{"id":32854,"date":"2022-10-04T07:18:08","date_gmt":"2022-10-04T07:18:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32854"},"modified":"2022-10-04T07:18:08","modified_gmt":"2022-10-04T07:18:08","slug":"daliboru-joleru-nagrada-za-prijevod-pilarova-juznoslavenskog-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32854","title":{"rendered":"Daliboru Joleru nagrada za prijevod Pilarova \u201eJu\u017enoslavenskog pitanja\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca proglasilo je 30. rujna 2022. dobitnika godi\u0161nje Nagrade Josip Tabak za najbolji prijevod na podru\u010dju publicistike. Dobitnik nagrade je Dalibor Joler za prijevod knjige Ive Pilara JU\u017dNOSLAVENSKO PITANJE I SVJETSKI RAT objavljene 2021. u izdanju Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i \u0160kolske knjige.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Obrazlo\u017eenje Povjerenstva za dodjelu nagrade<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNa\u0161 kolega germanist i romanist, aktivni profesor njema\u010dkog jezika i izvan \u0161kolske zgrade, nadasve aktivan prevoditelj (vi\u0161e od trideset prevedenih romana njema\u010dkih romanopisaca), prevoditelj sjajne njema\u010dke publicistike, aktivan sudionik niza knji\u017eevnih ve\u010deri na kojima predstavlja svoje prijevode te sudionik niza knji\u017eevnih radionica, Dalibor Joler, pro\u0161le nam je godine ponudio jo\u0161 jedno prvorazredno prijevodno ostvarenje. Rije\u010d je o spomenutoj znamenitoj knjizi Ive Pilara iz 1918. Nakon nekoliko prijevoda ovog djela prijevod Dalibora Jolera prvo je kriti\u010dko izdanje te knjige. Iako je Ju\u017enoslavensko pitanje napisano jo\u0161 za postojanja Austro-Ugarske Monarhije njezine ideje mogu poslu\u017eiti kao klju\u010d za razumijevanje hrvatske povijesti 20. st. Ivo Pilar se, naime, ve\u0107 u svoje vrijeme suprotstavljao hrvatsko \u2013 srpskim te\u017enjama za ujedinjenjem koje su se posljednjih desetlje\u0107a pokazale iluzornim. Pomna ra\u0161\u010dlamba ju\u017enoslavenskog pitanja tako\u0111er je pouka iz pro\u0161losti koja poti\u010de na kriti\u010dko razmi\u0161ljanje o sada\u0161njosti u kojoj dominiraju SAD, EU, Rusija i Kina. Taj je odgovoran posao kolega Joler napravio savr\u0161eno, tako da \u010ditaju\u0107i gotovo i ne primje\u0107ujemo da je knjiga napisana prije sto godina. Slo\u017eeno povijesno-politi\u010dko \u0161tivo savr\u0161eno te\u010de, ne varira u ritmu, niz konkretnih povijesnih i politi\u010dkih \u010dinjenica preneseno je u besprijekoran suvremeni hrvatski jezik. Dalibor Joler je ne samo na svoju prijevodnu listu nego i na prijevodnu listu DHKP-a i cjelokupne akademske zajednice stavio jo\u0161 jedno prijevodno kulturno dobro.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dalibor Joler o radu na prijevodu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDobro nam je poznato da rade\u0107i na svakom imalo slo\u017eenijem prijevodu moramo dodatno provjeravati, istra\u017eivati i prou\u010davati kako bismo posve razumjeli smisao onoga \u0161to prevodimo. Kada je rije\u010d o Pilarovu djelu Ju\u017enoslavensko pitanje i Svjetski rat, potreba za dodatnim istra\u017eivanjem dosegnula je razmjere s kakvima se rijetko susre\u0107emo. Prevo\u0111enje se prometnulo u zahtjevno, katkada tegobno, ali uzbudljivo putovanje ne samo nepreglednim prostranstvima brojnih povijesnih \u010dinjenica, starih i novih zemljovida te izvornih tekstova, nego i strpljivo otkrivanje \u010darobno privla\u010dnih i zanosno varljivih polja onomastike, topografije, etnografije, religijske kulture\u2026 Ovakav je prijevod, dakako, nezamisliv bez konzultacija s povjesni\u010darima, s kojima su se sustavno bistrili i precizirali pojmovi za koje katkada ni ne slutimo da su razlikovno va\u017eni.<\/p>\n\n\n\n<p>Na kraju toga dugoga, kad\u0161to iscrpljuju\u0107ega, ali nadahnjuju\u0107e lijepog putovanja prevladao je osje\u0107aj zadovoljstva ispunjenog uvjerenjem da ovaj prijevod \u010ditateljima pru\u017ea cjelovit, izvorniku vjeran, historiografski pouzdan i pro\u010di\u0161\u0107en tekst \u2013 ukratko, prvo kriti\u010dko izdanje \u017eivotnoga djela Ive Pilara, koje je do danas sa\u010duvalo upravo zapanjuju\u0107u aktualnost.\u201d<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-drustvenih-znanosti-ivo-pilar\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"w5EOgg1WtZ\"><a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2022\/09\/daliboru-joleru-nagrada-za-prijevod-pilarova-juznoslavenskog-pitanja-i-svjetskog-rata-30-9-2022\/\">Daliboru Joleru nagrada za prijevod Pilarova JU\u017dNOSLAVENSKOG PITANJA, 30. 9. 2022.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Daliboru Joleru nagrada za prijevod Pilarova JU\u017dNOSLAVENSKOG PITANJA, 30. 9. 2022.&#8221; &#8212; Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar\" src=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2022\/09\/daliboru-joleru-nagrada-za-prijevod-pilarova-juznoslavenskog-pitanja-i-svjetskog-rata-30-9-2022\/embed\/#?secret=gozA7iXs2G#?secret=w5EOgg1WtZ\" data-secret=\"w5EOgg1WtZ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28670,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-32854","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Pilar.jpg?fit=685%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":32854,"position":0},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":32854,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":32854,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":32854,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":32854,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":32854,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32854","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32854"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32854\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32855,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32854\/revisions\/32855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28670"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32854"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32854"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32854"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}