{"id":32305,"date":"2022-07-29T22:36:06","date_gmt":"2022-07-29T22:36:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32305"},"modified":"2022-07-29T22:36:06","modified_gmt":"2022-07-29T22:36:06","slug":"annie-ernaux-djevojacke-uspomene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32305","title":{"rendered":"Annie Ernaux, \u201cDjevoja\u010dke uspomene\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201eI ja sam tu djevojku htjela zaboraviti. Istinski je zaboraviti, tako da vi\u0161e ne \u017eelim pisati o njoj. Da vi\u0161e ne mislim kako moram pisati o njoj, o njezinoj \u017eudnji, ludilu, gluposti i ponosu, njezinoj gladi i krvi koja joj je presu\u0161ila. Nikad nisam uspjela.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>U <em>Djevoja\u010dkim uspomenama<\/em> Annie Ernaux vra\u0107a se u ljeto 1958. i svoju prvu no\u0107 s mu\u0161karcem kad je kao osamnaestogodi\u0161nja djevojka radila u ljetnoj koloniji. \u017du\u0111eno seksualno iskustvo pretvorilo se u traumu koja se duboko upisala u njezino tijelo, i ranu \u0161to \u0107e gotovo \u0161ezdeset godina nakon doga\u0111aja biti okida\u010dem za pisanje. Annie Ernaux ponire u vlastita sje\u0107anja, slu\u017ei se fotografijama i pismima kako bi o\u017eivjela djevojku koja je bila, njezinu ranjivost i snagu, i zabilje\u017eila klju\u010dne trenutke njezina sazrijevanja. <em>Djevoja\u010dke uspomene<\/em> intimno i bespo\u0161tedno progovaraju o vlastitim izborima a da pritom ne ispu\u0161taju osvijetliti jednu epohu i dru\u0161tvo koje je \u017eenama umjesto \u017eudnje nametnulo sram, umjesto slobode pokoravanje. Nakon romana Godine, Annie Ernaux i ovom knjigom maestralno pokazuje svoje umije\u0107e da osobnu pri\u010du pretvori u kolektivnu pripovijest, potvr\u0111uju\u0107i jo\u0161 jednom svu veli\u010dinu svojega knji\u017eevnog djela.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJedno od najzna\u010dajnijih djela suvremene francuske knji\u017eevnosti.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>Le Point<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSjajna knjiga koja se svojom iznimno\u0161\u0107u nastavlja na opus Annie Ernaux.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Elle<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAnnie Ernaux kraljica je nove autobiografske knji\u017eevnosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Die Zeit<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eJedan od na\u010dina \u010ditanja knjige Annie Ernaux jest poku\u0161aj razumijevanja toga zaku\u010dastog, bolnog, su\u0161tinskog procesa postajanja.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>The New Yorker<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prijevod: Vlatka Valenti\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: Francuski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 120<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Annie Ernaux<\/strong> ro\u0111ena je 1940. u francuskoj pokrajini Normandiji gdje je u rodnome Lillebonneu i potom u Yvetotu provela djetinjstvo. Studirala je na Sveu\u010dili\u0161tu u Rouenu te mnogo godina radila kao profesorica knji\u017eevnosti u srednjoj \u0161koli i u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Uz u\u010diteljski posao pisala je i sedamdesetih po\u010dela objavljivati svoje prve knjige koje su vrlo brzo stekle poklonike. Danas se smatra suvremenim klasikom i jednim od najva\u017enijih i najanga\u017eiranijih glasova francuske knji\u017eevne i kulturne scene, a njezino se djelo prou\u010dava na katedrama za knji\u017eevnost diljem svijeta. Za svoj opus, koji \u010dini preko dvadeset naslova, objavljivanih na brojnim svjetskim jezicima, primila je niz istaknutih nagrada. Izdava\u010dka ku\u0107a Gallimard ve\u0107inu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji <em>Quarto<\/em> \u010dime je Ernaux postala prva \u017eena koja je za \u017eivota u\u0161la u tu presti\u017enu biblioteku.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=203&amp;lang=hr\">https:\/\/oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=203&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32306,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32305","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Djevojacke-uspomene.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":32305,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":32305,"position":1},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":32305,"position":2},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":32305,"position":3},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54885,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54885","url_meta":{"origin":32305,"position":4},"title":"Ante Tomi\u0107, &#8220;Kraljevi\u0107 Marko osloba\u0111a Imotski&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Moglo bi biti da je svako vrijeme isto: u svakom nas \u010deka neki rat, biv\u0161a vlast\u00a0koja se dodvorava sada\u0161njoj, a strepi i oprezno \u010deka budu\u0107u, ne bi li joj se,\u00a0dakako, opet dodvorila i postala njezinom perjanicom.\u00a0Da, \u010dovjek je kvarna roba, a nacija i religija u tome dosta \u201cpoma\u017eu.\u201d Ante Tomi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54840,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54840","url_meta":{"origin":32305,"position":5},"title":"Chiara Bonfiglioli, &#8220;\u017dene i industrija na Balkanu. Uspon i pad tekstilne industrije u Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga donosi pri\u010du o \u017eenama koje su desetlje\u0107ima \u010dinile okosnicu jedne od najva\u017enijih industrijskih grana socijalisti\u010dke Jugoslavije. Kroz njihove glasove otvara se povijest tekstilne industrije \u2013 od poslijeratne industrijalizacije i \u0161irenja tvornica, koje su mijenjale \u017eivote \u017eena i lokalnih zajednica, do dramati\u010dne deindustrijalizacije, zatvaranja pogona i gubitka stotina tisu\u0107a radnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32305"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32305\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32307,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32305\/revisions\/32307"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32306"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}