{"id":32997,"date":"2022-10-14T20:01:49","date_gmt":"2022-10-14T20:01:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32997"},"modified":"2022-10-14T20:44:55","modified_gmt":"2022-10-14T20:44:55","slug":"margareta-blazevic-ruke-dalje-od-naseg-svetog-rata-odnos-izmedu-podrzavanja-sluzbenog-ratnog-narativa-u-hrvatskoj-javnosti-i-procesa-tranzicijske-pravde-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32997","title":{"rendered":"Margareta Bla\u017eevi\u0107 – \u201cRuke dalje od na\u0161eg Svetog rata\u201d: Odnos izme\u0111u podr\u017eavanja slu\u017ebenog ratnog narativa u hrvatskoj javnosti i procesa tranzicijske pravde u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n

\u201cHands Off Our Holy War\u201d: The Public\u2019s Support for the Official War Narrative and its Relationship to Transitional Justice Processes in Croatia<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cRuke dalje od na\u0161eg Svetog rata\u201d[1]<\/sup><\/strong><\/sup><\/a> : Odnos izme\u0111u podr\u017eavanja slu\u017ebenog ratnog narativa u hrvatskoj javnosti i procesa tranzicijske pravde u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Margareta Bla\u017eevi\u0107, MSc<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Detektiraju\u0107i trend sve u\u010destalijih incidenata i netrpeljivosti te opa\u017eaju\u0107i kontinuiranu socijalno-politi\u010dku i pravnu diskriminaciju te netoleranciju prema \u201cne-Hrvatima\u201d, me\u0111unarodne i lokalne nevladine organizacije sve \u010de\u0161\u0107e ukazuju na ulogu slu\u017ebenog ratnog narativa koji hrvatske politi\u010dke elite propagiraju i institucionaliziraju kako bi opstruirali proces tranzicijske pravde u Hrvatskoj i regiji. Naime, dvadeset i \u0161est godina nakon zavr\u0161etka Domovinskog rata, Republika Hrvatska se suo\u010dava sa sve \u010de\u0161\u0107im slu\u010dajevima govora mr\u017enje, radikalizacije i diskriminacije usmjerenih prema gra\u0111anima, pa \u010dak i turistima \u201cne-hrvatskog\u201d odnosno srpskog ili bo\u0161nja\u010dkog podrijetla. U isto vrijeme, na brojnim komemorativnim manifestacijama, ali i u svakodnevnom (politi\u010dkom) diskursu, veli\u010daju se pa \u010dak i odlikuju osu\u0111eni ratni zlo\u010dinci, a dokazi i presude hrvatskih sudova i Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju sistematski se relativiziraju, ignoriraju ili negiraju. Civilne \u017ertve rata \u201cne-hrvatskog\u201d podrijetla i dalje se promatraju kao \u017ertve \u201cdrugog reda\u201d pa \u010dak i kao neprijatelji ili podr\u017eavaoci neprijatelja, a protjeranim (biv\u0161im) gra\u0111anima ne-hrvatskog podrijetla te\u017ee je povratiti ili osigurati pravo na kompenzaciju izgubljene ili uni\u0161tene imovine.<\/p>\n\n\n\n

Diplomski rad, \u010diji \u0107e sadr\u017eaj biti detaljnije opisan u nastavku, bio je krajnji rezultat istra\u017eiva\u010dkog projekta kojega je cilj bio definirati i analizirati odnos izme\u0111u slu\u017ebenog ratnog narativa i procesa tranzicijske pravde u Hrvatskoj. U tom su se procesu koristile istra\u017eiva\u010dke metode 1) pregleda i analize stru\u010dne literature te izvje\u0161taja nevladinih ili civilnih (me\u0111unarodnih i lokalnih) organizacija, 2) anketnog istra\u017eivanja i 3) intervjua sa stru\u010dnjacima na podru\u010dju tranzicijske pravde u Hrvatskoj i regiji (prof. dr. sc. \u017darko Puhovski) te razvitka, propagiranja i institucionalizacije hrvatskog ratnog narativa (ratna reporterka, urednica i novinarka Heni Erceg).<\/p>\n\n\n\n

