{"id":32465,"date":"2022-08-30T11:56:33","date_gmt":"2022-08-30T11:56:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32465"},"modified":"2022-08-30T12:08:00","modified_gmt":"2022-08-30T12:08:00","slug":"petra-kolesaric-prikaz-knjige-neven-budak-na-dnu-drustvene-ljestvice-robovi-i-sluzincad-na-istocnoj-jadranskoj-obali-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32465","title":{"rendered":"Petra Kolesari\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Neven Budak, “Na dnu dru\u0161tvene ljestvice. Robovi i slu\u017ein\u010dad na isto\u010dnoj jadranskoj obali”, 2021."},"content":{"rendered":"\n

Neven Budak, Na dnu dru\u0161tvene ljestvice. Robovi i slu\u017ein\u010dad na isto\u010dnoj jadranskoj obali<\/em>, Zagreb: Leykam international, 2021, 496 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 2022. godine iza\u0161la je nova knjiga hrvatskog medievista i historiografa prof. dr. sc. Nevena Budaka naslovljena Na dnu dru\u0161tvene ljestvice. Robovi i slu\u017ein\u010dad na isto\u010dnoj jadranskoj obali<\/em>, u nakladi Leykam internationala. Sadr\u017eaj knjige obuhva\u0107a jedanaest poglavlja: Predgovor<\/em> (11-14), Literatura, izvori, terminologija<\/em> (15-77), Vrijeme serva<\/em> (800.-1300.) <\/em>(87-207), Trgovanje ljudskim mesom (i sudbinama)<\/em> (209-259), Vrijeme famula<\/em> (261-331), Vrijeme robova, robinja i robinje<\/em> (333-377), Umjesto sa\u017eetka<\/em> (379-383), Pogovor<\/em> (385-387), Tablice<\/em> (389-470), Izvori i literatura<\/em> (471-493) te Kratice i pokrate<\/em> (495-496), dok se u temeljnim poglavljima nalazi vi\u0161e potpoglavlja, koja \u0107e biti opisana u ovom prikazu.  <\/p>\n\n\n\n

U Predgovoru<\/em><\/strong>, autor se osvrnuo na historiju istra\u017eivanja teme ropstva i servicijalnih odnosa u srednjem i ranom novom vijeku, pri \u010demu je objasnio kako ova tema nije nova u svjetskoj historiografiji, no proteklih je godina do\u017eivjela procvat. Nadalje, opisao je izazove s kojima se susreo pri istra\u017eivanju ove teme, ograni\u010denost izvora, potrebu za ograni\u010davanjem razdoblja te geografskog podru\u010dja koje je u knjizi obuhva\u0107eno. Tako\u0111er, u Predgovoru<\/em> se nalazi i zahvala svima koji su doprinijeli nastanku knjige.<\/p>\n\n\n\n

