U 94. godini u Zagrebu je umro akademik Viktor \u017dmega\u010d, autor knjiga kao \u0161to su “Povijesna poetika romana”, “Knji\u017eevnost i filozofija povijesti”, “Krle\u017eini evropski obzori: djelo u komparativnom kontekstu “, “Be\u010dka moderna: portret jedne kulture”, “Od Bacha do Bauhausa : povijest njema\u010dke kulture” i niza drugih zanimljivih i povjesni\u010darima.<\/p>\n\n\n\n
U srijedu 20. srpnja 2022. u Zagrebu je u 94. godini \u017eivota umro akademik Viktor \u017dmega\u010d<\/strong>, istaknuti hrvatski germanist svjetskog glasa, povjesni\u010dar knji\u017eevnosti i muzikolog, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n Rodio se 21. o\u017eujka 1929. u Slatini, gdje je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu. Gimnaziju je poha\u0111ao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i jugoslavistike zavr\u0161io je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1954., a germanistiku i muzikologiju studirao je u G\u00f6ttingenu 1952\/53. i 1955\/56. Doktorat znanosti stekao je 1959. s temom Die Musik im Schaffen Thomas Manns<\/em> (Glazba u djelu Thomasa Manna) na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je predavao njema\u010dku knji\u017eevnost od 1957. pa sve do umirovljenja 1999., od 1971. kao redoviti profesor. Od 1974. do 1999. bio je predstojnik Katedre za njema\u010dku knji\u017eevnost. Povremeno je kao profesor gostovao na stranim sveu\u010dili\u0161tima. Od 2002. bio je professor emeritus Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n Od 2012. bio je redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za knji\u017eevnost, a od 1992. dopisni \u010dlan u Razredu za filolo\u0161ke znanosti.<\/p>\n\n\n\n Bio je i inozemni \u010dlan Saske akademije u Leipzigu i \u010dlan znanstvenoga dru\u0161tva Academia Europea u Londonu. Od 1985. do 2005. bio glavni je urednik \u010dasopisa Umjetnost rije\u010di, a bio je i \u010dlan savjeta inozemnih \u010dasopisa Germanistik <\/em>i Text und Kontext<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111unarodni ugled stekao je kao germanist pi\u0161u\u0107i na hrvatskom i njema\u010dkom jeziku. Iz njegova bogatog opusa izdvajaju se naslovi koje je objavljivao kod doma\u0107ih i stranih izdava\u010da: Kunst und Wirklichkeit (Z\u00fcrich 1969.), Knji\u017eevno stvarala\u0161tvo i povijest dru\u0161tva, (Zagreb 1976.), Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart, (urednik i koautor, 3 sveska, Frankfurt am Main, 1978.\u20131984., nekoliko izdanja), Te\u017ei\u0161ta modernizma, (Zagreb 1986.), Povijesna poetika romana, (Zagreb 1987..), Der europ\u00e4ische Roman. Geschichte seiner Poetik (T\u00fcbingen 1990), Tradition und Innovation. Studien zur deutschen Literatur seit der Jahrhundertwende, (Wien-K\u00f6ln-Weimar 1993.) Der historische und der typologische Jude, (T\u00fcbingen 1996.) Duh impresionizma i secesije (Zagreb 1993.).<\/p>\n\n\n\n Krunom \u017dmega\u010devog knji\u017eevnopovijesnog prou\u010davanja smatra se knjiga Povijesna poetika romana<\/em>, tre\u0107e, pro\u0161ireno hrvatsko izdanje knjige objavljene 1990. na njema\u010dkom (Matica hrvatska, 2004), a kapitalnim ostvarenjem kasne faze njegova djelovanja kulturolo\u0161ko remek-djelo Od Bacha do Bauhasa <\/em>(Matica hrvatska, 2006.), jedinstvena povijest njema\u010dke kulture, knji\u017eevnosti, glazbe, slikarstva, filma i znanosti, od po\u010detaka do danas. Zna\u010dajna su mu i djela objavljena u Matici hrvatskoj: Majstori europske glazbe <\/em>(2009.), Pro\u0161lost i budu\u0107nost 20. stolje\u0107a <\/em>(2010.), Strast i konstruktivizam duha. Temeljni umjetni\u010dki pokreti 20. stolje\u0107a <\/em>(2014.), \u010cetiri europska grada <\/em>(2017.), Portreti gradova <\/em>(2019.) te Vrhunski europski romani <\/em>(2021.).<\/em><\/p>\n\n\n\n Za svoje djelovanje akademik Viktor \u017dmega\u010d dobio je brojna priznanja i odlikovanja, me\u0111u kojima se isti\u010du Herderova nagrada 1993., Dr\u017eavna nagrada za znanost za \u017eivotno djelo 2000., Nagrada Vladimir Nazor<\/em> za \u017eivotno djelo 2004., Inina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu 2005, a odlikovan je i Velikim kri\u017eem za zasluge Savezne Republike Njema\u010dke 1988.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n