{"id":32173,"date":"2022-07-19T16:35:46","date_gmt":"2022-07-19T16:35:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32173"},"modified":"2022-07-19T16:35:46","modified_gmt":"2022-07-19T16:35:46","slug":"gabriel-garcia-marquez-skandal-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32173","title":{"rendered":"Gabriel Garc\u00eda M\u00e1rquez, \u201eSkandal stolje\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNovinarstvo je najbolji posao na svijetu. Ja sam u osnovi novinar. Cijeloga \u017eivota bio sam novinar. Moje su knjige knjige novinara, pa makar se to i ne vidi uvijek.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Gabriel Garc\u00eda M\u00e1rquez<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svijet prepoznaje Gabriela Garc\u00edju M\u00e1rqueza kao jednog od najboljih romanopisaca 20. stolje\u0107a. Manje je poznato da je ovaj slavni kolumbijski nobelovac, kojeg od milja, u hispanskom svijetu, zovu Gabo, bio i vrstan novinar. Skandal stolje\u0107a antologija je njegove novinarske ostav\u0161tine. \u010clanci koji su u nju uklju\u010deni presjek su \u010detrdesetogodi\u0161njeg rada za dnevne novine i \u010dasopise.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novinski tekstovi Garc\u00edje M\u00e1rqueza ne razlikuju se mnogo od njegove fikcije. Pi\u0161e s lako\u0107om, opu\u0161teno i duhovito. Kad ne bismo znali da je rije\u010d o fakciji, mnoge od tih novinskih pri\u010da mogli bismo lako zamisliti u zbirkama njegovih pripovijetki. Svi ti \u010dlanci maestralno su napisani. Britki i po\u010desto ironi\u010dni. Nema dvojbe da pisana rije\u010d Garc\u00edje M\u00e1rqueza odi\u0161e svje\u017einom i okretno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201eNe \u017eelim da me se pamti po <em>Sto godina samo\u0107e <\/em>ni po Nobelovoj nagradi, nego po novinarstvu.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bez obzira na to pi\u0161e li roman ili izvje\u0161taj. Stvara li na karipskoj obali, na Castrovoj Kubi, iza \u017deljezne zavjese\u2026 U Rimu ili pak u svojem drugom domu, Meksiku. Uostalom, kako je i sam Gabriel Garc\u00eda M\u00e1rquez znao isticati: \u201eNe \u017eelim da me se pamti po <em>Sto godina samo\u0107e <\/em>ni po Nobelovoj nagradi, nego po novinarstvu.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eGabriel Garc\u00eda M\u00e1rquez zauzima posebno mjesto u srcima novinara. Poput Charlesa Dickensa, Marka Twaina i Ernesta Hemingwaya, ovaj div knji\u017eevnosti 20. stolje\u0107a brusio je svoje spisateljske vje\u0161tine kao novinar, prije nego \u0161to je postao slavni pisac.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Newsweek<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>O autoru<\/em><\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Gabriel Garc\u00eda M\u00e1rquez<\/strong> (1927., Aracataca, Kolum\u00adbija \u2013 2014., Ciudad de M\u00e9xico) jedna je od najve\u0107ih i najutje\u00adcajnijih figura svjetske knji\u017eevnosti. Dobitnik Nobelove nagra\u00adde 1982. godine, on je romanopisac, autor pripovijetki, eseja, filmski kriti\u010dar, pisac filmskih scenarija. Nadasve, on je intelektualac posve\u0107en rje\u0161avanju velikih problema na\u0161ega doba. Ponajpri\u00adje onih koji poga\u0111aju njegovu voljenu Kolumbiju, ali i cijelu Latinsku Ameriku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao najistaknutiji predstavnik takozvanog magijskog realizma, u kojemu se povijest i ma\u0161ta ispreple\u0107u i preta\u010du u \u017eivu knji\u017eevnost koja di\u0161e svim svojim porama. On je, kona\u010dno, tvorac jednog od pripovjeda\u010dkih svjetova prepunih zna\u010denja \u0161to ih je \u0161panjolski jezik podario 20. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Najva\u017enija djela<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u njegovim najva\u017enijim djelima su <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/sto-godina-samoce\/\"><em>Sto godina samo\u0107e<\/em><\/a>, <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/pukovniku-nema-tko-da-pise\/\"><em>Pukovniku nema tko da pi\u0161e<\/em><\/a>, <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/kronika-najavljene-smrti-2\/\"><em>Kronika najavljene smrti<\/em><\/a>, <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/zla-kob-2\/\"><em>Zla kob<\/em><\/a>, <em>General u svom labirintu.<\/em> Zatim, zbirka pripovijedaka <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/dvanaest-hodocasnika-2\/\"><em>Dvanaest hodo\u00ad\u010dasnika <\/em><\/a>i <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/ljubav-u-doba-kolere\/\"><em>Ljubav u doba kolere<\/em><\/a>. Godine 2002. objavio je prvi dio autobiografije <em>\u017divjeti da bi se pripovijedalo<\/em>, a njegova zadnja knjiga je <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/nisam-dosao-drzati-govor\/\"><em>Nisam do\u0161ao dr\u017eati govor<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prevoditelj: Gordana Tintor<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010d: V.B.Z. d.o.o<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podru\u010dje: Publicistika<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jezik: Hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biblioteka: Sabrana djela Gabriela Garcie Marqueza<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 324<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-vbz-online-bookstore\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"OTRmB9N4Ht\"><a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/skandal-stoljeca\/\">Skandal stolje\u0107a<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Skandal stolje\u0107a&#8221; &#8212; VBZ online bookstore\" src=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/skandal-stoljeca\/embed\/#?secret=HDWtDmDBEu#?secret=OTRmB9N4Ht\" data-secret=\"OTRmB9N4Ht\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32174,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-32173","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Skandal-stoljeca.jpg?fit=522%2C781&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55080,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55080","url_meta":{"origin":32173,"position":0},"title":"Stig Dagerman, &#8220;Njema\u010dka jesen&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"U jesen 1946. godine, dok se Europa jo\u0161 uvijek oporavljala od ratnih trauma, mladi \u0161vedski novinar i pisac Stig Dagerman odlazi u Njema\u010dku kako bi izvje\u0161\u0107ivao o stanju u pora\u017eenom Reichu. Ono \u0161to je zabilje\u017eio nije bila klasi\u010dna reporta\u017ea o politici i odnosu elita prema nacizmu, ve\u0107 Njema\u010dka jesen \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":32173,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":32173,"position":2},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52979,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52979","url_meta":{"origin":32173,"position":3},"title":"\u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, &#8220;Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\" koja \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. Knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\", \u010diji je autor povjesni\u010dar dr. sc. \u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, predstavlja temeljitu znanstvenu analizu ekonomskih prilika trogirskog kraja od kraja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pericic.jpg?fit=420%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":32173,"position":4},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55263,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55263","url_meta":{"origin":32173,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201d u Biogradu na Moru","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Sa\u017eetakZbornik radova Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa povodom 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki S. Marije u Zadru... iz recenzije S obzirom da je knjiga zbornik radova koji su plod organiziranog me\u0111unarodnog znanstvenog simpozija u povodu 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki svete Marije u Zadru knjiga koju preporu\u010damo za objaviti ima nemjerljivu povijesnu vrijednost. Tu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32173","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32173"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32173\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32175,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32173\/revisions\/32175"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}