Drugo poglavlje Literatura, izvori, terminologija<\/em><\/strong> zapo\u010dinje obja\u0161njavanjem etimologije pojmova servus<\/em> i famulus<\/em> te se navode razlozi zbog kojih je autor odabrao pojmove \u201eservi\u201c i \u201efamuli\u201c, kao najreprezentativnije za opisivanje ovih marginalnih skupina na isto\u010dnoj jadranskoj obali. Prvo potpoglavlje Historiografija do 1980.<\/em> (17-47) donosi osvrt na radove vi\u0161e od pedeset historiografa od Ivana Luci\u0107a sve do poslijeratnih povjesni\u010dara, koji su se u potpunosti ili djelomi\u010dno bavili ovom temom. Pri tome je autor vrednovao izvore kojima su se historiografi slu\u017eili, ali i metodologiju koja je bila primjenjivana u ovim radovima. Sljede\u0107e potpoglavlje Historiografija poslije<\/em> 1980.<\/em> (47-59) zapo\u010dinje autorovim osvrtom na vlastiti magistarski rad, koji je ve\u0107inom objavljen kao vi\u0161e \u010dlanaka vezanih uz temu ove knjige. Nadalje, Budak obja\u0161njava, na temelju vi\u0161e radova, koji su nastali nakon 1980., a napose 1991. godine, na koji je na\u010din historiografija oblikovala metodologiju istra\u017eivanja ove teme. Pri tome je evaluirao pristup istra\u017eivanju ove teme te zaklju\u010dke pojedinih autora, prije svega o terminologiji. U potpoglavlju Izvori<\/em> (59-66) opisana je vremenska ograni\u010denost izvora te prvi izvori o servima na podru\u010dju Dalmacije iz 9. stolje\u0107a. Zatim je istaknuto da su za prou\u010davanje ove teme va\u017eni kartulari, kotarski spisi, koji su u odre\u0111enoj mjeri prire\u0111eni i objavljeni, te statuti i drugi spisi vezani uz temu. Posljednje potpoglavlje je Terminologija<\/em> (66-77) i u njemu je autor objasnio izazove s kojima se povjesni\u010dar susre\u0107e pri analiziranju ove teme, a koji se odnose na prijenos to\u010dnog zna\u010denja pojma servus<\/em> u srednjem vijeku, kako iz razloga \u0161to ono nema isto zna\u010denje kao i u antici, tako i zbog toga \u0161to su ponekad u izvorima servi mogli biti ozna\u010deni i drugim nazivima. Sli\u010dno je i s pojmovima famulus<\/em> i famula<\/em>, koje izvori odvajaju od pojma servus<\/em>, ali i za njih se mogu prona\u0107i razli\u010diti nazivi. Na samom kraju poglavlja autor je opisao kako je terminologija bila raznolika, no da je prema kriterijima odabrao, ve\u0107 obja\u0161njene, nazive.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje Vrijeme serva (800.-1300.)<\/em><\/strong> zapo\u010dinje potpoglavljem Preduvjeti<\/em> (79-86) u kojem se nastoji objasniti kontinuitet dru\u0161tvenih odnosa od antike do srednjega vijeka na isto\u010dnoj jadranskoj obali. Pri tome je autor naglasio kako najve\u0107i izazov predstavlja razdoblje od 6. do 8. stolje\u0107a jer nedostaju pisani izvori, ali i na koji na\u010din istra\u017eivanja ropstva na podru\u010dju Rimskog Carstva mogu doprinijeti obja\u0161njavanju kako je anti\u010dko ropstvo utjecalo na dru\u0161tvene odnose u srednjem vijeku na isto\u010dnoj jadranskoj obali. Potpoglavlje Servi ranoga srednjeg vijeka<\/em> (87-115) podijeljeno je u \u010detiri potpotpoglavlja. Prije svega, obja\u0161njavaju se \u201eServi vladara, biskupa, opata i priora\u201c (87-94) kroz tuma\u010denje vi\u0161e izvora koji govore o polo\u017eaju serva u vlasni\u0161tvu navedenih, zatim se u potpotpoglavlju \u201eServi Petra Crnog\u201c (94-104) govori o izvorima prema kojima je splitski gra\u0111anin Petar Crni otkupljivao serve, a autor je na\u010dinio tablicu svih kupljenih serva, cijene i prodava\u010da te analizirao podatke. \u201eServi u ranosrednjovjekovnom dru\u0161tvu\u201c (104-108) je potpotpoglavlje u kojem je dan naglasak na o\u010digledan kontinuitet servicijalnih odnosa na prijelazu iz antike u rani srednji vijek. Na temelju primjera iz izvora opisano je da je djelatnost serva bila vezana uz zemlju ili su bili ku\u0107na posluga te da vjerojatno nisu mogli samostalno sklapati brakove, ali su imali odre\u0111enu slobodu raspolaganja imovinom. Tako\u0111er, prikazan je autorov osvrt pokrepljen izvorima o trgovanju ljudima na isto\u010dnoj jadranskoj obali, a zaklju\u010deno je kako je za rje\u0161avanje pojma ranosrednjovjekovnog serva u Europi va\u017ean mikrohistorijski pristup. U potpotpoglavlju \u201eEkskurs o posjedima\u201c (108-115), kroz raspravu o posjedima, govori se o prela\u017eenju slobodnih seljaka u neslobodne, a samim time i razvoju svojevrsnih feudalnih odnosa u Dalmaciji.<\/p>\n\n\n\n

