{"id":32915,"date":"2022-10-10T19:46:19","date_gmt":"2022-10-10T19:46:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32915"},"modified":"2022-10-10T19:48:22","modified_gmt":"2022-10-10T19:48:22","slug":"odrzano-trogirsko-predstavljanje-knjige-acta-et-reformationes-consiliorum-civitatis-tragurii-saec-xiii-xv-zapisnici-i-odluke-vijeca-grada-trogira-13-15-stoljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32915","title":{"rendered":"Odr\u017eano trogirsko predstavljanje knjige “Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) \/ Zapisnici i odluke vije\u0107\u00e2 grada Trogira (13. \u2013 15. stolje\u0107e)”"},"content":{"rendered":"\n

Nadovezuju\u0107i se na zagreba\u010dko predstavljanje iz lipnja, u \u010detvrtak, 6. listopada 2022. godine odr\u017eano je i trogirsko predstavljanje knjige Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) \/ Zapisnici i odluke vije\u0107\u00e2 grada Trogira (13. \u2013 15. stolje\u0107e) <\/em>autora i prire\u0111iva\u010da doc. dr. sc. Tomislava Popi\u0107a i dr. sc. Ante Be\u0107ira koja je objavljena u izdanju Hrvatskoga instituta za povijest. Predstavljanje je odr\u017eano u trogirskoj gradskoj vije\u0107nici, tj. srednjovjekovnoj komunalnoj pala\u010di gdje su se jo\u0161 od njezine izgradnje po\u010detkom sedamdesetih godina 13. stolje\u0107a pa sve do propasti Mleta\u010dke Republike odr\u017eavala zasjedanja trogirskoga Velikoga vije\u0107a. Ravnateljica Muzeja grada Trogira, dr. sc. Fani Celio Cega, i ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest, dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107, prigodno su pozdravili okupljene u ime organizatora i izdava\u010da te ukratko ukazali na va\u017enost ove knjige pohvaliv\u0161i trud koji su autori u nju ulo\u017eili. Knjigu su potom predstavili prof. dr. sc. Irena Benyovsky Latin, prof. dr. sc. Mladen An\u010di\u0107 te akademkinja Nella Lonza, odnosno sami autori i prire\u0111iva\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. Irena Benyovsky Latin knjigu je razmatrala unutar postoje\u0107ih okvira historiografske produkcije o Trogiru, odnosno smjestila je njezin doprinos u \u0161iri povijesni kontekst kasnosrednjovjekovnoga Trogira. Naglasila je kako predstavljena knjiga upotpunjuje dosada\u0161nji fond znanja o kasnosrednjovjekovnom Trogiru, \u0161to posebice vrijedi za pitanje razumijevanja procesa oblikovanja politi\u010dke zajednice.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. Mladen An\u010di\u0107 prije svega je istaknuo kako je ovom knjigom po prvi puta uistinu valorizirana bogata pisana ostav\u0161tina Ivana Lu\u010di\u0107a, koja do dana dana\u0161njega na\u017ealost nije objavljena. Me\u0111utim, Lu\u010di\u0107eva ostav\u0161tina nudi pregr\u0161t istra\u017eiva\u010dkih mogu\u0107nosti za povijest Trogira i uop\u0107e za povijest hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku. Upravo su napori autora i prire\u0111iva\u010da doveli do ponovnoga \u201cotkri\u0107a\u201d Lu\u010di\u0107eve ostav\u0161tine. Smatra kako je upravo Trogir najzanimljiviji srednjovjekovni grad na isto\u010dnoj obali Jadrana s obzirom na to da je i fizi\u010dki o\u010duvan u pribli\u017enom srednjovjekovnom izgledu, odnosno zbog \u010dinjenice da sa\u010duvani izvorni materijal omogu\u0107ava analize koje nisu mogu\u0107e za druge gradove.<\/p>\n\n\n\n

Akademkinja Nella Lonza razmatrala je zapisnike i odluke vije\u0107\u00e2 kao distinktivan tip izvora i ukazala na njihovu va\u017enost, doti\u010du\u0107i se odnosa izme\u0111u norme i prakse, koji se jako dobro mo\u017ee pratiti upravo na primjeru kasnosrednjovjekovnoga Trogira. Naime, iz uvodne studije je vidljivo da je proces oblikovanja normativnoga poretka bio prepun dru\u0161tvenih konflikata, koji su izravno utjecali na kona\u010dan sadr\u017eaj i formu politi\u010dkoga poretka.<\/p>\n\n\n\n

Doc. dr. sc. Tomislav Popi\u0107 stavio je naglasak na nekoliko pojedinosti u pozadini nastanka knjige te razliku izme\u0111u pisanoga materijala koji je izvorno postojao i onoga \u0161to je do danas sa\u010duvano. U tom kontekstu kazao je kako je velika ve\u0107ina zapisnika srednjovjekovnih trogirskih vije\u0107a, koja je bila poznata jo\u0161 Ivanu Lu\u010di\u0107u u 17. stolje\u0107u, danas izgubljena. Kao ilustrativan primjer naveo je stanje za 14. stolje\u0107e \u2013 iz trogirskoga trecenta<\/em> danas je poznato svega osamdesetak dokumenata koji su nastali kao izravan rezultat djelatnosti trogirskih vije\u0107a, do\u010dim je koli\u010dina propaloga materijala tolika da bi se u protivnom dalo ukori\u010diti desetak svezaka.<\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. Ante Be\u0107ir u svojem se obra\u0107anju fokusirao na pitanje unutarnjih politi\u010dkih sukoba u Trogiru i njihovu krucijalnu ulogu u oblikovanju politi\u010dkoga poretka, \u0161to je ujedno i tema njegova doktorata pod nazivom Plemstvo kasnosrednjovjekovnoga Trogira: politi\u010dka zajednica, frakcije i dinamika konflikta<\/em>, koji je nedavno obranio na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e o knjizi mo\u017eete saznati na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32916,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-32915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/fotografija1-Trogir.jpg?fit=960%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":32915,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":32915,"position":1},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":32915,"position":2},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":32915,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":32915,"position":4},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":32915,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32915"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32921,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32915\/revisions\/32921"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}