{"id":32105,"date":"2022-07-15T13:42:33","date_gmt":"2022-07-15T13:42:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32105"},"modified":"2022-07-15T13:42:33","modified_gmt":"2022-07-15T13:42:33","slug":"margareta-navarska-heptameron","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32105","title":{"rendered":"Margareta Navarska, \u201cHeptameron\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedno od najva\u017enijih djela francuske i europske renesanse, kraljica Margareta Navarska napisala je djelo koje kroz tragiku i komiku prikazuje sve dru\u0161tvene slojeve. Djelo je nekoliko stolje\u0107a zbog svog sadr\u017eaja bilo pod te\u0161kom cenzurom, te je u Francuskoj u izvornom obliku izdano tek potkraj 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autor: Margareta Navarska, Marguerite de Navarre<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 416<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prijevod: Marina Alia Juri\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Urednik: Zdenko Vlaini\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ilustracija naslovnice: Tihomir Tikulin<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Datum izdavanja: studeni 2021.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Niz pri\u010da o zlo\u010dinima, obmanama, preljubima, smije\u0161nim zgodama i predrasudama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz recenzije prijevoda:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>\u201cPrevo\u0111enje djela iz starijih vremena, naro\u010dito ako se radi o djelima \u0161to predstavljaju naslje\u0111e svjetske knji\u017eevnosti, neobi\u010dno je zahtjevan i odgovoran posao. Usto, kao i svako knji\u017eevno prevo\u0111enje, nedovoljno valoriziran i nagra\u0111en. Da prijevod ne postane \u201eneto\u010dan prijenos nebitnog sadr\u017eaja\u201c, kao \u0161to to u svom slavnom eseju o prevo\u0111enju ka\u017ee Walter Benjamin, prevoditelj\/ica treba:<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>1. dobro poznavati jezik s kojeg prevodi (to dobro poznavanje podrazumijeva dubinsko znanje povijesti jezika u njegovim mijenama koje mijenjaju zna\u010denja i nijanse, dijakronijski i sinkronijski)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>2. dobro poznavati jezik na koji prevodi, kako bi prijevod dobio jezi\u010dni timbar i ton vremena iz kojeg dolazi (radi se o analogijama kultura);<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>3. dobro poznavati povijest i kulturu te realia vremena u kojem je tekst nastao i publike kojoj je namijenjen (tzv. operativna erudicija);<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>4. posjedovati talent i vje\u0161tinu slaganja rije\u010di.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>U na\u0161oj kulturi, najbolji primjer u kojem se stje\u010du svi ovi zahtjevi predstavlja prijevod Ise Velikanovi\u0107a i Ivana Tabaka Cervantesovog El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha. Taj prijevod predstavlja, istodobno, i uzor svim kasnijim prevoditeljima\/icama.<\/em><br><em>Prevoditi Heptameron Marguerite de Navarre stavlja prevoditelja\/icu pred probleme i izazove istovjetne problemima i izazovima spomenutog Don Quijotea. Da se krene u takav pothvat (radi se o zama\u0161nom korpusu rije\u010di) potrebna je velika hrabrost, znanje, talent te, nadasve, vrijeme. Prijevod Heptamerona, da bi uop\u0107e mogao pretendirati na kvalitetu i ozbiljnost, podrazumijeva ste\u010deno i pokazano:<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>1. znanje francuskog jezika XVI. stolje\u0107a, koji karakterizira istodobno osloba\u0111anje od latinskih i talijanskih utjecaja, samosvijest o vlastitoj vrijednosti (francuski postaje, barem in nuce, moderni jezik). Taj jezik, u odnosu na moderni francuski, pokazuje vrlo fine razlike u relativno labavoj sintaksi u odnosu na dana\u0161nju sintaksu francuskog jezika, te razlike u leksiku (danas nestale rije\u010di, ali pogotovo rije\u010di koje su u XVI. stolje\u0107u imale pone\u0161to razli\u010dito zna\u010denje i koje, stoga predstavljaju zamku za prevoditelja\/icu). Stoga prevoditelj\/ica ne treba uzeti ni jedno zna\u010denje niti jedan sintakti\u010dki oblik zdravo za gotovo, ve\u0107 ih uvijek provjeravati na drugim tekstovima iz istog razdoblja i u tada\u0161njim rje\u010dnicima i gramatikama. U slu\u010daju Marguerite de Navarre, tome treba dodati jo\u0161 i poznavanje talijanskog i latinskog.