{"id":3278,"date":"2017-03-10T10:23:16","date_gmt":"2017-03-10T10:23:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3278"},"modified":"2017-03-10T10:23:16","modified_gmt":"2017-03-10T10:23:16","slug":"drustvo-povjesnicara-umjetnosti-hrvatske-osuduje-odnos-prema-bastini-dubrovnika-zbog-snimanja-filma-o-robinu-hoodu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3278","title":{"rendered":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske osu\u0111uje odnos prema ba\u0161tini Dubrovnika zbog snimanja filma o Robinu Hoodu"},"content":{"rendered":"

Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske o\u0161tro osu\u0111uje bezobzirni odnos prema spomeni\u010dkoj sredini Dubrovnika za svrhe filma \u201eRobin Hood: Origins\u201c kao prekomjernu eksploataciju i sramotnu degradaciju jednog od najva\u017enijih hrvatskih spomenika s atributom svjetske ba\u0161tine.<\/p>\n

 <\/p>\n

JAVNI PROSVJED<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

9.3.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske o\u0161tro osu\u0111uje bezobzirni odnos prema spomeni\u010dkoj sredini Dubrovnika za svrhe filma \u201eRobin Hood: Origins\u201c kao prekomjernu eksploataciju i sramotnu degradaciju jednog od najva\u017enijih hrvatskih spomenika s atributom svjetske ba\u0161tine. Dio Straduna i prostor Posata od Plo\u010da poslu\u017eili su kao armatura za kulisu kvazisrednjovjekovnog grada, koja ih je potpuno prekrila drvenim konstrukcijama. Stradun je bio za vrijeme postavljanja kulisa optere\u0107en te\u0161kim vozilima, (kamionima, dizalicama i sl.), pretvoren u radionicu i logori\u0161te, za vrijeme snimanja njime su prolazili konji neza\u0161ti\u0107enih kopita, dok je potpuno maskirani Posat bio zasut \u0161ljunkom i pijeskom. Konstrukcije su se bez mjera za\u0161tite postavljale na zidove gra\u0111evina. Vrhunac je bio zavr\u0161ni prizor paljenja kvazisela u Posatu, \u0161to je prikazano kao \u201especijalni efekt\u201c, a zapravo je to bio kontrolirani po\u017ear. Nakon snimanja na oba popri\u0161ta, na putovima do njih i nizu objekata ostale su vi\u0161estruke \u0161tete, o kojima imamo svjedo\u010denja dubrova\u010dkih arhitekata.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cuvanju ba\u0161tine pretpostavljen je materijalni interes i presti\u017e, kako se to moglo razabrati iz rije\u010di biv\u0161eg gradona\u010delnika Andra Vlahu\u0161i\u0107a. Javne povr\u0161ine i kulturno dobro u potpunosti su i bez ikakvih uvjeta stavljeni na raspolaganje filmskoj ekipi, i to besplatno, tako da gradski prora\u010dun od te produkcije nema nikakve koristi, ali gradska vlast navodi da su financijsku korist ostvarile uslu\u017ene djelatnosti, pojedinci anga\u017eirani kao statisti i sl. Kao najve\u0107a korist navodi se popularizacija Dubrovnika kao mjesta te produkcije, kao i prija\u0161njih i budu\u0107ih produkcija koje je ugovorio biv\u0161i gradona\u010delnik, najavljuju\u0107i Dubrovniku budu\u0107nost najve\u0107eg popri\u0161ta snimanja filmskih megaspektakala. Podsje\u0107amo, da prema izmjenama Zakona o audiovizualnim djelatnostima iz 2012. godine Dr\u017eava ima obvezu isplatiti producentu u ime povrata 20 % potro\u0161ene svote u Hrvatskoj, tako da Grad i Dr\u017eava u velikom dijelu financiraju film. Iz toga proizlazi da je dominantna korist propaganda Grada, odnosno jo\u0161 jedan poticaj za njegovu eksploataciju kao sirovine za turisti\u010dku, filmsku i zabavnu industriju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pozivamo na odgovornost najprije gradsku vlast Dubrovnika koja je bez ikakvih uvjeta i ograni\u010denja (npr. pravilnika o komercijalnom kori\u0161tenju javnih povr\u0161ina) dopustila proizvoljno raspolaganje kulturnim dobrom najvi\u0161e kategorije i njegovo besprimjerno poni\u017eenje. Postavljamo pitanje legalnosti procedure odlu\u010divanja, odnosno po\u0161tivanja zakona, o \u010demu \u0107emo postaviti upit DORH-u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nadalje, postavljamo pitanje odgovornosti Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Dubrovniku, koji je s producentom sklopio ugovor u kojem se navodi mogu\u0107nost o\u0161te\u0107enja, odnosno producentova obveza popravka. Misija za\u0161tite je \u010duvanje kulturnog dobra, a s njome je na\u010delno nespojiva bilo kakva spekulacija o njegovom svjesnom o\u0161te\u0107ivanju, mehani\u010dkom ili vatrom \u2013 o \u010demu je u ovom slu\u010daju rije\u010d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pozivamo Ministarstvo kulture RH da obuhvatno i precizno analizira prikazanu situaciju \u2013 genezu i u\u010dinke, da utvrdi odgovornosti i poduzme mjere da se ne\u0161to sli\u010dno vi\u0161e ne dogodi. Prisutnost filmskih ekipa i velikih produkcija mora se regulirati posebnim dokumentima, koji obvezuju sve aktere.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dubrovnik nije svojina gradskih vlasti ni gradona\u010delnika ni gra\u0111ana koji ga sada nastavaju; njime se ne mo\u017ee raspolagati kako je kome drago, a najmanje kao komercijalnim resursom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dubrovnik je nacionalni i svjetski spomenik kulture, a du\u017enost je sada\u0161nje generacije da ga u \u0161to boljem stanju prenese budu\u0107nosti. To \u0161to mu je naneseno recentnom zlouporabom rezultat je poreme\u0107enog sustava vrijednosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj prosvjed upu\u0107en je Ministarstvu kulture RH, Svjetskom komitetu za ba\u0161tinu (WHC) UNESCO-a, hrvatskim institucijama koje se bave ba\u0161tinom i medijima.<\/p>\n

 <\/p>\n

dr. sc. Zvonko Makovi\u0107
\npredsjednik Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.dpuh.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3279,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-3278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Dubrovnik-pozar.png?fit=800%2C450&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":3278,"position":0},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":3278,"position":1},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53183,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53183","url_meta":{"origin":3278,"position":2},"title":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107 (Zagreb, 9. 12. 1938. \u2013 Zagreb, 16. 10. 2025.), istaknutu povjesni\u010darku umjetnosti, znanstvenu savjetnicu, knji\u017eevnu prevoditeljicu i radijsku urednicu, odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 13. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00 sati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jela\u010di\u0107a 3\/1). O znanstvenom, umjetni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":3278,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":3278,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":3278,"position":5},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3278"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3280,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3278\/revisions\/3280"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}