditanje i pisanje pa su u Urachu 1561. otisnuli dvije male po\u010detnice, prvo glagolji\u010dnu, zatim \u0107irili\u010dnu. Na tim po\u010detnicama pi\u0161e da su otisnute u T\u00fcbingenu jer je bio obi\u010daj da se kao mjesto tiska navede najbli\u017ei sveu\u010dili\u0161ni grad. Ta tre\u0107a hrvatska po\u010detnica zove se Tabla za dicu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Predavanje je mogu\u0107e pratiti i putem Zoom sastanka<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/87120572759?pwd=SGpnS0pMdFprK09QbjRtMGVoR2U5dz09<\/a><\/strong>

Meeting ID: 871 2057 2759<\/strong>
Passcode: 897826<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.matica.hr\/zbivanja\/predavanje-akademika-stjepana-damjanovica-najstarije-hrvatske-pocetnice-3495\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10302,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-33010","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/Matica_hrvatska_logo.jpg?fit=1200%2C485&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":33010,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":33010,"position":1},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":33010,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":33010,"position":3},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":33010,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":33010,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33010"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33010\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33011,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33010\/revisions\/33011"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}