{"id":32053,"date":"2022-07-11T09:36:07","date_gmt":"2022-07-11T09:36:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32053"},"modified":"2022-07-11T09:36:07","modified_gmt":"2022-07-11T09:36:07","slug":"luka-pejic-prikaz-knjige-amila-kasumovic-zatocene-zene-u-zatvorskom-sustavu-bosne-i-hercegovine-1878-1914-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32053","title":{"rendered":"Luka Peji\u0107 – prikaz knjige – Amila Kasumovi\u0107, “Zato\u010dene. \u017dene u zatvorskom sustavu Bosne i Hercegovine 1878-1914.”, 2021."},"content":{"rendered":"\n

Amila Kasumovi\u0107, Zato\u010dene. \u017dene u zatvorskom sustavu Bosne i Hercegovine 1878-1914.<\/em>, Centar za historijska istra\u017eivanja, Sarajevo 2021, 165 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Afirmaciju sociohistorijskih istra\u017eivanja usmjerenih prema marginalnim dru\u0161tvenim skupinama krajem 20. stolje\u0107a pratio je i sve ve\u0107i broj radova koji su iz razli\u010ditih perspektiva tematizirali razvoj kaznenih sustava i penolo\u0161kih praksi, prije svega na podru\u010dju Europe tijekom \u201edugog\u201c 19. stolje\u0107a. Posljedi\u010dno, prihva\u0107ena je pretpostavka kako je za potpunije razumijevanje polo\u017eaja odre\u0111enih marginalaca, poput devijantnih i subverzivnih pojedinaca, zlo\u010dinaca i ka\u017enjenika, nu\u017eno historijski razmotriti i institucionalna sredi\u0161ta mo\u0107i koja su uvjetovala egzistenciju potonjih. Drugim rije\u010dima, historija odozdo postala je neodvojiva od historije kompleksnih dru\u0161tveno-politi\u010dkih sustava te institucija poput sudova i kaznionica koje predstavljaju njihov konstitutivni element. Samim time, zapadnoeuropsku i sjevernoameri\u010dku historiografiju pro\u017eele su rasprave o korelaciji izme\u0111u industrijskog razvoja i transformacije represivnih praksi, kao i o odnosima mo\u0107i u kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima kroz prizmu pojave modernih zatvora. Uz to, problematiziran je dobro poznati koncept procesa civilizacije njema\u010dkog sociologa Norberta Eliasa iz kasnih 1930-ih, ali i teorijski modeli koje je sredinom 1970-ih u svojoj \u010duvenoj knjizi Nadzor i kazna<\/em> postavio francuski filozof Michel Foucault. Bogata produkcija autora kao \u0161to su Leon Radzinowicz, J. R. S. Whiting, David D. Cooper, Bruce F. Adams, Dario Melossi, Massimo Pavarini, Abby M. Schrader, Douglas Hay, Michael Ignatieff, Pieter Spierenburg, Thomas Laqueur, Arlette Farge, V. A. C. Gatrell, Michelle Perrot, Lucia Zedner, David Garland, Mitchel Roth i Patricia O\u2019Brien teme vezane uz ka\u017enjavanje nepo\u017eeljnih oblika pona\u0161anja te tretman prijestupnika svih profila pribli\u017eila je historiografskom mainstreamu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Iako je u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji institucionalizirano bavljenje odre\u0111enim temama koje je mogu\u0107e pozicionirati unutar historije odozdo, gore spomenuti fenomeni tada su najve\u0107im dijelom ostali historiografski neobra\u0111eni. U Hrvatskoj su se tek u posljednjih nekoliko godina, dakle u drugom desetlje\u0107u 21. stolje\u0107a, po\u010deli pojavljivati prvi stru\u010dni radovi i disertacije na temu razvoja zatvorskih sustava i sankcioniranja kriminaliteta kroz povijest. Imaju\u0107i to na umu, nedavno objavljena knjiga Zato\u010dene. \u017dene u zatvorskom sustavu Bosne i Hercegovine 1878-1914.<\/em>, koju potpisuje povjesni\u010darka Amila Kasumovi\u0107 s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ispunjava dio evidentne praznine. Naime, unato\u010d tome \u0161to je ve\u0107 iz naslova sasvim jasno da autorica u prvi plan postavlja bosanskohercegova\u010dki slu\u010daj, relevantnost njezine studije nedvojbeno je regionalna budu\u0107i da, me\u0111u ostalim stvarima, ilustrira i situaciju u zagreba\u010dkoj kaznionici za \u017eene, dovodi u pitanje tzv. civilizacijsku misiju Austro-Ugarske na njezinim perifernim dijelovima itd. Posljedi\u010dno, knjiga Zato\u010dene <\/em>posjeduje potencijal va\u017ene referentne to\u010dke za budu\u0107a komparativna istra\u017eivanja usmjerena prema metamorfozama ka\u017enjavanja u jugoisto\u010dnoj Europi u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

