{"id":32302,"date":"2022-07-29T22:25:34","date_gmt":"2022-07-29T22:25:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32302"},"modified":"2022-07-29T22:25:34","modified_gmt":"2022-07-29T22:25:34","slug":"alba-de-cespedes-zabranjena-biljeznica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32302","title":{"rendered":"Alba de C\u00e9spedes, \u201cZabranjena bilje\u017enica\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Kad je 1952. objavljena<em> Zabranjena bilje\u017enica<\/em>, njezin tre\u0107i i najpopularniji roman, de C\u00e9spedes se zlatnim slovima upisuje u povijest talijanske knji\u017eevnosti na \u010dijim \u0107e temeljima izrasti recentna talijanska proza. Napisan u dnevni\u010dkoj formi, roman je intimna ispovijest Valerije, supruge, majke i slu\u017ebenice koja \u017eivi u Rimu urednim i skromnim gra\u0111anskim \u017eivotom. Kada svoje misli i osje\u0107aje po\u010dne zapisivati u malu crnu bilje\u017enicu, Valerija ne sluti kako \u0107e to postati dnevnik rasapa njezinih iluzija koje je gajila o braku, djeci i krhkom komforu gra\u0111anskog \u017eivota. Majstorski i nevjerojatno moderno ispisan \u017eenski unutarnji monolog polako nam otkriva stvarnu pozadinu ljubavni\u010dkih, maj\u010dinskih i prijateljskih odnosa iza bri\u017eno izgra\u0111ene fasade.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi put na hrvatskome, Naklada OceanMore donosi ovaj knji\u017eevni dragulj zaboravljene ikone talijanske knji\u017eevnosti u izvrsnom prijevodu Antonije Radi\u0107.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Zabranjenom bilje\u017enicom<\/em> Alba de C\u00e9spedes dosegnula je svoju umjetni\u010dku zrelost. To je daleko najdublja, ali i najjednostavnija njezina knjiga. Ona je jedna od rijetkih renomiranih autorica koja umje\u0161no propituje \u0161to zna\u010di biti \u017eena.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>The New York Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eZabranjena bilje\u017enica je minuciozan opis zrele \u017eenske svijesti, ispri\u010dan tiho i stalo\u017eeno, a ipak posjeduje nepokolebljivu mo\u0107 istine.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Kirkus Reviews<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAlba de C\u00e9spedes iznosi na svjetlo dana suptilne dru\u0161tvene podjele. Njezina protagonistkinja Valerija iz svoje pozicije upire prstom u zamke sustava i njegove u\u010dinke na snove i izjalovljene \u017eivote.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Abendzeitung M\u00fcnchen<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVa\u017eno otkri\u0107e\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Die Zeit<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prijevod: Antonija Radi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: talijanski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 320<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Alba de C\u00e9spedes<\/strong> (Rim, 1911.) unuka je prvog predsjednika Kubanske republike (1868.) pravnika i zemljoposjednika Carlosa Manuela de C\u00e9spedesa, oca nacije. Njezin otac, istog imena kao i djed, bio je diplomat i sam kratko predsjednik Kube (1933.), o\u017eenjen za Talijanku Lauru Bertini y Alessandri. Alba s dvadeset godina po\u010dinje raditi kao novinarka, a prvijenac <em>L\u2019anima degli altri <\/em>objavljuje 1935. Za vrijeme rata bila je aktivna u pokretu otpora te je dvaput bila u zatvoru. Do svoje smrti 1997. objavila je dvadesetak knjiga, pisala je prozu, poeziju i dramske tekstove. Godine 1938. roman <em>Nessuno torna indietro<\/em> (Nikome nema povratka, 1941.) do\u017eivljava senzacionalan uspjeh, objavljen je u vi\u0161e od 40 izdanja i preveden na vi\u0161e od dvadeset jezika. Drugo njezino slavno djelo opse\u017ean je roman <em>Na njenoj strani<\/em> (Dalla parte di lei, 1949.), objavljen u hrvatskom prijevodu 1960. godine. Iako na trenutke romanti\u010darski zanosan, gotovo irealan, iz dana\u0161nje se perspektive vidi koliko je bio subverzivan. U pogovoru romana prevoditelj Ante Rojni\u0107 isti\u010de: \u201eProblem \u017eene \u2013 njen polo\u017eaj u suvremenom gra\u0111anskom dru\u0161tvu, njena intimna drama u odnosu prema mu\u0161karcu, u krilu obitelji pa i u \u0161irim dru\u0161tvenim okvirima \u2013 centralni je problem. Ljubav je glavni motiv koji je zaokuplja, ali \u2013 kako isti\u010du talijanski kriti\u010dari \u2013 za razliku od njenih literarnih kolegica, problem se kod njenih protagonistkinja ipak postavlja \u0161ire: on ne obuhva\u0107a samo \u017eenu u odnosu prema ljubavi i svim psiholo\u0161kim i obiteljskim komplikacijama, koji odatle proizlaze. Problem njenih junakinja je pitanje uklju\u010divanja u suvremeno dru\u0161tvo, u njegov moral, a to dru\u0161tvo i taj njegov moral za \u017eenu su odve\u0107 kruti.\u201d Dodali bismo jo\u0161 \u2013 i prepuni predrasuda, nasilni i pasivno-agresivni.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=198&amp;lang=hr\">https:\/\/oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=198&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32303,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Cespedes_naslovnica.jpg?fit=500%2C386&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":32302,"position":0},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, &#8220;\u017digice&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":32302,"position":1},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":32302,"position":2},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":32302,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":32302,"position":4},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":32302,"position":5},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32302"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32304,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32302\/revisions\/32304"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}