Potpoglavlje Servi u 12. i 13. stolje\u0107u<\/em> (115-129) sadr\u017ei dva potpotpoglavlja. U prvom pod naslovom \u201ePodatci o servima prije sastavljanja gradskih statuta i kontinuirane djelatnosti komunalnih notara\u201c (115-121) govori se o tome kako je opismenjavanje ovih podru\u010dja donijelo i vi\u0161e izvora vezanih uz temu, na temelju kojih autor donosi primjere koji svjedo\u010de o polo\u017eaju serva, odnosima, kupovini, njihovim zadu\u017eenjima i sli\u010dno. Potpotpoglavlje \u201eEkskurs o \u010dudnoj i uspje\u0161noj karijeri dvojice hrvatskih serva u Veneciji\u201c (122-129) sadr\u017eava opis \u017eivota dvojice serva oca Dobromira i sina Pankracija, koji su bili oslobo\u0111eni te su razvili trgova\u010dki posao u Veneciji.  <\/p>\n\n\n\n

Opse\u017eno potpoglavlje Pravni i dru\u0161tveni polo\u017eaj serva (i famula)<\/em> (129-166) sastoji se od sedam potpotpoglavlja, od kojih je prvo \u201eKriteriji odre\u0111ivanja neslobode i djelomi\u010dne slobode\u201c (129-131). U njemu autor obja\u0161njava da postoje tri osnovna kriterija prema kojima se osoba mo\u017ee smatrati u potpunosti neslobodnom te ukoliko nisu zadovoljeni svi kriteriji radi se o djelomi\u010dnoj slobodi. Nadalje, potpotpoglavlje \u201eNa\u010din stjecanja serva\u201c (131-140) oblikovano je kroz primjere sklapanja ugovora te analizu njihovog polo\u017eaja na temelju tih ugovora. U \u201ePravnim ograni\u010denjima\u201c (140-147) rije\u010d je o mogu\u0107nostima raspolaganja gospodara servima, famulima i ancilama. Uz opse\u017enu analizu dubrova\u010dkog statuta o ovim pitanjima te izvorima iz drugih gradova, poput Trogira i Kotora, autor je prikazao razli\u010dite situacije onih podlo\u017enih gospodarima te razlike u raspolaganju njima, njihovom imovinom i sli\u010dno. Potpotpoglavlje \u201eKa\u017enjavanje\u201c (147-155), na temelju razli\u010ditih gradskih statuta, donosi prikaz na koji je na\u010din i zbog kojih kaznenih djela gospodar mogao i imao pravo ka\u017enjavati serve. Poseban je osvrt dan na ka\u017enjavanje \u017eena i rezanje nosova. \u201ePravna za\u0161tita serva i ancila\u201c (155-158) prikazuje kako su podlo\u017eni bili za\u0161ti\u0107eni zakonskim odredbama, ponajprije od fizi\u010dkih napada i silovanja. Tako\u0111er, obja\u0161njena je i razlika izme\u0111u kazni za silovanje ancile i famule, kao i zbog \u010dega su takve razlike bile utemeljene na dru\u0161tvenom polo\u017eaju. U potpotpoglavlju \u201eServi na brodovima\u201c (158-160) obrazlo\u017een je status serva na brodovima, koji su u stvari bili slobodni, ako se nisu nalazili na brodu gospodara. U \u201eObitelj serva i servi u obitelji\u201c (160-166) prikazana su ograni\u010denja sklapanja brakova me\u0111u servima, tako\u0111er, obja\u0161njeno je zbog \u010dega su servi i famuli smatrani \u010dlanovima obitelji, zatim raspolaganja potomstvom serva te problemi vezani uz izvanbra\u010dnu djecu.<\/p>\n\n\n\n

Rad serva i ancila<\/em> (167-174) donosi prikaz razlika me\u0111u du\u017enostima serva i ancila, a autor je definirao du\u017enosti u tri osnovna tipa, prvi vezan uz prijevoz i putovanja, zatim obradu zemlje i vinograda te obaveze u doma\u0107instvu. Potpoglavlje Na rubu i dnu dru\u0161tva<\/em> (174-183) podijeljeno je u dva potpotpoglavlja. Prvo je usredoto\u010deno na \u201eImena i etikete\u201c (174-178), a u njemu je autor objasnio promjene u imenima serva i ancila te koja su imena bila \u010desta me\u0111u ancilama. U \u201eNasilju i uvredama\u201c (178-183) opisani su pojedina\u010dni primjeri kako su servi bili tretirani, pa je tako obja\u0161njeno da su kr\u010dme bile mjesto nasilja te kakav je bio odnos prema ancilama.<\/p>\n\n\n\n

