{"id":32302,"date":"2022-07-29T22:25:34","date_gmt":"2022-07-29T22:25:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32302"},"modified":"2022-07-29T22:25:34","modified_gmt":"2022-07-29T22:25:34","slug":"alba-de-cespedes-zabranjena-biljeznica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32302","title":{"rendered":"Alba de C\u00e9spedes, \u201cZabranjena bilje\u017enica\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Kad je 1952. objavljena<em> Zabranjena bilje\u017enica<\/em>, njezin tre\u0107i i najpopularniji roman, de C\u00e9spedes se zlatnim slovima upisuje u povijest talijanske knji\u017eevnosti na \u010dijim \u0107e temeljima izrasti recentna talijanska proza. Napisan u dnevni\u010dkoj formi, roman je intimna ispovijest Valerije, supruge, majke i slu\u017ebenice koja \u017eivi u Rimu urednim i skromnim gra\u0111anskim \u017eivotom. Kada svoje misli i osje\u0107aje po\u010dne zapisivati u malu crnu bilje\u017enicu, Valerija ne sluti kako \u0107e to postati dnevnik rasapa njezinih iluzija koje je gajila o braku, djeci i krhkom komforu gra\u0111anskog \u017eivota. Majstorski i nevjerojatno moderno ispisan \u017eenski unutarnji monolog polako nam otkriva stvarnu pozadinu ljubavni\u010dkih, maj\u010dinskih i prijateljskih odnosa iza bri\u017eno izgra\u0111ene fasade.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi put na hrvatskome, Naklada OceanMore donosi ovaj knji\u017eevni dragulj zaboravljene ikone talijanske knji\u017eevnosti u izvrsnom prijevodu Antonije Radi\u0107.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Zabranjenom bilje\u017enicom<\/em> Alba de C\u00e9spedes dosegnula je svoju umjetni\u010dku zrelost. To je daleko najdublja, ali i najjednostavnija njezina knjiga. Ona je jedna od rijetkih renomiranih autorica koja umje\u0161no propituje \u0161to zna\u010di biti \u017eena.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>The New York Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eZabranjena bilje\u017enica je minuciozan opis zrele \u017eenske svijesti, ispri\u010dan tiho i stalo\u017eeno, a ipak posjeduje nepokolebljivu mo\u0107 istine.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Kirkus Reviews<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAlba de C\u00e9spedes iznosi na svjetlo dana suptilne dru\u0161tvene podjele. Njezina protagonistkinja Valerija iz svoje pozicije upire prstom u zamke sustava i njegove u\u010dinke na snove i izjalovljene \u017eivote.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Abendzeitung M\u00fcnchen<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVa\u017eno otkri\u0107e\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Die Zeit<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prijevod: Antonija Radi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: talijanski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 320<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Alba de C\u00e9spedes<\/strong> (Rim, 1911.) unuka je prvog predsjednika Kubanske republike (1868.) pravnika i zemljoposjednika Carlosa Manuela de C\u00e9spedesa, oca nacije. Njezin otac, istog imena kao i djed, bio je diplomat i sam kratko predsjednik Kube (1933.), o\u017eenjen za Talijanku Lauru Bertini y Alessandri. Alba s dvadeset godina po\u010dinje raditi kao novinarka, a prvijenac <em>L\u2019anima degli altri <\/em>objavljuje 1935. Za vrijeme rata bila je aktivna u pokretu otpora te je dvaput bila u zatvoru. Do svoje smrti 1997. objavila je dvadesetak knjiga, pisala je prozu, poeziju i dramske tekstove. Godine 1938. roman <em>Nessuno torna indietro<\/em> (Nikome nema povratka, 1941.) do\u017eivljava senzacionalan uspjeh, objavljen je u vi\u0161e od 40 izdanja i preveden na vi\u0161e od dvadeset jezika. Drugo njezino slavno djelo opse\u017ean je roman <em>Na njenoj strani<\/em> (Dalla parte di lei, 1949.), objavljen u hrvatskom prijevodu 1960. godine. Iako na trenutke romanti\u010darski zanosan, gotovo irealan, iz dana\u0161nje se perspektive vidi koliko je bio subverzivan. U pogovoru romana prevoditelj Ante Rojni\u0107 isti\u010de: \u201eProblem \u017eene \u2013 njen polo\u017eaj u suvremenom gra\u0111anskom dru\u0161tvu, njena intimna drama u odnosu prema mu\u0161karcu, u krilu obitelji pa i u \u0161irim dru\u0161tvenim okvirima \u2013 centralni je problem. Ljubav je glavni motiv koji je zaokuplja, ali \u2013 kako isti\u010du talijanski kriti\u010dari \u2013 za razliku od njenih literarnih kolegica, problem se kod njenih protagonistkinja ipak postavlja \u0161ire: on ne obuhva\u0107a samo \u017eenu u odnosu prema ljubavi i svim psiholo\u0161kim i obiteljskim komplikacijama, koji odatle proizlaze. Problem njenih junakinja je pitanje uklju\u010divanja u suvremeno dru\u0161tvo, u njegov moral, a to dru\u0161tvo i taj njegov moral za \u017eenu su odve\u0107 kruti.\u201d Dodali bismo jo\u0161 \u2013 i prepuni predrasuda, nasilni i pasivno-agresivni.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=198&amp;lang=hr\">https:\/\/oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=198&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32303,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32302","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Cespedes_naslovnica.jpg?fit=500%2C386&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":32302,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":32302,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":32302,"position":2},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":32302,"position":3},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":32302,"position":4},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":32302,"position":5},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32302"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32304,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32302\/revisions\/32304"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}