U ranijim je radovima Amile Kasumovi\u0107 postalo sasvim jasno da ova sarajevska povjesni\u010darka izvrsno razumije mogu\u0107nosti i ograni\u010denja historije odozdo, prepoznaje njezine nijanse i vje\u0161to ih problematizira. Primjera radi, u tekstu \u201ePovijest marginalnih i neuspje\u0161nih: za\u0161to nam je potrebna?\u201c (Amir Duranovi\u0107, ur., Na margini povijesti<\/em>, Udru\u017eenje za modernu historiju, 2018.) podsjetila nas je kako su preostali izvori za istra\u017eivanje ovih fenomena najve\u0107im dijelom produkti centara mo\u0107i zbog \u010dega se povjesni\u010dari vi\u0161e-manje upu\u0161taju u analizu na\u010dina na koji se tzv. upravni diskurs odnosio prema marginalnim skupinama. \u201eMarginalci razli\u010ditih profila i \u017eivotnih pri\u010da uglavnom nisu ostavljali direktne tragove o svojim aktivnostima, razmi\u0161ljanjima i strahovima\u201d, pi\u0161e Amila Kasumovi\u0107. Imaju\u0107i to na umu, autorica se upustila u izradu knjige Zato\u010dene <\/em>\u010diji je cilj sa\u017eela na sljede\u0107i na\u010din: \u201eSa zaka\u0161njenjem od jednog stolje\u0107a, \u017eeljela sam posvetiti jedno istra\u017eivanje nepismenim i neobrazovanim, ubogim i nesretnim \u017eenama koje su \u017eivjele u dru\u0161tvu nespremnom da ukloni uzroke njihovog kriminalnog pona\u0161anja, ali koje je bilo i vi\u0161e nego spremno da ih nadzire i kazni.\u201c (str. 36).<\/p>\n\n\n\n

Kroz ne\u0161to vi\u0161e od 130 stranica podijeljenih na 5 poglavlja autorica jezgrovito razra\u0111uje pitanje tretmana zatvorenica za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, nastoje\u0107i doprinijeti boljem razumijevanju odnosa monarhijskih centara mo\u0107i prema bosanskohercegova\u010dkoj periferiji, svojevrsnoj \u201ekoloniji u susjedstvu\u201c. Razradi ovih pitanja prethodi sa\u017eeti historijski pregled pojave zatvora kao dominantnog oblika kazne te osvrt na pojedine teorijsko-metodolo\u0161ke koncepte neizostavne za ovaj tip istra\u017eivanja. Na tom tragu, autorica uva\u017eava Foucaultove doprinose, dodaju\u0107i kako su joj oni uvelike poslu\u017eili kao inspiracija za knjigu. Me\u0111utim, u pogledu Foucaulta zauzima i kriti\u010dku distancu tvrde\u0107i da je globalna recepcija njegovog djela jednim dijelom rezultirala i pretvaranjem istra\u017eivanja \u201eo zatvorima i ka\u017enjenicima\/ama u narativ o mo\u0107i, instituciji i kontroli, dok su potpuno zanemareni glasovi ljudi nad kojima je nadziranje i ka\u017enjavanje provo\u0111eno\u201c (str. 28).<\/p>\n\n\n\n

