{"id":32288,"date":"2022-07-28T11:28:51","date_gmt":"2022-07-28T11:28:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32288"},"modified":"2022-07-28T11:32:12","modified_gmt":"2022-07-28T11:32:12","slug":"georgi-gospodinov-vremensko-utociste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32288","title":{"rendered":"Georgi Gospodinov, \u201cVremensko uto\u010di\u0161te\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U zgradi boje breskve u Z\u00fcrichu, okru\u017eenoj nezaboravcima posutom livadom, zagonetni Gaustin otvara svoju prvu Kliniku za pro\u0161lost, ustanovu koja nudi inovativno lije\u010denje oboljelima od Alzheimerove bolesti. Svaki kat minuciozno rekonstruira neko od desetlje\u0107a pro\u0161log stolje\u0107a omogu\u0107uju\u0107i pacijentima da zakora\u010de u sobe svoga djetinjstva, ili svojih najsretnijih godina, kako bi otklju\u010dali ono \u0161to je ostalo od uspomena koje nezadr\u017eivo blijede. Pripovjeda\u010d, pisac koji ima \u201cnos za pro\u0161lost\u201d, postaje Gaustinov pomo\u0107nik, a zadatak mu je prikupiti, katalogizirati i opisati va\u017ene, ali i najsitnije tragove pro\u0161losti, od namje\u0161taja iz sedamdesetih, preko najslu\u0161anije pjesme na top-listama 1965. i \u010dahure iz 1942., do nostalgi\u010dnih mirisa i tra\u010daka poslijepodnevne svjetlosti. Kako \u0161arada postaje sve uvjerljivija, sve ve\u0107i broj sasvim zdravih ljudi \u017eeli u kliniku ne bi li pobjegli iz slijepe ulice svog \u017eivota. A onda je pro\u0161lost krenula u osvajanje svijeta&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>U briljantno inventivnom romanu <em>Vremensko uto\u010di\u0161te<\/em>, svom <em>tour de forceu<\/em>, nagra\u0111ivani bugarski pisac Georgi Gospodinov propituje osobno i politi\u010dko bi\u0107e pozivaju\u0107i nas da pogledamo u zavodljivo zrcalo sje\u0107anja. Velika pri\u010da o vremenskim uto\u010di\u0161tima koja gradimo onda kada je budu\u0107nost otkazana, a sada\u0161njost nam nije vi\u0161e dom.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cProust, koji dolazi s Istoka&#8230; Pisac toliko neobi\u010dan u svojoj melankoli\u010dnoj genijalnosti.\u201d \u2013 <em>La Repubblica<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRoman iz druge dimenzije.\u201d \u2013 Ivan Tsanev<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU ovoj knjizi vrijeme se iskrada, a zatim se vra\u0107a, rekonstruirano. Franz Ferdinand ponovno je ubijen. Cigarete koje ste voljeli kao tinejd\u017eer opet su u prodaji. Komunizam se vratio, i to ono \u0161to je u njemu bilo lijepo. Knjiga je satira, duhovita i gorka, ali istodobno i mudra i nje\u017ena.\u201d \u2013 <em>The New Yorker<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cGeorgi Gospodinov jedinstven je po mnogo\u010demu&#8230; Nitko ne mo\u017ee spojiti intrigantan koncept, prekrasnu ma\u0161tu i savr\u0161enu tehniku pisanja kao on.\u201d \u2013 Olga Tokarczuk<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRoman sa stotinama romana u sebi. Roman na jednom kontinentu i u desecima zemalja, stotinama gradova i s tisu\u0107ama ljudi. Milijuni su im se pri\u010da dogodili, ili nisu.\u201d \u2013 <em>Literaturen gid<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMo\u0107an i briljantan roman: pronicljiv, predmnijevaju\u0107i, zagonetan. Roman u kojem budu\u0107nost popu\u0161ta kao trula greda, a pro\u0161lost juri kao poplava.\u201d \u2013 Sandro Veronesi<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cEkstravagantan roman, sastavljen od varijacija na teme pro\u0161losti, sje\u0107anja i zaborava. Majstorski.\u201d \u2013 <em>Le Figaro<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRemek-djelo samoizrugivanja i te\u0161ke ljubavi.\u201d \u2013 <em>Lib\u00e9ration<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cGospodinov je mapirao kontinent pro\u0161losti&#8230; Mjeseci nakon \u0161to je knjiga zavr\u0161ena pretvorili su velike dijelove ove fikcije u brutalnu stvarnost.\u201d \u2013 <em>Portal Kultura<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: bugarski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Ksenija Banovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 288<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: o\u017eujak 2022.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: \u0412\u0440\u0435\u043c\u0435\u0443\u0431\u0435\u0436\u0438\u0449\u0435<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj poglavlje:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/vremensko-utociste.html\">https:\/\/fraktura.hr\/vremensko-utociste.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32289,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32288","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/vremensko_utociste.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":32288,"position":0},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":32288,"position":1},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":32288,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54991,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54991","url_meta":{"origin":32288,"position":3},"title":"Renesansni festival Koprivnica (20. \u2013 23. kolovoza 2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem kolovoza, kada se na ostacima koprivni\u010dkih bedema upale baklje, a grad ispune vitezovi, obrtnici, dvorske lude i putuju\u0107i trgovci, Koprivnica na nekoliko dana postaje prava renesansna pozornica. Renesansni festival nije tek manifestacija koju se promatra, to je istinsko iskustvo u koje treba uroniti. Povratak u vrijeme kada su ulicama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":32288,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":32288,"position":5},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32288"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32288\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32291,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32288\/revisions\/32291"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}