{"id":32090,"date":"2022-07-14T08:38:00","date_gmt":"2022-07-14T08:38:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32090"},"modified":"2022-07-14T08:39:24","modified_gmt":"2022-07-14T08:39:24","slug":"branko-radonic-stoljeca-vrgorskog-vina-i-prsuta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32090","title":{"rendered":"Branko Radoni\u0107, \u201cStolje\u0107a vrgorskog vina i pr\u0161uta\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Monografija \u201eStolje\u0107a vrgorskog vina i pr\u0161uta\u201c, autora povjesni\u010dara prof. Branka Radoni\u0107a objavljena je 2022. u Biblioteci djela povijesne znanosti Vrhgorska Dru\u0161tva prijatelja vrgorske starine, u izdava\u010dkoj suradnji sa Centrom za kulturu i ba\u0161tinu Grada Vrgorca. Djelo od 120 stranica sadr\u017ei kra\u0107i pregled povijesti vinogradarstva, vinarstva, svinjogojstva i pr\u0161utarstva Vrgorske krajine kroz posljednjih nekoliko stolje\u0107a.<br><br>Ranije nije bilo istra\u017eivanja navedenih privrednih djelatnosti u Vrgorcu pa je zato bilo potrebno prakti\u010dki krenuti od po\u010detka i uz ograni\u010deno vrijeme i mogu\u0107nosti, a na temelju vlastitoga dosada\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog iskustva, uroniti u nepregledan i neosvijetljen, naj\u010de\u0161\u0107e i fragmentarno o\u010duvan svijet arhivskih izvora, ogromne periodike i te\u0161ko pribavljive stare literature.<br><br>Uz uvod, zaklju\u010dak, osvrt na izvore i dosada\u0161nja istra\u017eivanja te kratak povijesno-geografski presjek razmatranog prostora, sredi\u0161nje mjesto u knjizi zauzimaju poglavlja o vinogradarstvu i vinarstvu, odnosno svinjogojstvu i pr\u0161utarstvu Vrgorske krajine. Povijesni izvori nisu jednako obilni za sve \u010detiri djelatnosti, pa su za vinogradarstvo najbogatiji, a za pr\u0161utarstvo najsiroma\u0161niji. Ali bez obzira na to, dostupno arhivsko gradivo omogu\u0107uje uvid u neke od ovih djelatnosti u razdoblju mnogo ranijem nego se dosad ocjenjivalo u dalmatinskoj historiografiji. S obzirom na vitalnu va\u017enost poljoprivrede za vrgorsko stanovni\u0161tvo u pro\u0161losti i sada\u0161njosti, ovo djelo je va\u017ean prilog i istra\u017eivanju op\u0107e povijesti Vrgorske krajine.<br><br>U knjizi je objavljen i iscrpan popis izvora i literature, 160 bilje\u0161ki, 44 fotografije, 13 tablica i 8 grafikona.<br><br>Lektorica izdanja je prof. Adriana Turi\u0107 Erceg, a knjiga je grafi\u010dki oblikovana i tiskana u tiskari Jafra d.o.o. Solin.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><br><br>O knjizi: <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/vrgorskestarine.hr\/2022\/06\/25\/branko-radonic-stoljeca-vrgorskog-vina-i-prsuta-monografija-2022\/\" target=\"_blank\">https:\/\/vrgorskestarine.hr\/2022\/06\/25\/branko-radonic-stoljeca-vrgorskog-vina-i-prsuta-monografija-2022\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><br>O predstavljanju: <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/vrgorskestarine.hr\/2022\/06\/28\/predstavljena-monografija-stoljeca-vrgorskog-vina-i-prsuta\/\" target=\"_blank\">https:\/\/vrgorskestarine.hr\/2022\/06\/28\/predstavljena-monografija-stoljeca-vrgorskog-vina-i-prsuta\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32091,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-32090","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Stolje%C4%87a-vrgorskog-vina-i-pr%C5%A1uta.jpg?fit=886%2C1276&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":32090,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":32090,"position":1},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":32090,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":32090,"position":3},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":32090,"position":4},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":32090,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32090","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32090"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32090\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32092,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32090\/revisions\/32092"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32091"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32090"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32090"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32090"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}