Posljednje potpoglavlje o vremenu serva Putovi u slobodu<\/em> (183-297) kroz pet potpotpoglavlja prikazuje na\u010dine na koji su podlo\u017eni mogli biti oslobo\u0111eni. Prvo se u \u201eOsloba\u0111anja: oporuke, otkupi, milosrdna djela\u201c (183-194) opisuju razli\u010diti primjeri pojedinaca koji su bili oslobo\u0111eni kroz otkupe, pomo\u0107 ro\u0111aka, oporukama i drugim djelima. \u201eOsloba\u0111anja s odgodom\u201c (194-196) sadr\u017ee rijetke primjere ovakvih slu\u010dajeva, koji su, ponajprije, ovisili o cijeni kojom je gospodar platio serva. U \u201eUzrocima i vremenu osloba\u0111anja\u201c (196-198) raspravlja se o ograni\u010denosti izvora te malom broju slu\u010dajeva osloba\u0111anja serva, a autor je prikazao, na temelju izvora o osloba\u0111anju Radoslave, da uzrok mo\u017ee biti i ljubav. Potpotpoglavlje \u201ePolo\u017eaj oslobo\u0111enika\u201c (198-203) obja\u0161njava na koji su se na\u010din oslobo\u0111eni servi tretirali u novim \u017eivotnim okolnostima te su prikazani i slu\u010dajevi djelomi\u010dnog osloba\u0111anja. \u201eBijeg u slobodu?\u201c (203-207) donosi raspravu i primjere o razlozima bijega serva, famula i ancila, popra\u0107enu tablicom broja bjegova u Dubrovniku od kraja 13. do kraja 15. stolje\u0107a. Isto tako, daju se primjeri na koji je na\u010din gospodar mogao kazniti odbjegloga.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrto poglavlje Trgovanje ljudskim mesom (i sudbinama)<\/em><\/strong> podijeljeno je u \u0161est potpoglavlja. U Periodizaciji<\/em> (209-211) obja\u0161njava se razdioba na prvo i drugo razdoblje trgovanja ljudima, gdje je granica otprilike na prijelazu iz 13. u 14. stolje\u0107e, a razlika se temelji na \u010dinjenici da se u 14. stolje\u0107u vi\u0161e ljudi ne otkupljuju, ve\u0107 oni sklapaju ugovore s gospodarima o radu za njih. Drugo potpoglavlje Prvo razdoblje<\/em> (212-218) donosi tabli\u010dne prikaze broja i cijene prodanih ancila i serva u Dubrovniku i Trogiru krajem 13. i po\u010detkom 14. stolje\u0107a, na temelju kojih autor raspravlja o karakteristikama ovog razdoblja. U potpoglavlju Novi oblik trgovanja<\/em> (218-221) prikazani su po\u010detci druge faze trgovanja neslobodnim ljudima te razlozi njezina opadanja u prvoj polovici 14. stolje\u0107a. Nadalje, u Razdoblje obnove trgovanja<\/em> (221-226) govori se o broju prodaja mu\u0161karaca i \u017eena u drugoj polovici 14. stolje\u0107a u Dubrovniku, zatim prosje\u010dnim cijenama, ulozi Osmanlija, te razlozima za\u0161to je Dubrovnik bio sredi\u0161te trgovanja ljudima. Potpoglavlje Pravci trgovanja<\/em> (226-237) sastoji se od tablica o podrijetlu serva i famula u Dubrovniku, zatim su prikazane dubrova\u010dke plemi\u0107ke obitelji koje su u svom vlasni\u0161tvu imale serve i ancile te je na temelju toga i pojedina\u010dnih primjera iz drugih izvora iznesena rasprava o karakteristikama trgovanja ljudima. U Razdoblju zabrana<\/em> (237-259) govori se o tome kako su odre\u0111eni gradovi na obali zabranili kupovanje i prodaju ljudi, koje su bile kazne za takve djelatnosti i sli\u010dno te se raspravlja za\u0161to pojedini gradovi, poput Zadra, nisu uveli nikakve zabrane za prodaju ljudi. Tom prilikom autor je izradio tablicu koja sadr\u017eava godine, komune te zabrane prodaje, otimanja i izvoza serva i famula, a navedeni su i pojedina\u010dni primjeri kupovine i otimanja, unato\u010d zabranama.  <\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107e poglavlje je Vrijeme famula<\/em><\/strong>, koje zapo\u010dinje potpoglavljem Tendencije <\/em>(261-266) u kojem autor na temelju dvije tablice \u2013 jedne o spolu onih koji su zaklju\u010dili ugovor o slu\u017eenju te druge o tome tko je sklopio ugovor o slu\u017eenju \u2013 raspravlja o ovim fenomenima, a prikazana je i tablica broja ugovora iz Dubrovnika ovisno o naukovanju ili slu\u017eenju. U potpoglavlju Ugovori o nauku, ugovori o slu\u017eenju<\/em> (267-283) autor donosi \u201eOsnovne elemente ugovora\u201c (267-269) te razlike izme\u0111u naukovanja i slu\u017eenja. Zatim se u potpotpoglavlju \u201eLokalne specifi\u010dnosti\u201c (269-279) analiziraju sli\u010dnosti i razlike u ugovorima koji potje\u010du iz Dubrovnika, Kotora, \u0160ibenika, Trogira, Splita i Raba. U \u201ePla\u0107ama i okon\u010danjima ugovora\u201c (279-283) prikazani su primjeri iz statuta na koji su na\u010din famuli trebali biti ispla\u0107eni te \u0161to bi se dogodilo u slu\u010daju bijega famula.<\/p>\n\n\n\n

