{"id":32314,"date":"2022-07-29T23:09:40","date_gmt":"2022-07-29T23:09:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32314"},"modified":"2022-07-29T23:10:56","modified_gmt":"2022-07-29T23:10:56","slug":"edouard-louis-borbe-i-metamorfoze-jedne-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32314","title":{"rendered":"\u00c9douard Louis, \u201cBorbe i metamorfoze jedne \u017eene\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201cVelik dio svoga \u017eivota moja se majka borila sa siroma\u0161tvom i mu\u0161kim nasiljem. Dok sam je gledao kao dijete, mislio sam da je njezin \u017eivot zauvijek predodre\u0111en: selo, bijeda, toksi\u010dna prisutnost moga oca. U svojim tridesetima bila je poput sjenke, a ja sam sanjao o tome da je zamijenim, da imam drugu mamu, nasmijanu i veselu. Pobjegao sam od nje i od cijele obitelji na studij u Pariz. Izme\u0111u nas \u0161utnja se produbila. Nisam je vi\u0161e poznavao. No jednoga dana, na njezin \u010detrdeset peti ro\u0111endan, nazvala me je i rekla mi: \u201eGotovo je. U\u010dinila sam to.\u201c Napustila je mog oca. Oti\u0161la je od njega i na\u0161la posao. Preselila se u veliki grad, po\u010dela se \u0161minkati i putovati. Kad sam je vidio u Parizu, nisam mogao vjerovati da je to moja majka koju poznajem iz djetinjstva. Smijala se, zbijala \u0161ale, ispri\u010dala mi \u010dak da je upoznala Catherine Deneuve. Ovo je pri\u010da o njezinu oslobo\u0111enju. O \u017eenskom oslobo\u0111enju.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u00c9douard Louis<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>U novoj knjizi, svojevrsnom pandanu romana <em>Tko je ubio mog oca<\/em>, \u00c9douard Louis pripovijeda o \u017eivotnoj preobrazbi svoje majke, \u017eene koja je uspjela pobje\u0107i iz za\u010darana kruga siroma\u0161tva i nasilja \u010dije u\u017ease Louis opisuje i u svome slavljenom prvijencu <em>Raskrstimo s Eddyjem<\/em>. Ova posveta majci dirljivo je pismo pomirenja i ujedno sna\u017ena pri\u010da o borbi jedne \u017eene za dostojanstven \u017eivot bez mu\u0161kog nasilja i o poku\u0161aju izlaska iz rodno i klasno uvjetovane opresije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u00c9douard Louis uznemirava. No sa svake njegove stranice, ukorijenjene u vlastitoj stvarnosti, vri\u0161ti univerzalnost na\u0161ih patnji.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>T\u00e9l\u00e9rama<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNetko tko vlastitim \u017eivotom punim proturje\u010dja pi\u0161e &#8216;protiv knji\u017eevnosti&#8217;, stvara novu povezanost autora i \u010ditatelja. Kakav uzlet! Kakva vrhunska knjiga!\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Die Zeit<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u00c9douard Louis bespo\u0161tedno je iskren, i prema samome sebi. On daje glas onima koje ina\u010de ne bismo \u010duli.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>SRF<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&nbsp;Prijevod: Vanda Ku\u0161pili\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: Francuski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 80<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>\u00c9douard Louis<\/strong> (ro\u0111en 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siroma\u0161tvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova knji\u017eevnog rada. Prvi je u \u0161iroj obitelji maturirao, a potom zavr\u0161io presti\u017enu \u00c9cole Normale Sup\u00e9rieure u Parizu. Godine 2013. slu\u017ebeno je promijenio ime u \u00c9douard Louis. Njegov prvijenac <em>Raskrstimo s Eddyjem<\/em> (2014.) do\u017eivio je nesvakida\u0161nju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog knji\u017eevne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog na\u010dina prikazivanja radni\u010dke klase i vlastite obitelji. Slijede romani <em>Povijest nasilja<\/em> (2016.) i <em>Tko je ubio moga oca<\/em> (2018.). Romani su mu prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazali\u0161nim daskama. Od 2019. predaje na Visokoj \u0161koli za scenske umjetnosti La Manufacture u Lausannei.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/oceanmore.hr\/hr\/knjige\/proza\/douard-louis-borbe-i-metamorfoze-jedne-zene\">https:\/\/oceanmore.hr\/hr\/knjige\/proza\/douard-louis-borbe-i-metamorfoze-jedne-zene<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32315,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32314","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Louis_Metamorfoze.jpg?fit=500%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":32314,"position":0},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":32314,"position":1},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":32314,"position":2},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":32314,"position":3},"title":"Sta\u0161a Aras, &#8220;Suhozid&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54570","url_meta":{"origin":32314,"position":4},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje \u2013 Jay Winter: Potpuna ti\u0161ina o usta\u0161ama je neprihvatljiva","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cS godinama suo\u010dio sam se, poput svih nas, s ti\u0161inom dr\u017eava. Sve se dr\u017eave upu\u0161taju u potiskivanje lo\u0161ih narativa. Pri\u010da o usta\u0161ama bila je ne\u0161to \u0161to je Tu\u0111man htio umanjiti, htio je da ne bude toliko zna\u010dajna koliko ju je Tito u\u010dinio zna\u010dajnom. Do odre\u0111ene mjere, razumijem Tu\u0111manove razloge za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":32314,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32314","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32314"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32314\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32317,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32314\/revisions\/32317"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32315"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32314"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32314"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32314"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}