{"id":32433,"date":"2022-08-26T14:19:15","date_gmt":"2022-08-26T14:19:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32433"},"modified":"2022-08-26T14:20:28","modified_gmt":"2022-08-26T14:20:28","slug":"simon-stranger-leksikon-svjetla-i-tame","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32433","title":{"rendered":"Simon Stranger, \u201cLeksikon svjetla i tame\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Odrastao u norve\u0161koj provinciji kao zlostavljano dijete, od \u0161kolskih dana izlo\u017eeno porugama, Henry Oliver Rinnan mora se svojski truditi da stekne po\u0161tovanje za koje smatra da mu pripada. Nakon sitnih kra\u0111a u mladosti, uskoro shva\u0107a \u0161to su mu prednosti, i da njegovo vrijeme tek dolazi. S ratnim sukobima koji zapo\u010dinju u Europi kona\u010dno dobiva svoju priliku \u2013 priklju\u010duje se nacistima. Rat buja, pali i uni\u0161tava, a Rinnan s notornom bandom zauzima modernu vilu u Trondheimu, koja uskoro postaje mjesto strahota i zvjerstava prema zato\u010denicima. Nedugo nakon svr\u0161etka rata, u istu vilu useljava se obitelj Gersona Komissara, mladog \u017didova \u010diji je otac zato\u010den i ubijen u jednome od okrutnih pogroma. Pa iako se \u017eele okrenuti budu\u0107nosti, mra\u010dna pro\u0161lost u domu Komissarovih fizi\u010dki je opipljiva.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema \u017eidovskoj predaji, svatko umire dvaput \u2013 jednom kada nastupi fizi\u010dka smrt, a drugi kada se posljednji put spomene pokojnikovo ime. Roman Simona Strangera u tom se smislu mo\u017ee \u010ditati kao sna\u017eno otisnut trag dvaju suprotstavljenih \u017eivota u jednome od najmra\u010dnijih povijesnih razdoblja. Napisan kao roman nesvakida\u0161nje, a \u010diste strukture, impresivnim poglavljima prate\u0107i abecedu pisma, Leksikon svjetla i tame pokazuje se kao izvanredan pristup naraciji i konstrukciji teme. Roman je dosad preveden na dvadesetak svjetskih jezika, i na svakome od njih jasno isti\u010de va\u017enost kolektivnog pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201ePri\u010da o nacisti\u010dkim progonima, nasilju i ubijanju \u017didova dio je kolektivnog sje\u0107anja i svijesti. Zato je posebno smiono \u0161to je Simon Stranger odlu\u010dio pisati o svima dobro poznatoj temi. Svoj uspjeh <em>Leksikon svjetla i tame <\/em>duguje poglavito autorovu knji\u017eevnom talentu. Ovaj je roman istodobno intenzivan i pitak, pisan jezikom iznimne te\u010dnosti. [\u2026] Izuzetno uspje\u0161no, kvalitetno knji\u017eevno djelo.\u201c<br>Sindre Hovdenakk, <em>VG<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSimon Stranger napisao je impresivan, pitak dokumentarni roman o povijesti jedne obitelji \u010diji je \u017eivotni put presjekao rat. Ovo je knjiga za \u0161to \u0161iri krug \u010ditatelja, pogotovo onih mla\u0111ih!\u201c<br>Janneken Overland, <em>Klassekampen<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eProganjaju\u0107e\u2026 Stranger nam \u010duvanjem uspomene na mrtve uspijeva donijeti svijetli tra\u010dak nade. Ova pri\u010da o trijumfu i suosje\u0107anju obol je hrabrosti ravno pred licem najtamnijeg zla.\u201c<br><em>Publishers Weekly<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNa kraju, Strangerova majstorski ispisana knjiga potvrda je nu\u017enosti preuzimanja individualne odgovornosti \u2013 sje\u0107anjem na one kojih nema, odr\u017eavanjem njihovih pri\u010da \u017eivima i razumijevanjem da smo svi sa\u010dinjeni od pro\u0161losti. \u010citanje ove knjige duboko je emotivno iskustvo\u2026\u201c<br>Nora Krug<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Preveo s norve\u0161kog Mi\u0161o Grundler<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 264<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: srpanj 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Simon Stranger<\/strong> (Oslo, 1976.) norve\u0161ki je knji\u017eevnik. Studirao je filozofiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Oslu te zavr\u0161io jednogodi\u0161nji te\u010daj pisanja fikcije, najpoznatiju \u0161kolu kreativnog pisanja u Norve\u0161koj \u2013 Forfatterstudiet i B\u00f8. Pi\u0161e uglavnom prozu, a dosad je objavio \u0161est romana, \u0161est ilustriranih knjiga za djecu i tri romana za mlade. Njegova su djela prevedena na vi\u0161e od dvadeset jezika. Roman <em>Leksikon svjetla i tame<\/em> (2018.), inspiriran povije\u0161\u0107u ku\u0107e koja je tijekom II. svjetskog rata slu\u017eila kao sjedi\u0161te Gestapa,\u00a0 priskrbio mu je presti\u017enu nagradu \u201eNorvegian Booksellers\u2019 Prize, kao i \u201eRiksm\u00e5l Prize\u201c, a prava su prodana u dvadeset i dvjema zemljama. Njegov najnoviji roman, <em>304 dager<\/em> (<em>304 dana<\/em>) iza\u0161ao je 2021. godine. Stranger \u017eivi i radi u Norve\u0161koj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/europa-iznutra-i-izvana-knjige\/cijena\/leksikon-svjetla-i-tame\">https:\/\/hena-com.hr\/europa-iznutra-i-izvana-knjige\/cijena\/leksikon-svjetla-i-tame<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32434,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32433","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/leksikon.jpg?fit=544%2C835&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32433"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32433\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32436,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32433\/revisions\/32436"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32434"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}