Potpoglavlje Izvan fokusa gradskih zakonodavaca<\/em> (283-288) govori o dvama odredbama o ka\u017enjavanju famula, jednoj iz Zadra, prema kojoj se ono ograni\u010dava, te drugoj iz Dubrovnika o servicijalama. Autor je prikazao i nekoliko primjera kada su famuli bili uklju\u010deni u pravne sporove, poput kra\u0111e ili silovanja. U potpoglavlju Bje\u017eanje i nepovjerenje<\/em> (288-306) obja\u0161njavaju se \u201eStatuti i bje\u017eanje famula\u201c (288-298), odnosno primjeri odredaba iz statuta koje se odnose na ka\u017enjavanje u slu\u010dajevima bijega. Potpotpoglavlje \u201eOdbjegli famuli\u201c (298-301) donosi izazov nedostatka izvora o bjegovima, no autor je tabli\u010dno prikazao njihovu u\u010destalost u Dubrovniku te objasnio razloge njihovog pove\u0107anja nakon polovice 14. stolje\u0107a. Nadalje, u \u201eNepovjerenju gospodara\u201c (301-306) opisuju se statutarne odredbe koje su branile uzimati zajmove od famula, kao i one koje su branile famulama dovoditi u ku\u0107u svoga gospodara nepoznate mu\u0161karce. Potpoglavlje Slu\u017ebe<\/em> (306-320) podijeljeno je na tri potpotpoglavlja, odnosno tri slu\u017ebe u kojima su podlo\u017eni mogli biti. Prvo su obja\u0161njeni \u201eFamilijari \u2013 slu\u017ebeni\u010dka elita\u201c (306-312) kao osobne sluge, naj\u010de\u0161\u0107e u kne\u017eevskim obiteljima, ali i me\u0111u klerom. Zatim je rije\u010d o \u201eOp\u0107inskim famulima\u201c (313-317), koji su mogli mijenjati poslodavce \u2013 primjerice u Dubrovniku je Malo vije\u0107e donosilo odluke tko \u0107e biti, naprimjer, nadbiskupov ili kne\u017eev familijar \u2013 a kori\u0161teni su u diplomatskim misijama, slu\u017ebenim putovanjima i sli\u010dno. Posljednja skupina su famuli \u201eU obrtima, trgovini i plovidbi\u201c (317-320), koji su \u010desto bili vezani uz ugovore o naukovanju, pomo\u0107ne poslove te kao mornari. Nadalje, potpoglavlje Imovina, poslovanje i mirazi<\/em> (320-330) zapo\u010dinje potpotpoglavljem \u201ePoduzetnice, nov\u010darice, ku\u0107evlasnice i poneki mu\u0161karac\u201c (320-325), a u njemu se govori o tome kako su famuli mogli stjecati imovinu, ulagati u poslove i na odre\u0111eni na\u010din se osamostaliti nakon njihove slu\u017ebe. U \u201eVelikodu\u0161nost gospodara? Legati i mirazi\u201c (325-330) obja\u0161njavaju se primjeri kada su gospodari mogli darovati svojim famulima odre\u0111enu imovinu ili kada su famule stjecale odre\u0111ene stvari prilikom udaje. Autor zaklju\u010duje kako ne treba generalizirati da su svi famuli bili uspje\u0161ni u poslovima i imali imovinu, ve\u0107 da izvori donose samo manji broj koji jest. Ovo opse\u017eno poglavlje o vremenu famula zavr\u0161ava potpoglavljem Stereotipi i izvori<\/em> (331) u kojem je autor iznio izazove s kojima se istra\u017eiva\u010d mo\u017ee susresti prilikom analiziranja statutarnih odredbi i drugih izvora vezanih uz ovu temu.<\/p>\n\n\n\n

