{"id":32105,"date":"2022-07-15T13:42:33","date_gmt":"2022-07-15T13:42:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32105"},"modified":"2022-07-15T13:42:33","modified_gmt":"2022-07-15T13:42:33","slug":"margareta-navarska-heptameron","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32105","title":{"rendered":"Margareta Navarska, \u201cHeptameron\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Jedno od najva\u017enijih djela francuske i europske renesanse, kraljica Margareta Navarska napisala je djelo koje kroz tragiku i komiku prikazuje sve dru\u0161tvene slojeve. Djelo je nekoliko stolje\u0107a zbog svog sadr\u017eaja bilo pod te\u0161kom cenzurom, te je u Francuskoj u izvornom obliku izdano tek potkraj 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Autor: Margareta Navarska, Marguerite de Navarre<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 416<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Marina Alia Juri\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Urednik: Zdenko Vlaini\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Ilustracija naslovnice: Tihomir Tikulin<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdavanja: studeni 2021.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Niz pri\u010da o zlo\u010dinima, obmanama, preljubima, smije\u0161nim zgodama i predrasudama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz recenzije prijevoda:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201cPrevo\u0111enje djela iz starijih vremena, naro\u010dito ako se radi o djelima \u0161to predstavljaju naslje\u0111e svjetske knji\u017eevnosti, neobi\u010dno je zahtjevan i odgovoran posao. Usto, kao i svako knji\u017eevno prevo\u0111enje, nedovoljno valoriziran i nagra\u0111en. Da prijevod ne postane \u201eneto\u010dan prijenos nebitnog sadr\u017eaja\u201c, kao \u0161to to u svom slavnom eseju o prevo\u0111enju ka\u017ee Walter Benjamin, prevoditelj\/ica treba:<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>1. dobro poznavati jezik s kojeg prevodi (to dobro poznavanje podrazumijeva dubinsko znanje povijesti jezika u njegovim mijenama koje mijenjaju zna\u010denja i nijanse, dijakronijski i sinkronijski)<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>2. dobro poznavati jezik na koji prevodi, kako bi prijevod dobio jezi\u010dni timbar i ton vremena iz kojeg dolazi (radi se o analogijama kultura);<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>3. dobro poznavati povijest i kulturu te realia vremena u kojem je tekst nastao i publike kojoj je namijenjen (tzv. operativna erudicija);<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>4. posjedovati talent i vje\u0161tinu slaganja rije\u010di.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>U na\u0161oj kulturi, najbolji primjer u kojem se stje\u010du svi ovi zahtjevi predstavlja prijevod Ise Velikanovi\u0107a i Ivana Tabaka Cervantesovog El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha. Taj prijevod predstavlja, istodobno, i uzor svim kasnijim prevoditeljima\/icama.<\/em><br><em>Prevoditi Heptameron Marguerite de Navarre stavlja prevoditelja\/icu pred probleme i izazove istovjetne problemima i izazovima spomenutog Don Quijotea. Da se krene u takav pothvat (radi se o zama\u0161nom korpusu rije\u010di) potrebna je velika hrabrost, znanje, talent te, nadasve, vrijeme. Prijevod Heptamerona, da bi uop\u0107e mogao pretendirati na kvalitetu i ozbiljnost, podrazumijeva ste\u010deno i pokazano:<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>1. znanje francuskog jezika XVI. stolje\u0107a, koji karakterizira istodobno osloba\u0111anje od latinskih i talijanskih utjecaja, samosvijest o vlastitoj vrijednosti (francuski postaje, barem in nuce, moderni jezik). Taj jezik, u odnosu na moderni francuski, pokazuje vrlo fine razlike u relativno labavoj sintaksi u odnosu na dana\u0161nju sintaksu francuskog jezika, te razlike u leksiku (danas nestale rije\u010di, ali pogotovo rije\u010di koje su u XVI. stolje\u0107u imale pone\u0161to razli\u010dito zna\u010denje i koje, stoga predstavljaju zamku za prevoditelja\/icu). Stoga prevoditelj\/ica ne treba uzeti ni jedno zna\u010denje niti jedan sintakti\u010dki oblik zdravo za gotovo, ve\u0107 ih uvijek provjeravati na drugim tekstovima iz istog razdoblja i u tada\u0161njim rje\u010dnicima i gramatikama. U slu\u010daju Marguerite de Navarre, tome treba dodati jo\u0161 i poznavanje talijanskog i latinskog.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>2. znanje hrvatskog jezika. U slu\u010daju Heptamerona, najbolji uzor koji pokazuje kako se posti\u017ee timbar i ton kasnorenesansnog teksta predstavlja Don Quijote i pomno poznavanje jezi\u010dnih rje\u0161enja Velikanovi\u0107a i Tabaka. Ne radi se o tome da se opona\u0161a njihov stil, ve\u0107 da se u dana\u0161njem hrvatskom jeziku postigne istovjetna stvar koju su u hrvatskom jeziku iz prve polovice XX. stolje\u0107a postigli Velikanovi\u0107 i Tabak: timbar i ton koji je istovremeno suvremen, lako dostupan dana\u0161njem \u010ditatelju, i evokativan u odnosu na pro\u0161lost. Prijevod bi trebao dozivati pro\u0161lost suvremenim jezikom, pokazuju\u0107i tako njegove mogu\u0107nosti.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>3. znanje o razdoblju iz koje tekst dolazi (operativna erudicija), koja se u slu\u010daju Heptamerona, mo\u017ee grubo podijeliti na dva polja, povijesno i knji\u017eevnokriti\u010dko znanje. Povijesno znanje treba rezultirati kriti\u010dkim aparatom bilje\u0161ki koje ne slu\u017ee samo identificiranju likova ve\u0107 trebaju predstavljati mostove koji omogu\u0107uju razumijevanje suvremenom \u010ditatelju. Stoga bilje\u0161ke ne mogu biti puko prena\u0161anje bilje\u0161ki iz originala jer je on namijenjen druga\u010dijoj publici, te to zahtijeva obiman i precizan rad. Knji\u017eevnokriti\u010dko znanje podrazumijeva dubinsko poznavanje<\/em><br><em>\u017eanrovske re\u0161etke i diskursa tog razdoblja francuske knji\u017eevne povijesti koje karakterizira velika raznolikost, \u0161to treba omogu\u0107iti preciziranje timbra i tona prijevoda.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>4. talent i vje\u0161tina slaganja rije\u010di. U slu\u010daju Heptamerona, radi se i o talentu i daru koji se stje\u010de prevo\u0111enjem i familijariziranjem sa tekstovima razdoblja renesanse, kako u francuskoj tako i u hrvatskoj tradiciji. Dosada\u0161nji rad Marine Alie Juri\u0161i\u0107 na prijevodu zahtjevnog teksta Heptamerona Marguerite de Navarre dobro pokazuje kvalitete koje su potrebne da se taj pothvat privede uspje\u0161nom zavr\u0161etku. Radi se o velikom i dobro obavljenom prevodila\u010dkom pothvatu.\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nenad Ivi\u0107, Zagreb 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/wp.zg-naklada.hr\/proizvod\/heptameron\/\">https:\/\/wp.zg-naklada.hr\/proizvod\/heptameron\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32106,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Heptameron.jpg?fit=538%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":32105,"position":0},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":32105,"position":1},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":32105,"position":2},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":32105,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":32105,"position":4},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":32105,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32105"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32107,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32105\/revisions\/32107"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32106"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}