{"id":32265,"date":"2022-07-27T22:39:09","date_gmt":"2022-07-27T22:39:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32265"},"modified":"2022-07-27T22:39:09","modified_gmt":"2022-07-27T22:39:09","slug":"jozo-dzambo-o-staroj-bosni-u-rijeci-i-slici-knjizevno-povijesni-pogledi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32265","title":{"rendered":"Jozo D\u017eambo, \u201cO staroj Bosni u rije\u010di i slici. Knji\u017eevno-povijesni pogledi\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010dka ku\u0107a <em>Synopsis<\/em> je objavila knjigu \u201eO staroj Bosni u rije\u010di i slici. Knji\u017eevno-povijesni pogledi\u201c autora Joze D\u017eambe. Rije\u010d je o izboru od 16 priloga, nastalih u vremenu izme\u0111u 1981. i 2018. godine i objavljenih u razli\u010ditim \u010dasopisima i zbornicima, sa te\u017ei\u0161tem na teme iz bosansko-hercegova\u010dke kulturne, knji\u017eevne i politi\u010dke povijesti 19. i 20. stolje\u0107a. U D\u017eambinom historiografskom pismu kao da su se na najplodniji na\u010din ukrstila i uzajamno oplodila dva elementa. U znanstvenom pogledu: tematske preokupacije i metodolo\u0161ki postupci naslonjeni na prevratne novine koje u evropsku i svjetsku historiografiju donose analisti i novi histori\u010dari, a u svjetonazorskom pogledu: do\u017eivljaj \u010dovjekova svijeta srodan franciskanskome, minoritskom.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je podijeljena u \u010detiri dijela: O NARACIJI I HISTORIOGRAFIJI \u2013 PRIMJER BOSNA (I HERCEGOVINA); O TURCIMA, BO\u0160NJACIMA I BOSANCIMA I O NOVIM NARA\u0160TAJIMA; O BOSANSKIM KRAJEVIMA \u2013 PUTOPISNO I SLIKOVNO i FRANJEVCI I NJIHOVA BOSNA.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePrilozi su neka vrsta presjeka moga bavljenja bosanskohercegova\u010dkim, u prvome redu kulturnopovijesnim temama koje su me zaokupljale i za koje sam, uz svoj glavni posao, mogao na\u0107i vremena i energije. Borave\u0107i od 1972. godine u Saveznoj Republici Njema\u010dkoj nikada nisam prekidao veze s mati\u010dnom zemljom, a posebno s ljudima bliskim mojim interesima. Me\u0111utim, okolnosti su bile takve da sam profesionalno bio vezan za druge teme i podru\u010dja. Moje djelovanje u Bavarskom nacionalnom muzeju (Bayerisches Nationalmuseum), Institutu za etnologiju Sveu\u010dili\u0161ta u M\u00fcnchenu te pune 23 godine u Adalbert Stifter Vereinu, institutu za njema\u010dko-\u010de\u0161ke kulturne veze, zahtijevalo je druge preokupacije i druge zada\u0107e kao i publiciranje na njema\u010dkom jeziku o temama koje su daleko od ovih skupljenih u ovom zborniku. Iz biobibliografije koju je bri\u017eno sastavio bibliotekar i dugogodi\u0161nji suradnik Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu Slavko Harni mo\u017ee se vidjeti kako je tekao moj profesionalni put. Dakle, prilozi s bosanskohercegova\u010dkim sadr\u017eajima nastali u ovom vremenu isklju\u010divo su kolateralni rezultati bavljenja drugim prostorima i drugim zada\u0107ama. Stoga u ovim prilozima nema strogo ograni\u010dene jedne okvirne teme; one su donekle rastrgani izraz raznolikih interesa, \u0161to \u0107e cijenjeno \u010ditateljstvo odmah uo\u010diti i, nadam se, mo\u0107i razumjeti. (&#8230;) Najve\u0107i dio priloga je ilustriran u manjoj ili ve\u0107oj mjeri. Ilustracije ne treba shvatiti kao usputni materijal, nego kao va\u017ean sastavni dio rije\u010di, to jest teksta.\u201c (Predgovor)<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.synopsisbook.com\/knjige\/o-staroj-bosni-u-rijeci-i-slici-knjizevno-povijesni-pogledi\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Synopsis<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Odjeci: <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/ivanlovrenovic.com\/clanci\/bosna-argentina\/godina-joze-dzambe\" target=\"_blank\">GODINA JOZE D\u017dAMBE<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Preneseno s portala <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1329\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1329<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32266,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-32265","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Jozo_Dzambo.jpg?fit=450%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":32265,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54862","url_meta":{"origin":32265,"position":1},"title":"Jukka M. Heikkil\u00e4, &#8220;Antigon, bo\u017eji sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nuori Aleksis 2001. \u201eHeikkil\u00e4 pri\u010da uvjerljivu i zanimljivu pri\u010du o staroj Gr\u010dkoj. On to\u010dno i \u017eivopisno prikazuje obi\u010daje i dru\u0161tvo tog vremena povezuju\u0107i sudbine pojedinih ljudi s povijesnim doga\u0111ajima\u2026 pokazuje da je mogu\u0107e napisati zanimljiv i uzbudljiv povijesni roman.\u201d \u2014 \u017eiri knji\u017eevne nagrade Nuori Aleksis Povijesni roman finskog autora Jukke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":32265,"position":2},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":32265,"position":3},"title":"Jasen Boko, &#8220;Tragovima Odiseja&#8221; &#8211; 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54656,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54656","url_meta":{"origin":32265,"position":4},"title":"Objavljen novi broj \u010dasopisa &#8220;Pro tempore&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa \u2013 Hr\u010dak objavljen je obljetni\u010dki 20. broj \u010dasopisa studenata povijesti Pro tempore za 2025. godinu (dostupno na poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/27045). Novi broj obra\u0111uje teme mitova i narativa te obuhva\u0107a sva povijesna razdoblja \u2013 od stare do suvremene povijesti. Povodom 20 godina rada na \u010casopisu,\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":32265,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32265","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32265"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32265\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32267,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32265\/revisions\/32267"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32266"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32265"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32265"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32265"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}