Rezultati analize pomo\u0107u svih triju istra\u017eiva\u010dkih metoda konzistentno su ukazali na postojanje veze izme\u0111u slu\u017ebenog ratnog narativa i tranzicijske pravde u Hrvatskoj. Konkretnije, rezultati ovog istra\u017eiva\u010dkog projekta ukazali su na to da slu\u017ebeni (pa tako i dominantni) hrvatski narativ o Domovinskom ratu koji kontinuirano propagiraju i institucionaliziraju hrvatske politi\u010dke elite ima negativan utjecaj na realizaciju tranzicijske pravde u Hrvatskoj i regiji. Cilj projekta je bio, te u kona\u010dnici i uspio, pru\u017eiti temelj za daljnje istra\u017eivanje ove sve va\u017enije teme, posebice s obzirom na intenziviranje politi\u010dkih napetosti izme\u0111u biv\u0161ih jugoslavenskih republika i njihovih gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

Uvod u temu istra\u017eiva\u010dkog projekta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako razli\u010ditog opsega i (nekih) motiva, svi oru\u017eani sukobi koji su zapo\u010deli pa tako i doveli do kona\u010dnog raspada Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije, \u010desto su karakterizirani kao dru\u0161tveno-politi\u010dki najzamr\u0161eniji i najnasilniji sukobi na europskom tlu od Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

U svim oru\u017eanim sukobima koji su buknuli prilikom raspada Jugoslavije bilo je brojnih slu\u010dajeva (te\u0161kih) kr\u0161enja ljudskih prava koje su po\u010dinili svi njihovi akteri ili tada sukobljene strane. To, dakako, uklju\u010duje i hrvatsku stranu pa je tako u sudskim procesima utvr\u0111ena kaznena odgovornost pripadnika hrvatskih oru\u017eanih snaga za brojne ratne zlo\u010dine (npr. zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, ubojstva, protjerivanje, te mu\u010denje i silovanje civila i ratnih zarobljenika) na podru\u010dju dana\u0161njeg hrvatskog teritorija, ali i teritorija jugozapadne Bosne. \u0160tovi\u0161e, Me\u0111unarodni kazneni sud za biv\u0161u Jugoslaviju utvrdio je i postojanje hrvatskog udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata (UZP) s ciljem etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja dijelova Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

Nakon zavr\u0161etka ratnih djelovanja, nova, samostalna i me\u0111unarodno priznata Republika Hrvatska na\u0161la se pred slo\u017eenim tranzicijskim izazovima: uspostavom pravednog i demokratskog politi\u010dkog sustava te (ponovnom) izgradnjom dru\u0161tveno-politi\u010dkih i pravnih institucija. Nadalje, Hrvatska je bila suo\u010dena s obvezom uspostavljanja funkcionalnog i nepristranog sustava postkonfliktne tranzicijske pravde koji bi olak\u0161ao procese suo\u010davanja s nedavnom nasilnom pro\u0161lo\u0161\u0107u. Idealno, svrha sustava trebala je biti utvr\u0111ivanje \u010dinjenica i istine o ratnim zbivanjima, uspostavljanje pravne i kaznene odgovornosti po\u010dinitelja ratnih zlo\u010dina i dodjeljivanje kompenzacija \u017ertvama rata, kao i provo\u0111enje politika koje poti\u010du pomirenje u regiji. Ratom pogo\u0111ene zajednice i \u017ertve rata trebale bi imati klju\u010dnu ulogu u razvoju i realizaciji procesa tranzicijske pravde pa je tako podr\u017eavanje tranzicijske pravde u dr\u017eavi me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom od velikog zna\u010daja za (uspje\u0161nu) realizaciju tih procesa. Stvaranje i provedba sveobuhvatnog sustava tranzicijske pravde jo\u0161 uvijek je u tijeku u Hrvatskoj, \u010dak i 30 godina nakon zavr\u0161etka rata. Kao \u0161to se sugerira u brojnim izvje\u0161\u0107ima koja su sastavile me\u0111unarodne, regionalne i lokalne (nevladine) organizacije, procesi tranzicijske pravde u Hrvatskoj su spori i \u010desto etni\u010dki i politi\u010dki pristrani pa \u010dak i – diskriminiraju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Sukladno tome, svi akti agresije, zlo\u010dina\u010dke aktivnosti ili (te\u0161ke) povrede ljudskih prava koje su po\u010dinili pripadnici hrvatskih oru\u017eanih snaga se ili opravdavaju, ignoriraju, individualiziraju ili negiraju, dok politi\u010dka elita osu\u0111enike i osumnji\u010denike za ratne zlo\u010dine glorificira i \u0161titi. \u0160tovi\u0161e, iako vi\u0161estruko dokazano u sudskim procesima, kategori\u010dki se negira sustavnost i strate\u0161ka priroda nekih zlo\u010dina, kao i (izravna) uklju\u010denost dr\u017eave i dr\u017eavnog vrha u njihovu organizaciju i koordinaciju. Takav pristup, izvrtanje i (re)interpretacija \u010dinjenica predstavljaju kamen temeljac narativa o Domovinskom ratu koji hrvatska politi\u010dka elita razvija, propagira, a u kona\u010dnici i institucionalizira od samog po\u010detka oru\u017eanih sukoba \u201990-ih. Narativ je izgra\u0111en na prikazivanju Hrvatske isklju\u010divo kao \u017ertve srpske agresije, Domovinskog rata kao pobjedni\u010dkog, i \u0161to je najva\u017enije, kao isklju\u010divo obrambenog rata. Kontinuirano \u0161irenje ovih predod\u017ebi nastavlja se sve do danas, \u0161to je rezultiralo zna\u010dajnom institucionalnom, politi\u010dkom i pravosudnom potporom, ali i potporom \u0161ire javnosti prema idejama i povijesnim \u201c\u010dinjenicama\u201d propisanih i – revidiranih – u slu\u017ebenom ratnom narativu.<\/p>\n\n\n\n

