{"id":32372,"date":"2022-08-15T11:12:08","date_gmt":"2022-08-15T11:12:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32372"},"modified":"2022-08-15T11:18:06","modified_gmt":"2022-08-15T11:18:06","slug":"milivoj-beslin-ideja-moderne-srbije-u-socijalistickoj-jugoslaviji-knjiga-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32372","title":{"rendered":"Milivoj Be\u0161lin, \u201cIdeja moderne Srbije u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji\u201d (Knjiga 1)"},"content":{"rendered":"\n<p>Te\u0161ko je dovoljno naglasiti istoriografski i dru\u0161tveni zna\u010daj pojavljivanja velike, dvotomne\u00a0monografije Milivoja Be\u0161lina koja problem jugoslovenskog dru\u0161tva, dr\u017eave, politike i\u00a0ekonomije razmatra u njihovom izvornom kontekstu, postavljaju\u0107i ih u koordinate proverene\u00a0faktografije i analiziraju\u0107i ih u svoj slo\u017eenosti njihovog me\u0111uuticaja. Pomno \u010ditanje ove\u00a0monografije potvr\u0111uje da se radi o delu koje \u0107e imati veliki uticaj na studije jugoslovenskog socijalizma i na razvoj istoriografskog pristupa njegovim fenomenima. Istorijska nauka kod nas i u regionu ovom knjigom dobija, izme\u0111u ostalog, i temeljnu i neizostavnu studiju za izu\u010davanje glavnih problema Titove Jugoslavije i mesta Srbije u njoj. Sredi\u0161nje pitanje kojim se autor bavi odnosi se na puteve, stranputice i prepreke nameravanoj modernizaciji dru\u0161tva, dr\u017eave, politike, kulture i ekonomije u Srbiji u vreme vladavine srpskih liberala, a dva su klju\u010dna razloga uslovila da monografija svojom \u0161irinom izlazi van zadatog hronolo\u0161kog okvira studije. U kauzalnom smislu, problemi ovog perioda nisu se mogli hermeti\u010dki odvojiti od procesa koji su im prethodili ili koji su sledili posle smene srpskih liberala. To je bilo te\u017ee utoliko \u0161to upravo u ovom periodu kulminiraju unutra\u0161nje kontradikcije i postaje o\u010digledan sukob koncepcija koje su sve vreme bile prisutne u jugoslovenskom dru\u0161tvu. Autorov \u0161irok hronolo\u0161ki obuhvat dobrim delom je i posledica nerazvijenosti istoriografije o socijalisti\u010dkoj\u00a0Jugoslaviji uklju\u010duju\u0107i doma\u0107u, regionalnu i globalnu produkciju.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Dr Aleksandar R. Mileti\u0107, urednik<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Milivoj Be\u0161lin, istori\u010dar i vi\u0161i nau\u010dni saradnik Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju\u00a0Univerziteta u Beogradu. D\u043ekt\u043erir\u0430\u043e (2015) n\u0430 Fil\u043ez\u043efsk\u043em f\u0430kult\u0435tu Univ\u0435rzit\u0435t\u0430 u N\u043ev\u043em\u00a0S\u0430du. Predavao na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Na mati\u010dnom institutu,\u00a0osniva\u010d i koordinator Laboratorije za istra\u017eivanje socijalizma i (post)jugoslovenske studije\u00a0(YugoLab). Bio je anga\u017eovan na vi\u0161e nau\u010dnih projekata Ministarstva prosvete i nauke\u00a0Republike Srbije, Evropske unije, SR Nema\u010dke&#8230; Objavio vi\u0161e desetina stru\u010dnih studija,\u00a0\u010dlanaka, rasprava i prikaza u doma\u0107im i me\u0111unarodnim nau\u010dnim \u010dasopisima i zbornicima.\u00a0Priredio pet zbornika radova. U\u010destvovao na vi\u0161e desetina doma\u0107ih i me\u0111unarodnih nau\u010dnih\u00a0skupova. Oblasti istra\u017eivanja: politi\u010dka i dru\u0161tvena istorija Jugoslavije, studij nacionalizma,\u00a0istorijski revizionizam. Pi\u0161e kolumne za nekoliko medija u regionu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Dodatne informacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<p>Pismo: latinica<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 604 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Pro\u010ditaj odlomak<\/strong> (sadr\u017eaj i predgovor)<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-akademska-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"HEaeMzRwtv\"><a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/ideja-moderne-srbije-u-socijalistickoj-jugoslaviji-knjiga-1\/\">IDEJA MODERNE SRBIJE U SOCIJALISTI\u010cKOJ JUGOSLAVIJI. KNJIGA 1<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;IDEJA MODERNE SRBIJE U SOCIJALISTI\u010cKOJ JUGOSLAVIJI. KNJIGA 1&#147; &#8212; Akademska knjiga\" src=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/ideja-moderne-srbije-u-socijalistickoj-jugoslaviji-knjiga-1\/embed\/#?secret=iEt3feF1sb#?secret=HEaeMzRwtv\" data-secret=\"HEaeMzRwtv\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Odjeci:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1349\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1349<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/delo-koje-ce-imati-veliki-uticaj-na-studije-jugoslovenskog-socijalizma\/\">https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/delo-koje-ce-imati-veliki-uticaj-na-studije-jugoslovenskog-socijalizma\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32373,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-32372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/Ideja-moderne-Srbije-1.png?fit=600%2C900&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":32372,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49342,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49342","url_meta":{"origin":32372,"position":1},"title":"Predstavljanje znanstvene monografije Zdenka Zlatara \u201dKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.)\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografijeKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.) autora prof. dr. sc. Zdenka Zlatara O knjizi \u0107e govoriti:dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, autor Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 7. studenoga 2025. u 18:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":32372,"position":2},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a &#8220;Zapadni dio Zagreba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":32372,"position":3},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":32372,"position":4},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53220,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53220","url_meta":{"origin":32372,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Tri","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva na jo\u0161 jednu filmsku ve\u010der, u suradnji sa Klubom studenata etnologije i kulturne antropologije KSEKA, ovog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 19:30h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u dvorani D4. Ovaj put se bavimo doma\u0107om suvremenom povije\u0161\u0107u, temom koja nam je gotovo svima\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32372"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32376,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32372\/revisions\/32376"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}