{"id":32308,"date":"2022-07-29T22:51:30","date_gmt":"2022-07-29T22:51:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32308"},"modified":"2022-07-29T22:53:37","modified_gmt":"2022-07-29T22:53:37","slug":"predstavljanje-knjige-annie-ernaux-dogadaj-i-projekcija-filma-ab-i-dogadaj-u-puli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32308","title":{"rendered":"Predstavljanje romana Annie Ernaux \u201cDoga\u0111aj\u201d i projekcija filmova \u201cAB\u201d i \u201cDoga\u0111aj\u201d u Puli"},"content":{"rendered":"\n<p>Kino Katarina u ponedjeljak, 1. kolovoza, 2022. na dvori\u0161noj terasi Starog rodili\u0161ta u Puli (Bartolomeo dei Vitrei 13 &#8211; ulaz sa stra\u017enje strane, iz Cankarove ulice) organizira knji\u017eevno-filmski program s temom reproduktivnih prava podijeljen u dvije cjeline:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>20h <em>Doga\u0111aj <\/em>\u2013 razgovor s povodom<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Predstavljamo kratki autobiografski roman \u201eDoga\u0111aj\u201c Annie Ernaux kojim tematizira vlastito iskustvo poba\u010daja. Netom iz \u0161tampe u izdanju Mame i Bookse iz Zagreba i prijevodu Milene Ostoji\u0107, Doga\u0111aj se po prvi put promovira upravo u Puli.<\/p>\n\n\n\n<p>Sudjeluju: Milena Ostoji\u0107, Ana Lovrekovi\u0107<br>Moderira: Dora Leva\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p><strong>21:30h Projekcije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>AB<\/em><\/strong>, r. Ljubica Jankovi\u0107 Lazari\u0107, 1977, SFRJ<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRedateljica u filmu prati mladu djevojku od odluke da po\u010dini poba\u010daj, preko razgovora s majkom i lije\u010dnicom o razlozima za takvu odluku, do trenutaka nakon samoga \u010dina koje dijeli s drugim \u017eenama koje su po\u010dinile poba\u010daj.\u201d<br><br><strong><em>Doga\u0111aj<\/em><\/strong>, r. Audrey Diwan, 2021, FR<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cFilmska adaptacija istoimenog romana\u201d<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/587264666402557\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/587264666402557\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/voxfeminae.net\/kalendar-dogadanja\/najave\/kino-katarina-filmsko-knjizevna-vecer-u-starom-rodilistu\/\">https:\/\/voxfeminae.net\/kalendar-dogadanja\/najave\/kino-katarina-filmsko-knjizevna-vecer-u-starom-rodilistu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/predstavljanje-hrvatskog-izdanja-knjige-dogadaj-annie-ernaux-u-kojoj-tematizira-vlastito-iskustvo-pobacaja-15228332\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/predstavljanje-hrvatskog-izdanja-knjige-dogadaj-annie-ernaux-u-kojoj-tematizira-vlastito-iskustvo-pobacaja-15228332<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em><strong>&#8220;Doga\u0111aj<\/strong><\/em> je jedan u nizu kratkih autobiografskih romana koji \u010dine opus <strong>Annie Ernaux<\/strong>, pisan u njenom standardnom izvje\u0161tajnom stilu, izravno i bez ki\u0107enja, fokusiran na jednu jasno artikuliranu temu iz autori\u010dina \u017eivota, uvijek s eksplicitnim promi\u0161ljanjem klasnog identiteta iz kojega je potekla, i s kojim je uvijek ostala u neraskidivoj tenzi\u010dnoj ambivalenciji one koja je pobjegla, prebjegla i (za dlaku) izbjegla sudbini. Ernaux znakovito roman zapo\u010dinje u klinici u koju dolazi po rezultate testa na HIV, a osje\u0107aji i\u0161\u010dekivanja i neizvjesne sudbine poti\u010du sje\u0107anja na doga\u0111aj koji je u naslovu knjige, tada ve\u0107 desetlje\u0107ima udaljen, ali utkan u njezinu sada\u0161njost kao tiha jeka traume koja ne stari i ne blijedi, samo se raspada u bockave \u010destice koje je povremeno ubodu u mjesto koje jo\u0161 uvijek bridi kao otvorena rana.\u201d<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i op\u0161irnije:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.booksa.hr\/knjige\/proza\/dogadaj\">https:\/\/www.booksa.hr\/knjige\/proza\/dogadaj<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32311,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3,12],"tags":[],"class_list":["post-32308","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Dogadjaj.png?fit=387%2C229&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":32308,"position":0},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":32308,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":32308,"position":2},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53762,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53762","url_meta":{"origin":32308,"position":3},"title":"Bogdan Deni\u0107: Kaljenje identiteta \u2013 autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave (SNV i Sandorf)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Marijana Stoj\u010di\u0107, Branka \u0160esto moderira: Aneta Vladimirov Knjiga Kaljenje identiteta: Autobiografija i pri\u010da o demokratskoj ljevici u dvije dr\u017eave autora Bogdana Deni\u0107a (1929. \u2013 2016.) svjedo\u010di o \u017eivotu oblikovanom na raskr\u0161\u0107u zemalja, jezika i ideologija. Sociolog, politi\u010dki teoreti\u010dar, univerzitetski profesor i aktivist, jedan od osniva\u010da Democratic Socialists of America\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Denic.jpg?fit=360%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":32308,"position":4},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":32308,"position":5},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32308","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32308"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32308\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32313,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32308\/revisions\/32313"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32308"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32308"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}