Namjeravaju\u0107i pobli\u017ee istra\u017eiti podr\u0161ku hrvatskog naroda slu\u017ebenom ratnom narativu i odnos izme\u0111u te podr\u0161ke i podr\u017eavanja procesa tranzicijske pravde u Hrvatskoj, projekt se temeljio na sljede\u0107em istra\u017eiva\u010dkom pitanju: Kakav je odnos izme\u0111u stavova hrvatskih gra\u0111ana prema dominantnom (slu\u017ebenom) ratnom narativu i njihovih stavova prema procesima tranzicijske pravde u Hrvatskoj?<\/p>\n\n\n\n

Sa\u017eetak rezultata<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako bi se obradilo navedeno pitanje, u ovom istra\u017eiva\u010dkom projektu koristile su se tri prethodno navedene metode – istra\u017eivanje i pregled literature, anketno istra\u017eivanje te dva intervjua sa stru\u010dnjacima. Nakon provedene analize, identificirana su \u010detiri glavna zaklju\u010dka.<\/p>\n\n\n\n

Prvi se odnosi na spoznaje prikupljene analizom dostupne literature. Iz pregleda akademskih \u010dlanaka i slu\u017ebenih izvje\u0161taja me\u0111unarodnih, regionalnih i lokalnih nevladinih organizacija i organizacija civilnog dru\u0161tva proiza\u0161la su tri zaklju\u010dka. Prvo, slu\u017ebeni narativ o Domovinskom ratu temelji se na percepciji (1) hrvatskog naroda i hrvatske dr\u017eave isklju\u010divo kao \u017ertve prije, tijekom i nakon ratnih djelovanja, (2) Domovinskog rata kao isklju\u010divo pravednog i legitimnog, obrambenog rata, (3) ratnih zlo\u010dina kao izoliranih incidenata za koje se dr\u017eava ne mo\u017ee optu\u017eiti te za koje se ve\u017ee isklju\u010divo individualna krivnja osu\u0111enika – trulih jabuka u ina\u010de isklju\u010divo \u010dasnim, pravednim i herojskim redovima hrvatskih oru\u017eanih snaga, te (4) rezultata rata kao pobjede nad neprijateljem koji je jedini i isklju\u010divi krivac za rat.<\/p>\n\n\n\n