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>2. znanje hrvatskog jezika. U slu\u010daju Heptamerona, najbolji uzor koji pokazuje kako se posti\u017ee timbar i ton kasnorenesansnog teksta predstavlja Don Quijote i pomno poznavanje jezi\u010dnih rje\u0161enja Velikanovi\u0107a i Tabaka. Ne radi se o tome da se opona\u0161a njihov stil, ve\u0107 da se u dana\u0161njem hrvatskom jeziku postigne istovjetna stvar koju su u hrvatskom jeziku iz prve polovice XX. stolje\u0107a postigli Velikanovi\u0107 i Tabak: timbar i ton koji je istovremeno suvremen, lako dostupan dana\u0161njem \u010ditatelju, i evokativan u odnosu na pro\u0161lost. Prijevod bi trebao dozivati pro\u0161lost suvremenim jezikom, pokazuju\u0107i tako njegove mogu\u0107nosti.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>3. znanje o razdoblju iz koje tekst dolazi (operativna erudicija), koja se u slu\u010daju Heptamerona, mo\u017ee grubo podijeliti na dva polja, povijesno i knji\u017eevnokriti\u010dko znanje. Povijesno znanje treba rezultirati kriti\u010dkim aparatom bilje\u0161ki koje ne slu\u017ee samo identificiranju likova ve\u0107 trebaju predstavljati mostove koji omogu\u0107uju razumijevanje suvremenom \u010ditatelju. Stoga bilje\u0161ke ne mogu biti puko prena\u0161anje bilje\u0161ki iz originala jer je on namijenjen druga\u010dijoj publici, te to zahtijeva obiman i precizan rad. Knji\u017eevnokriti\u010dko znanje podrazumijeva dubinsko poznavanje<\/em><br><em>\u017eanrovske re\u0161etke i diskursa tog razdoblja francuske knji\u017eevne povijesti koje karakterizira velika raznolikost, \u0161to treba omogu\u0107iti preciziranje timbra i tona prijevoda.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>4. talent i vje\u0161tina slaganja rije\u010di. U slu\u010daju Heptamerona, radi se i o talentu i daru koji se stje\u010de prevo\u0111enjem i familijariziranjem sa tekstovima razdoblja renesanse, kako u francuskoj tako i u hrvatskoj tradiciji. Dosada\u0161nji rad Marine Alie Juri\u0161i\u0107 na prijevodu zahtjevnog teksta Heptamerona Marguerite de Navarre dobro pokazuje kvalitete koje su potrebne da se taj pothvat privede uspje\u0161nom zavr\u0161etku. Radi se o velikom i dobro obavljenom prevodila\u010dkom pothvatu.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nenad Ivi\u0107, Zagreb 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/wp.zg-naklada.hr\/proizvod\/heptameron\/\">https:\/\/wp.zg-naklada.hr\/proizvod\/heptameron\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32106,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Heptameron.jpg?fit=538%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55599,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55599","url_meta":{"origin":32105,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201eStanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a\u201c akademika An\u0111elka Akrapa u \u010cakovcu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U petak, 9. listopada 2026. godine, Ogranak Matice hrvatske u \u010cakovcu s po\u010detkom u 18:00 sati u dvorani na adresi Park Rudolfa Kropeka 2 u \u010cakovcu uprili\u010dit \u0107e sve\u010dano predstavljanje knjige \u201eStanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a\u201c akademika An\u0111elka Akrapa, objavljene u izdanju Matice hrvatske 2025. godine. Ovo kapitalno djelo prvo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":32105,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55654","url_meta":{"origin":32105,"position":2},"title":"Vlatko Smiljani\u0107, &#8220;Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zajedni\u010dkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljani\u0107a Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme. Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kriti\u010dku biografiju Mirka Danijela Bogdani\u0107a, hrvatskoga matemati\u010dara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesni\u010dara i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Bogdanic.png?fit=413%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":32105,"position":3},"title":"Rashid I. Khalidi, &#8220;Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":32105,"position":4},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":32105,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu&#8221; u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32105"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32107,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32105\/revisions\/32107"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32106"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}