{"id":32299,"date":"2022-07-29T22:16:13","date_gmt":"2022-07-29T22:16:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32299"},"modified":"2022-07-29T22:16:13","modified_gmt":"2022-07-29T22:16:13","slug":"pisma-ireni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32299","title":{"rendered":"Pisma Ireni"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">prir. Sandra Kri\u017ei\u0107 Roban, Nives Toma\u0161evi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Rekonstrukcija izgubljenog vremena iz arhiva I.V.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Irenu Vrkljan poznajemo kao autoricu koja je inaugurirala autobiografsko pismo hrvatske knji\u017eevnosti kraja 20. stolje\u0107a i po\u010detka 21. stolje\u0107a, od Svila, \u0161kare preko Marine ili o biografiji do Pisma u pismu te Rastanka i potonu\u0107a, knjige koja se \u010dita kao \u010dudesna posveta starosti. Autorica izuzetno bogata opusa, aktivno je sudjelovala u kulturnom i dru\u0161tvenom \u017eivotu, prijateljuju\u0107i s brojnim umjetnicima, kazali\u0161nim djelatnicima, knji\u017eevnicima. U knjizi Pisma Ireni uz pove\u0107i pogovor Sandre Kri\u017ei\u0107 Roban bit \u0107e prikazani mnogobrojna pisma, crte\u017ei i razglednice koje su Ireni upu\u0107ivali njezini prijatelji. Tako \u0107e se u knjizi na\u0107i pisma Bele i Miroslava Krle\u017ee, Marka Risti\u0107a, Vlade Kristla, Miljenka Stan\u010di\u0107a, Stanka Lasi\u0107a, Gabrijela Stupice, Ljube Jovi\u0107a, Tonka \u0160oljana, Ivana Picelja, Zlatka Boureka i mnogih drugih koji su ostavili velik trag u hrvatskoj knji\u017eevnosti i umjetnosti. U tim pismima saznat \u0107emo i neke druge osobine na\u0161e vrhunske knji\u017eevnice te upoznati godine kada je na\u0161a hrvatska kultura bila u najve\u0107em zamahu. U svim tim dokumentarnim prilozima upoznat \u0107emo se s mnogim estetskim, umjetni\u010dkim, a ponekad i ideolo\u0161kim odrednicama i kontroverzama dvadesetog stolje\u0107a. Pisma Ireni svjedo\u010danstvo su na\u0161e kulture i umjetnosti dvadesetog stolje\u0107a i prvi \u0107e put biti predstavljena javnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sandra Kri\u017ei\u0107 Roban<\/strong> doktorirala je u podru\u010dju povijesti umjetnosti, a bavi se teorijom i kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju. Teme istra\u017eivanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna arhitektura, problematika javnog prostora i evaluacija spomenika Domovinskog rata. Jedna je od osniva\u010dica Ureda za fotografiju. Objavila je knjige Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (2010.), Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (2013.), te monografije Hana Mileti\u0107 \u2013 Street Photography (2016.), Vlado Martek \u2013 Pripremanje za fotografiju (2018.), Anabel Zanze \u2013 Napinjanje teksta (2019.), Branko Bali\u0107 (2022.). Izlagala je na brojnim me\u0111unarodnim konferencijama, priredila niz samostalnih i skupnih izlo\u017ebi te objavila vi\u0161e od tisu\u0107u pet stotina poglavlja u knjigama, znanstvenih i stru\u010dnih radova, tekstova u katalozima, kritika, prikaza i razgovora u doma\u0107im i inozemnim tiskanim izdanjima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nives Toma\u0161evi\u0107<\/strong> urednica je i autorica. Na Filozofskome fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu doktorirala je na Poslijediplomskom sveu\u010dili\u0161nom doktorskom studiju hrvatske kulture u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti. Stru\u010dnim, znanstvenim i akademskim radom posvetila se svekolikomu podru\u010dju nakladni\u0161tva: vi\u0161e od 30 godina radila je u nakladni\u010dkim ku\u0107ama (Mladost, Mozaik, Slon, Ljevak) i uredila ve\u0107i broj knjiga i biblioteka (Rukoljub, Otvorena knjiga, Academica, Razotkrivanja i dr.). Od 2009. godine vanjska je urednica u Nakladi Ljevak. Akademsku i znanstvenu karijeru razvijala je na Odjelu za informacijske znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, gdje je radila od 2009. do 2019. i pokrenula niz kolegija s temama nakladni\u0161tva i kulturnih studija. Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku izvanredna je profesorica od 2019. godine. Objavila je ve\u0107i broj radova te je autorica jedne i koautorica dvije knjige. Predmeti njezina interesa su nakladni\u0161tvo, ba\u0161tina, kreativna i kulturna industrija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biblioteka: Biblioteka Posebnih izdanja<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 224<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/28341-pisma-ireni.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/28341-pisma-ireni.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32300,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-32299","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/pisma-ireni.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55276,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55276","url_meta":{"origin":32299,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a \u201eEmigrantska pisma\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska matica iseljenika i Ogranak Matice hrvatske iz Skradina imaju \u010dast pozvati Vas na sve\u010dano predstavljanje knjige autora prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a pod naslovom \u201eEmigrantska pisma\u201c. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 16. rujna 2026., s po\u010detkom u 12 sati, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":32299,"position":1},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54976","url_meta":{"origin":32299,"position":2},"title":"Hadrijan Franjo Borak &#8211; Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107. Korespondencija 1947. \u2013 1979.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Uredili: Andrea Fili\u0107 i Anto Bari\u0161i\u0107 Broj stranica: 648Godina izdanja: 2026.Izdava\u010d: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. Ova iznimna knjiga donosi vi\u0161e od trideset godina korespondencije dvojice istaknutih hrvatskih kapucina, profesora i teologa \u2013 Hadrijana Franje Boraka i Tomislava Janka \u0160agi-Buni\u0107a. U razdoblju od 1947. do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":32299,"position":3},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji-u-Americi.webp?fit=523%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55856,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55856","url_meta":{"origin":32299,"position":4},"title":"Promocija monografije \u2018Knjiga o mljekaricama\u2019","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Umjetni\u010dka organizacija Otvoreni likovni pogon, Tr\u017enice Zagreb i Muzej grada Zagreba najavljuju javno predstavljanje \u2018Knjige o mljekaricama\u2019 u subotu, 17. listopada 2026, u sklopu dva povezana doga\u0111anja: od 13 sati u Mlije\u010dnoj hali Tr\u017enice Dolac te od 16 sati u Muzeju grada Zagreba. Uz razgovor s mljekaricama te autorskim i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/mlijeko.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":32299,"position":5},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32299"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32301,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32299\/revisions\/32301"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}