Sve ove (re)konstruirane percepcije o Domovinskom ratu zajedno grade narativ koji politi\u010dke elite kontinuirano i dosljedno name\u0107u i promoviraju. Institucionaliziran je slu\u017ebenim dr\u017eavnim deklaracijama (Deklaracija o Oluji i Deklaracija o Domovinskom ratu<\/em>), a podr\u017eava ga i zna\u010dajan dio hrvatskih gra\u0111ana. Svi ti dugotrajni, sistemati\u010dni procesi rezultirali su ukorjenjivanjem narativa duboko u socijalno-politi\u010dke sfere na mikro, mezo i makro razinama dru\u0161tva. Zahvaljuju\u0107i tome, spomenuti je narativ vrlo prisutan u svakodnevnom javnom diskursu. Drugo, analiza implicira da je tranzicijska pravda u Hrvatskoj naglo usporila ili je, u nekim slu\u010dajevima, u potpunosti prekinuta u godinama nakon pristupanja zemlje Europskoj Uniji. Sukladno tome, primjetan je zabrinjavaju\u0107i trend radikalizacije, diskriminacije i govora mr\u017enje prema manjinama, relativizacije sudskih presuda i utvr\u0111enih \u010dinjenica te nejednakosti u priznavanju i po\u0161tivanju svih \u017ertava rata. Tre\u0107e, analizirana literatura pokazala je da institucionalizacija, popularizacija i potpora slu\u017ebenom narativu mo\u017ee igrati zna\u010dajnu ulogu u usporavanju i ometanju uspje\u0161ne realizacije procesa tranzicijske pravde.<\/p>\n\n\n\n

Drugi glavni zaklju\u010dak odnosi se na rezultate anketnog istra\u017eivanja. Rezultati anketnog istra\u017eivanja pokazali su postojanje statisti\u010dki jake, zna\u010dajne i negativne korelacije izme\u0111u popularne podr\u0161ke slu\u017ebenom narativu i podr\u0161ke procesima tranzicijske pravde u Hrvatskoj. Nadalje, rezultati statisti\u010dke obrade demonstrirali su da pozitivni stavovi prema slu\u017ebenom ratnom narativu zna\u010dajno predvi\u0111aju negativne stavove prema procesima tranzicijske pravde u Hrvatskoj. Drugim rije\u010dima, kada se podr\u0161ka ispitanika prema slu\u017ebenom ratnom narativu pove\u0107ava, njihova podr\u0161ka prema procesima tranzicijske pravde se smanjuje. Osim toga, eksplorativna moderatorska analiza otkrila je da osobno iskustvo sa sukobom nije imalo moderatorski utjecaj na odnos izme\u0111u podr\u017eavanja slu\u017ebenog ratnog narativa i procesa tranzicijske pravde.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i glavni zaklju\u010dak odnosi se na informacije prikupljene tijekom intervjua sa stru\u010dnjacima za hrvatski ratni narativ – novinarke, urednice i ratne reporterke Heni Erceg – te tranzicijske pravde u Hrvatskoj i regiji – akademskog profesora, politologa i mirovnog aktivista – prof. dr. sc. \u017darka Puhovskog. Oba su stru\u010dnjaka, u opisima svojih iskustava i saznanja o ovoj temi, istaknula da je podr\u0161ka slu\u017ebenom narativu doista duboko ukorijenjena u hrvatskom dru\u0161tvu i da bi mogla igrati zna\u010dajnu ulogu u opstrukciji tranzicijske pravde. Tijekom diskusije o rezultatima anketnog istra\u017eivanja, dvoje intervjuiranih stru\u010dnjaka istaknulo je i dodatne zanimljive aspekte koji nisu obra\u0111eni prilikom analize literature. Govore\u0107i o relevantnim akterima koji su sudjelovali u konstrukciji narativa te o na\u010dinima na koje se promi\u010de slu\u017ebeni narativ, Heni Erceg osvrnula se na ulogu Crkve u tim procesima. Iako Crkva u obra\u0111enoj literaturi nije uklju\u010divana u kategoriju politi\u010dke elite, ona doista predstavlja vrlo zna\u010dajnog i utjecajnog dru\u0161tvenog i politi\u010dkog aktera u hrvatskom dru\u0161tvu. Nadalje, Heni Erceg se osvrnula na ulogu ratnog profiterstva u odnosu izme\u0111u ratnog narativa i tranzicijske pravde, opisuju\u0107i ga zna\u010dajnim pokreta\u010dem i motivatorom \u0161irokog pokoravanja politi\u010dkoj ma\u0161ineriji pa tako i narativu koji ona promi\u010de. U razgovoru s profesorom Puhovskim, tema koja se \u010desto javljala bila je uporaba odre\u0111enih vrijednosti, emocija i simbolike u procesima propagiranja slu\u017ebenog ratnog narativa. Profesor je kori\u0161tenje te taktike okarakterizirao kao temeljni \u010dimbenik koji bi mogao objasniti podr\u017eavanje narativa od strane \u0161iroke javnosti u Hrvatskoj. Te vrijednosti, emocije i simbolika obi\u010dno su vezani uz domoljublje i po\u0161tivanje domovine i nacije. Nadalje, profesor Puhovski je objasnio da osobno iskustvo s ratom ne moderira odnos izme\u0111u narativa i procesa tranzicijske pravde jer simboli\u010dka, kolektivna percepcija rata (koju promovira narativ) ima potencijal nadja\u010dati osobno iskustvo i individualnu percepciju rata.<\/p>\n\n\n\n

