{"id":32854,"date":"2022-10-04T07:18:08","date_gmt":"2022-10-04T07:18:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32854"},"modified":"2022-10-04T07:18:08","modified_gmt":"2022-10-04T07:18:08","slug":"daliboru-joleru-nagrada-za-prijevod-pilarova-juznoslavenskog-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32854","title":{"rendered":"Daliboru Joleru nagrada za prijevod Pilarova \u201eJu\u017enoslavenskog pitanja\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca proglasilo je 30. rujna 2022. dobitnika godi\u0161nje Nagrade Josip Tabak za najbolji prijevod na podru\u010dju publicistike. Dobitnik nagrade je Dalibor Joler za prijevod knjige Ive Pilara JU\u017dNOSLAVENSKO PITANJE I SVJETSKI RAT objavljene 2021. u izdanju Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i \u0160kolske knjige.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Obrazlo\u017eenje Povjerenstva za dodjelu nagrade<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNa\u0161 kolega germanist i romanist, aktivni profesor njema\u010dkog jezika i izvan \u0161kolske zgrade, nadasve aktivan prevoditelj (vi\u0161e od trideset prevedenih romana njema\u010dkih romanopisaca), prevoditelj sjajne njema\u010dke publicistike, aktivan sudionik niza knji\u017eevnih ve\u010deri na kojima predstavlja svoje prijevode te sudionik niza knji\u017eevnih radionica, Dalibor Joler, pro\u0161le nam je godine ponudio jo\u0161 jedno prvorazredno prijevodno ostvarenje. Rije\u010d je o spomenutoj znamenitoj knjizi Ive Pilara iz 1918. Nakon nekoliko prijevoda ovog djela prijevod Dalibora Jolera prvo je kriti\u010dko izdanje te knjige. Iako je Ju\u017enoslavensko pitanje napisano jo\u0161 za postojanja Austro-Ugarske Monarhije njezine ideje mogu poslu\u017eiti kao klju\u010d za razumijevanje hrvatske povijesti 20. st. Ivo Pilar se, naime, ve\u0107 u svoje vrijeme suprotstavljao hrvatsko \u2013 srpskim te\u017enjama za ujedinjenjem koje su se posljednjih desetlje\u0107a pokazale iluzornim. Pomna ra\u0161\u010dlamba ju\u017enoslavenskog pitanja tako\u0111er je pouka iz pro\u0161losti koja poti\u010de na kriti\u010dko razmi\u0161ljanje o sada\u0161njosti u kojoj dominiraju SAD, EU, Rusija i Kina. Taj je odgovoran posao kolega Joler napravio savr\u0161eno, tako da \u010ditaju\u0107i gotovo i ne primje\u0107ujemo da je knjiga napisana prije sto godina. Slo\u017eeno povijesno-politi\u010dko \u0161tivo savr\u0161eno te\u010de, ne varira u ritmu, niz konkretnih povijesnih i politi\u010dkih \u010dinjenica preneseno je u besprijekoran suvremeni hrvatski jezik. Dalibor Joler je ne samo na svoju prijevodnu listu nego i na prijevodnu listu DHKP-a i cjelokupne akademske zajednice stavio jo\u0161 jedno prijevodno kulturno dobro.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dalibor Joler o radu na prijevodu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDobro nam je poznato da rade\u0107i na svakom imalo slo\u017eenijem prijevodu moramo dodatno provjeravati, istra\u017eivati i prou\u010davati kako bismo posve razumjeli smisao onoga \u0161to prevodimo. Kada je rije\u010d o Pilarovu djelu Ju\u017enoslavensko pitanje i Svjetski rat, potreba za dodatnim istra\u017eivanjem dosegnula je razmjere s kakvima se rijetko susre\u0107emo. Prevo\u0111enje se prometnulo u zahtjevno, katkada tegobno, ali uzbudljivo putovanje ne samo nepreglednim prostranstvima brojnih povijesnih \u010dinjenica, starih i novih zemljovida te izvornih tekstova, nego i strpljivo otkrivanje \u010darobno privla\u010dnih i zanosno varljivih polja onomastike, topografije, etnografije, religijske kulture\u2026 Ovakav je prijevod, dakako, nezamisliv bez konzultacija s povjesni\u010darima, s kojima su se sustavno bistrili i precizirali pojmovi za koje katkada ni ne slutimo da su razlikovno va\u017eni.<\/p>\n\n\n\n<p>Na kraju toga dugoga, kad\u0161to iscrpljuju\u0107ega, ali nadahnjuju\u0107e lijepog putovanja prevladao je osje\u0107aj zadovoljstva ispunjenog uvjerenjem da ovaj prijevod \u010ditateljima pru\u017ea cjelovit, izvorniku vjeran, historiografski pouzdan i pro\u010di\u0161\u0107en tekst \u2013 ukratko, prvo kriti\u010dko izdanje \u017eivotnoga djela Ive Pilara, koje je do danas sa\u010duvalo upravo zapanjuju\u0107u aktualnost.\u201d<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-drustvenih-znanosti-ivo-pilar\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"w5EOgg1WtZ\"><a href=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2022\/09\/daliboru-joleru-nagrada-za-prijevod-pilarova-juznoslavenskog-pitanja-i-svjetskog-rata-30-9-2022\/\">Daliboru Joleru nagrada za prijevod Pilarova JU\u017dNOSLAVENSKOG PITANJA, 30. 9. 2022.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Daliboru Joleru nagrada za prijevod Pilarova JU\u017dNOSLAVENSKOG PITANJA, 30. 9. 2022.&#8221; &#8212; Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar\" src=\"https:\/\/www.pilar.hr\/2022\/09\/daliboru-joleru-nagrada-za-prijevod-pilarova-juznoslavenskog-pitanja-i-svjetskog-rata-30-9-2022\/embed\/#?secret=gozA7iXs2G#?secret=w5EOgg1WtZ\" data-secret=\"w5EOgg1WtZ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28670,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-32854","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Pilar.jpg?fit=685%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":32854,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":32854,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":32854,"position":2},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, &#8220;Sociologija knji\u017eevnosti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":32854,"position":3},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":32854,"position":4},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":32854,"position":5},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32854","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32854"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32854\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32855,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32854\/revisions\/32855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28670"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32854"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32854"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32854"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}