{"id":32268,"date":"2022-07-27T22:45:51","date_gmt":"2022-07-27T22:45:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32268"},"modified":"2022-07-27T22:45:51","modified_gmt":"2022-07-27T22:45:51","slug":"svetislav-basara-andeo-atentata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32268","title":{"rendered":"Svetislav Basara, &#8220;An\u0111eo atentata&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakon \u0161to su u izdanju 24sata objavljena prva dva romana iz opusa Svetislava Basare koje je posvetio demonta\u017ei srpskih mitova, &#8220;Kontraendorfin&#8221; i &#8220;Andri\u0107eva lestvica u\u017easa&#8221;, u hrvatske knji\u017eare, ali i na kioske stiglo je i tre\u0107e njegovo djelo &#8220;An\u0111eo atentata&#8221;. Za taj roman najva\u017enijeg srpskog pisca dana\u0161njice kriti\u010dari su pisali da u jednakoj mjeri ismijava balkansku aljkavost i ratobornost, koliko i germansku dekadenciju i oholost.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Smatrao sam pravi\u010dnim da Franzu Ferdinandu, makar i posmrtno, dam \u0161ansu da progovori o okolnostima koje su dovele do atentata na njegovu li\u010dnost&#8221;, rekao je povodom objavljivanja svoje knjige Svetislav Basara.<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi austrougarski nadvojvoda Franz Ferdinand, s one strane groba, diktira svom posmrtnom sekretaru Ferdinandu Berhtoldu svoje vi\u0111enje sarajevskog atentata, njegovih uzroka i posljedica. Basarin humor i njegova ironija u ovom djelu su nepresu\u0161ni, dvojica protagonista u svom dijalogu nude naizgled uvjerljivu, a jednako besmislenu istinu o presudnim doga\u0111ajima koji su doveli do Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>Sam Basara je, govore\u0107i o toj knjizi, ovih dana u intervjuu Borisu Ra\u0161eti za Express rekao:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Malo je doga\u0111aja poput sarajevskog atentata koji daju tako preciznu sliku besmisla. Franz Ferdinand &#8211; pi\u0161e to u &#8216;An\u0111elu atentata&#8217; &#8211; aktivno sura\u0111uje s atentatorima kako bi ga \u0161to prije ubili. Kad propuste jednu priliku da ga ubiju, on im daje drugu. Doslovno &#8216;dublovi&#8217;, kao na snimanju filma. Atentator koji je uspio u ubila\u010dkoj namjeri, Princip, toliko je nespretan, kratkovid i nevje\u0161t strijelac da je statisti\u010dki vjerojatnije da \u0107e pogoditi sve prisutne &#8211; uklju\u010duju\u0107i samoga sebe &#8211; samo ne Franza Ferdinanda. A ipak poga\u0111a. Prijestolonasljednikov \u0161ofer Lojka morao je pokazati izuzetnu vje\u0161tinu kako bi auto dovezao do na metar pred Principa. Tko god je bio na mjestu atentata &#8211; a ja ga pohodim svaki put kad do\u0111em u Sarajevo &#8211; i tko je god vidio koliko je sve to malo i usko, ne mo\u017ee, a ne zapitati se za\u0161to uop\u0107e i\u0161ta postoji, za\u0161to uop\u0107e ne\u0161to, a ne ni\u0161ta &#8211; govori Basara.<\/p>\n\n\n\n<p>Na tragu istog pitanja su i rije\u010di nadvojvode Ferdinanda koje diktira svom tajniku:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Pi\u0161ite Berhtold! Pripreme za moje ubistvo i ubistvo moje supruge, Sofije Hotek, trajale su du\u017ee od jednog veka i zato je atentat &#8211; usprkos \u010dinjenici da su neposredni izvr\u0161ioci bili naj\u017ealosniji egzemplari tupoumnosti, nesposobnosti i smetenosti &#8211; jednostavno morao da uspe. Da sve bude \u017ealosnije, na duga\u010dkom spisku konspiratora, organizatora i sau\u010desnika u mom ubistvu &#8211; pored imena najuglednijih evropskih, nema\u010dkih i austrijskih umetnika i politi\u010dara, od kojih \u0107u neke kasnije i pomenuti &#8211; stoji i moje ime. I to na po\u010dasnom mestu! Malo je ko toliko radio na sopstvenom smaknu\u0107u kao \u0161to sam to \u010dinio ja, nadvojvoda Franc Ferdinand. Sav taj atentatorski schlamperei pao bi u vodu kao bezna\u010dajni \u010dar\u0161ijski incident, kakvih u Sarajevu ima na desetine, da se svojski nisam potrudio da budem ubijen&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/15514\/andjeo-atentata\">https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/15514\/andjeo-atentata<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Op\u0161irnije:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/express.24sata.hr\/kultura\/svaki-plus-koji-ode-iz-srbije-u-hrvatsku-postaje-minus-kada-prede-preko-granice-25978\">https:\/\/express.24sata.hr\/kultura\/svaki-plus-koji-ode-iz-srbije-u-hrvatsku-postaje-minus-kada-prede-preko-granice-25978<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32269,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32268","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Basara.jpg?fit=360%2C570&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32268"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32268\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32270,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32268\/revisions\/32270"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32269"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}