Oba sugovornika potvrdila su da su svjedo\u010dili postojanju istra\u017eivanog odnosa u praksi te da bi mogla postojati uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza izme\u0111u podr\u0161ke slu\u017ebenom ratnom narativu i njenog nedostatka za procese tranzicijske pravde. Heni Erceg istaknula je da se to mo\u017ee zahvaliti politi\u010dkoj ma\u0161ineriji koja osigurava bezuvjetno slaganje s narativom pa tako i manjak podr\u0161ke za realizaciju procesa tranzicijske pravde. Profesor Puhovski objasnio je da uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza postoji zbog spoznaje gra\u0111ana da ne mogu imati oboje \u2013 neosporna uvjerenja o ratu i procese koji bi ta uvjerenja mogli osporiti. U kona\u010dnici, oba su se stru\u010dnjaka slo\u017eila da u Hrvatskoj nema (ili ne\u0107e biti) tranzicijske pravde jer su gra\u0111ani zadovoljni odr\u017eavanjem svojih dru\u0161tveno-politi\u010dkih statusa propisanih slu\u017ebenim narativom.<\/p>\n\n\n\n

Naposljetku, \u010detvrti glavni zaklju\u010dak odnosi se na spoznaje utvr\u0111ene analizom literature i razgovorima sa stru\u010dnjacima, a ti\u010du se kratkoro\u010dnih i dugoro\u010dnih implikacija bezuvjetnog podr\u017eavanja i propagiranja slu\u017ebenog ratnog narativa za procese tranzicijske pravde u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Bezuvjetna podr\u0161ka i zagovaranje slu\u017ebenog ratnog narativa od strane politi\u010dke elite i gra\u0111ana mo\u017ee imati negativne kratkoro\u010dne posljedice, primjerice, na pojedine aktiviste, organizacije civilnog dru\u0161tva i politi\u010dare koji zagovaraju promjene. Naime, oni pojedinci i organizacije koje poku\u0161avaju osporiti ideje toga narativa ili implementirati odre\u0111ene procese tranzicijske pravde koji bi do toga mogli dovesti, mogu se suo\u010diti s neugodnim ili rizi\u010dnim situacijama kao \u0161to su verbalno nasilje, prijetnje pa \u010dak i fizi\u010dki napadi dok se projekti takvih organizacija mogu sabotirati ili zabranjivati. Tako\u0111er, pojedinci uklju\u010deni u procese osporavanja ideja koje propagira ratni narativ mogu se suo\u010diti s razli\u010ditim oblicima diskriminacije kao \u0161to je nemogu\u0107nost zaposlenja ili \u010dak otpu\u0161tanje s posla.<\/p>\n\n\n\n

