{"id":3251,"date":"2017-03-10T09:46:18","date_gmt":"2017-03-10T09:46:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3251"},"modified":"2017-03-10T09:52:44","modified_gmt":"2017-03-10T09:52:44","slug":"predstavljanje-knjige-branislava-dimitrijevica-potroseni-socijalizam-kultura-konzumerizam-i-drustvena-imaginacija-u-jugoslaviji-1950-1974","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3251","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Branislava Dimitrijevi\u0107a \u201cPotro\u0161eni socijalizam \u2013 Kultura, konzumerizam i dru\u0161tvena imaginacija u Jugoslaviji (1950-1974)\u201d"},"content":{"rendered":"<p><strong>O \u201cPotro\u0161enom socijalizmu\u201d Branislava Dimitrijevi\u0107a<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>petak, 10.03.2017, 19:00h @ MaMa, Zagreb.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predstavljanje knjige Branislava Dimitrijevi\u0107a \u201cPotro\u0161eni socijalizam \u2013 Kultura, konzumerizam i dru\u0161tvena imaginacija u Jugoslaviji (1950-1974)\u201d, u izdanju Fabrike knjiga i Pe\u0161\u010danika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uvodno izlaganje autora uz komentare Dubravke Sekuli\u0107 i Igora Markovi\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Doba socijalisti\u010dke Jugoslavije danas se u pravilu do\u017eivljava ili kao period relativnog ekonomskog blagostanja i dru\u0161tvene sigurnosti ili kao period ideolo\u0161kog jednoumlja, politi\u010dke neslobode i ekonomske neodr\u017eivosti. Oba su pogleda posljedica ideolo\u0161kih procesa \u201cpostkomunisti\u010dke\u201d ekonomske i politi\u010dke tranzicije, a posebno specifi\u010dnosti tranzicije u zemljama biv\u0161e SFRJ. Polaze\u0107i od teze da je epoha \u201cpostkomunisti\u010dke tranzicije\u201d u SFRJ zapravo ve\u0107 bila po\u010dela nizom ekonomskih reformi jo\u0161 od druge polovine pedesetih godina, Dimitrijevi\u0107 zagovara kriti\u010dko prevazila\u017eenje \u201ctotalitarne\u201d ali i \u201cjugonostalgi\u010darske\u201d paradigme u nastojanju da se jugoslovenska socijalisti\u010dka imaginacija, a posebno kulturna, reartikulira na ruinama njenog tranzicijskog sloma. Upravo na polju kulture, kao jedne od osnovnih formi dru\u0161tvene samointerpretacije, Dimitrijevi\u0107 pokazuje da \u201csocijalisti\u010dka Jugoslavija nije bila \u201cdru\u0161tveni eksperiment\u201d kako se naj\u0107e\u0161\u0107e govori, ve\u0107 slo\u017eeno i osetljivo dru\u0161tveno postajanje u kom su antogonizmi i protivre\u010dnosti bili aspekt dru\u0161tvene dinamike, a ne znaci unapred u\u0161an\u010denih polarizacija.\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Branislav Dimitrijevi\u0107<\/strong> je profesor teorije i povijesti umjetnosti na Visokoj \u0161koli za likovnu i primenjenu umetnost u Beogradu. Autor je i koautor knjiga i izlo\u017ebenih kataloga o modernoj i suvremenoj umjetnosti \u201cO normalnosti. Umetnost u Srbiji 1989-2001\u201d (2005), \u201cOvo nikad nije bilo. Predrag Ne\u0161kovi\u0107\u201d (2014), \u201cProtiv umetnosti. Goran \u0110or\u0111evi\u0107 \u2013 Kopije\u201d (2014). Dva puta je bio kustos paviljona Jugoslavija na venecijanskom Biennalu (2003., 2009.), a s Branimirom Stojanovi\u0107em i Branislavom An\u0111elkovi\u0107 osnovao je i vodio \u201c\u0160kolu za istoriju i teoriju umetnosti\/slike\u201d (1999-2002). Stalni je suradnik beogradskog Muzeja savremene umetnosti, u kojemu je, izme\u0111u ostaloga, bio i kustos izlo\u017ebi \u201cKonverzacije\u201d (2001), \u201cSituated Self: Confused Compassionate, Conflictual\u201d (2005) i \u201cU raskoraku \u2013 Izme\u0161tanje, saose\u0107anja i humor u savremenoj umetnosti u Britaniji\u201d (2007), a od brojnih drugih kustoskih projekata posebno se isti\u010du \u201cNo Network\u201d (2011) i \u201cGud Lajf\u201d (2012).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>* doga\u0111anje u suradnji s Institutom za suvremenu umjetnost iz Graza, IZK<\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\nIzvor: <a href=\"http:\/\/www.mi2.hr\/2017\/02\/potroseni-socijalizam-branislava-dimitrijevica\/\">http:\/\/www.mi2.hr\/2017\/02\/potroseni-socijalizam-branislava-dimitrijevica\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3252,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-3251","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Screen-Shot-2017.png?fit=415%2C718&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":3251,"position":0},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":3251,"position":1},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":3251,"position":2},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":3251,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":3251,"position":4},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55921,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55921","url_meta":{"origin":3251,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Zdenka Radeli\u0107a &#8220;Croatia within Communist Yugoslavia 1945 \u2013 1990&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Srijeda, 4. studenoga 2026. u 12:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb Izdava\u010dka ku\u0107a Tragovi pro\u0161losti i Hrvatski institut za povijest pozivaju vas na promociju knjige\u00a0 Zdenko Radeli\u0107 Croatia within Communist Yugoslavia1945 \u2013 1990 Ponajbolja sinteza povijesti Hrvatske u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji kona\u010dno na engleskom.\u00a0\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3251"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3251\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3260,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3251\/revisions\/3260"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3252"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}