U \u0161estom poglavlju Vrijeme robova, robinja i robinje<\/em><\/strong> obja\u0161njava se za\u0161to je primjerenije koristiti naziv \u201erob\u201c za neslobodnu osobu u kasnom srednjem vijeku i ranom novom vijeku, koje su odlike ovoga razdoblja, a poseban je osvrt dan, potkrepljen primjerima, na prodavanje i odvo\u0111enje u roblje djevoj\u010dica i mladih \u017eena. Potpoglavlje Benedikt Kotrulj i savr\u0161eni mikrokozmos<\/em> (338-345) donosi opis razmi\u0161ljanja o servima, famulima i robovima ovog dubrova\u010dkog humanista i trgovca, \u0161to autor pak povezuje s izvorima. U turskom ropstvu<\/em> (346-359) naslovljeno je potpoglavlje u kojem su prikazani robovi koji su zavr\u0161ili u Osmanskom Carstvu, a oni su podijeljeni u dvije skupine \u2013 na one koji su preprodavani te na one koji su davani u otkup. Tom je prilikom autor opisao va\u017enost Dubrovnika u ovim pitanjima, zatim dosada\u0161nju literaturu te osvrt na problem. Nadalje, u potpoglavlju Ropci, vlasi, uskoci i hajduci<\/em> (360-369) obja\u0161njava se naziv \u201eropci\u201c za ljude koji su trgovali robovima, zatim koja je bila uloga vlasa, uskoka i hajduka pri otimanju ljudi. Pritom je autor izdvojio gotovo pedeset primjera razli\u010ditih tu\u017ebi vezanih uz otimanje osoba. Posljednje potpoglavlje Knji\u017eevnici, pjesnici i govornici<\/em> (370-377) posve\u0107eno je hrvatskoj kasnosrednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj knji\u017eevnosti kojoj je tema bila ropstvo.<\/p>\n\n\n\n

Umjesto sa\u017eetka<\/em><\/strong> je poglavlje u kojem je autor iznio temeljne zaklju\u010dke svih poglavlja knjige, dok je u Pogovoru <\/em><\/strong>dao nekoliko primjera suvremenog ropstva te napomenuo kako treba istra\u017eiti i razdoblje od 17. do 20. stolje\u0107a, koje bi svakako pridonijelo razumijevanju suvremenih prilika. U Tablicama<\/em><\/strong> je autor prikazao deset tablica koje je izradio navode\u0107i izvore iz Dubrovnika, Kotora, Trogira, prema razli\u010ditim karakteristikama, primjerice kupoprodaji, slu\u017eenju, bjegovima serva, famula i ancila. Na samom kraju knjige nalaze se Izvori i literatura<\/em><\/strong> te Kratice i pokrate<\/em><\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Knjiga o servima, famulima, ancilama, robovima i drugim neslobodnima na isto\u010dnoj jadranskoj obali u srednjem vijeku predstavlja sintezu izvora i dosada\u0161nje literature o ovim temama. Izuzev \u0161to sadr\u017eava nova saznanja, autor je razvio jedinstvenu metodologiju istra\u017eivanja izvora, koje je naposljetku i sustavno u Tablicama iznio. Knjigu treba preporu\u010diti mladim povjesni\u010darima, studentima povijesti, svima onima koje zanima tema, ali i \u0161iroj javnosti.<\/p>\n\n\n\n

Petra Kolesari\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-32465","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":32465,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":32465,"position":1},"title":"Vladan Vukli\u0161, “Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":32465,"position":2},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 “Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":32465,"position":3},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":32465,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":32465,"position":5},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32465"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32468,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32465\/revisions\/32468"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}