Dugoro\u010dne posljedice se manifestiraju u tome da po\u010dinitelji ratnih zlo\u010dina ne odgovaraju za svoje postupke, da se iskustva i patnja \u017ertava ne priznaje te da ne mogu za nju dobiti od\u0161tetu. Generalno gledaju\u0107i, to mo\u017ee dovesti do daljnjih dru\u0161tvenih podjela, eskalacije netrpeljivosti te pogor\u0161anja odnosa izme\u0111u prethodno sukobljenih strana na makro, mezo i mikro razinama dru\u0161tva. Sve to mo\u017ee rezultirati eskalacijom socijalno-politi\u010dkih napetosti, a u kona\u010dnici, i ponovnim izbijanjem nasilnih sukoba.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prikupljene i sistematizirane informacije i zaklju\u010dci o hrvatskom slu\u017ebenom ratnom narativu i procesima tranzicijske pravde u zemlji ukazuju na zabrinjavaju\u0107i trend: trend manipulacije politi\u010dkih elita individualnim i kolektivnim sje\u0107anjima u nastojanju da osiguraju politi\u010dku podr\u0161ku, ali i da sprije\u010de kriti\u010dko promi\u0161ljanje politi\u010dke, ekonomske i strate\u0161ke uloge hrvatske dr\u017eave i njenih du\u017enosnika u jugoslavenskim ratovima. Nedostatak kriti\u010dkog promi\u0161ljanja gra\u0111ana, a samim time i izostanak djelovanja kako bi se suzbilo propagiranje i dru\u0161tveno ukorjenjivanje dezinformacija koje propagira slu\u017ebeni ratni narativ, dodatno osna\u017euje neu\u010dinkovitu, pristranu i diskriminiraju\u0107u tranzicijsku pravdu. To ne utje\u010de samo na pogo\u0111ene zajednice i \u017ertve rata, ve\u0107 i na \u0161iru dru\u0161tveno-politi\u010dku situaciju u zemlji i ostatku regije. Ako se takav trend etni\u010dke pristranosti, antagoniziraju\u0107e narativne propagande, nacionalno motivirane diskriminacije i dru\u0161tvenih podjela nastavi, odnosi izme\u0111u dru\u0161tvenih i etni\u010dkih skupina unutar zemlje i regije mogli bi se dodatno pogor\u0161ati. Istodobno, ve\u0107 rastu\u0107e politi\u010dke napetosti izme\u0111u biv\u0161ih jugoslavenskih republika mogle bi se dodatno intenzivirati.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi se uhvatili u ko\u0161tac s postoje\u0107im i sprije\u010dili budu\u0107e negativne posljedice manipulacije sje\u0107anjem i \u0161irenja antagoniziraju\u0107ih (ratnih) narativa, aktivisti, politi\u010dki akteri pa tako i pripadnici akademske zajednice imaju odgovornost djelovati. Za po\u010detak, znanstvenici se ne bi trebali suzdr\u017eavati od istra\u017eivanja ove teme i pokretanja konstruktivnih diskusija me\u0111u svojim kolegama i studentima. Rezultati istra\u017eivanja na ovu temu trebali bi se koristiti za pokretanje rasprava u javnom prostoru kao i za motiviranje kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja kod \u0161to ve\u0107eg broja gra\u0111ana. Poticanje kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja i dijaloga trebali bi biti prvi i klju\u010dni koraci u procesu osposobljavanja gra\u0111ana za iniciranje promjena i djelovanje protiv hegemonije slu\u017ebenog ratnog narativa. U tom procesu treba poticati pluralizam i inkluzivnost sje\u0107anja i \u201cistina\u201d istovremeno uva\u017eavaju\u0107i objektivne \u010dinjenice i dokaze o Domovinskom ratu.<\/p>\n\n\n\n

Naposljetku, primjenjuju\u0107i prili\u010dno prikladnu metaforu – znanstvenici, aktivisti i stru\u010dnjaci na terenu trebali bi se suzdr\u017eati od primjenjivanja pristupa propisanog sintagmom \u201ehands off our holy war\u201d (\u201eruke dalje od na\u0161eg svetog rata\u201d) te se radije koristiti \u201eall-hands-on-deck\u201d pristupom (tj. svim raspolo\u017eivim snagama ili, u doslovnom prijevodu, rukama) aktivnog i kontinuiranog preispitivanja \u201esvetosti\u201d Domovinskog – ili bilo kojeg drugog – rata.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Link na rad na engleskom jeziku, objavljeno u bazi diplomskih radova Vrije Universiteit, Amsterdam: <\/p>\n\n\n\n

www.ubvu.vu.nl\/pub\/index_oclc.cfm?SearchObjectId=8&objectid=109&ordering=1&openitem=246218<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/sup><\/a> Natpis na transparentu kojeg je dr\u017eao jedan od prosvjednika na skupu “Svi smo mi Mirko Norac” u velja\u010di 2001. u Splitu, Hrvatska. Prosvjed je organiziran kao odgovor na tjeralicu za hrvatskim generalom Mirkom Norcem koju je izdao hrvatski sud.<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-32997","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":32997,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":32997,"position":1},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":32997,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":32997,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":32997,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":32997,"position":5},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32997"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32997\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33009,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32997\/revisions\/33009"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}