Jedna od specifi\u010dnosti knjige krije se i u nastojanju autorice da \u010ditatelje upozna s pote\u0161ko\u0107ama po pitanju rada s dostupnom arhivskom gra\u0111om. Upozoravaju\u0107i na fragmentarnost izvora, nesre\u0111enost arhivskih fondova (str. 32), reduciran, \u201esuhoparan i sterilan\u201c jezik austrougarske administracije (str. 124), autorica \u010ditatelje, u maniri talijanskih mikrohistori\u010dara, \u010dini svjesnima uloge povjesni\u010dara u slo\u017eenom procesu historijske rekonstrukcije. Kako i sama priznaje, zahtjevni zadatak preno\u0161enja glasova zatvorenica tek je djelomi\u010dno ostvaren budu\u0107i da joj nisu bili dostupni va\u017eni sudski zapisnici iz kojih je mogu\u0107e saznati ne\u0161to vi\u0161e o okolnostima koje su dovele do po\u010dinjenja odre\u0111enog zlo\u010dina. Osim toga, kao mahom neobrazovane i nepismene \u017eene iz ruralnih krajeva, zatvorenice iza sebe nisu ostavljale ego-dokumente (memoarsku gra\u0111u, pisma i sl.). Ipak, s obzirom na mogu\u0107nost sre\u0111ivanja pojedinih fondova kroz dogledno vrijeme te pojavu komplementarnih istra\u017eivanja ove vrste u regiji, pojedini aspekti teme koju obra\u0111uje knjiga Amile Kasumovi\u0107, poput onog o socijalnoj pozadini i motivima bosanskohercegova\u010dkih ka\u017enjenica, pa mo\u017eda i kriminolo\u0161kog diskursa austrougarskih intelektualaca, svakako mogu biti pro\u0161ireni.<\/p>\n\n\n\n

Analizom dinami\u010dnog odnosa izme\u0111u centra i periferije Austro-Ugarske Monarhije autorica ilustrira ograni\u010dene dosege proklamiranog modernizacijskog pothvata koji gotovo da i nije imao u vidu zatvorenice. Neujedna\u010den pristup austrougarske uprave po pitanju tretmana \u017eenskih i mu\u0161kih zatvorenika manifestirao se i u \u010dinjenici da za \u017eene u Bosni i Hercegovini za vrijeme Monarhije nije izgra\u0111ena posebna kaznionica (s druge strane, centralna kaznionica za mu\u0161karce otvorena je u Zenici 1888. godine). Iz navedenog su razloga osu\u0111enice transferirane u postoje\u0107e \u017eenske kaznionice izvan Bosne i Hercegovine (Zagreb, Vigaun, Maria Nosztra) ili su dugogodi\u0161nje kazne slu\u017eile u infrastrukturno neadekvatnim okru\u017enim i kotarskim zatvorima u kojima su bile uskra\u0107ene za obrazovne i radne programe. Ko\u010denje financijski izda\u0161nog projekta izgradnje \u017eenske kaznionice pravdano je argumentom da \u017eene ionako \u010dine znatno manje kriminalnih radnji od mu\u0161karaca te da predstavljaju manjinu u zatvorskoj populaciji. Lako \u010ditljivim stilom pisanja autorica nas upoznaje sa svakodnevicom zatvorenica koje su bile primorane snalaziti se u izrazito patrijarhalnom dru\u0161tvu, pri \u010demu ono nije bilo spremno na preveliku prisutnost i aktivnu ulogu \u017eena u javnom prostoru. Shodno tome, jasno je da je takva dru\u0161tvena konstelacija putem zatvorskog sustava kao neke od klju\u010dnih vrijednosti nastojala nametnuti poslu\u0161nost i marljivost. U kotarskim i okru\u017enim bosanskohercegova\u010dkim zatvorima \u017eene su jo\u0161 krajem 1890-ih boravile s vlastitom djecom, prehrana je bila toliko lo\u0161a da su nao\u010digled fizi\u010dki propadale, \u0161ivale su \u010darape, prale rublje, radile su u povrtnjaku ili u polju. Produktivan zanatski rad nije bio osiguran za njih (\u0161to, primjerice, nije bio slu\u010daj sa zatvorenicima u Zenici), a tek od 1906. godine Zemaljska je vlada po\u010dela sustavno razmi\u0161ljati o pitanju obrazovanja \u017eenske zatvoreni\u010dke populacije. Kako isti\u010de Amila Kasumovi\u0107, prevladavalo je mi\u0161ljenje da je \u017eenama ionako mjesto u ku\u0107i te da im edukacija, po izlasku iz zatvora, ne bi bila od koristi (str. 95). Hrvatske \u010ditatelje mo\u017eda \u0107e pritom najvi\u0161e zanimati navodi o zagreba\u010dkoj kaznionici koja je na prijelazu stolje\u0107a muku mu\u010dila s prenapu\u010deno\u0161\u0107u, lo\u0161im higijenskim uvjetima i obolijevanjima od tuberkuloze. Naime, upravo je zbog problema preoptere\u0107enosti zatvora i nepovoljnih sanitetskih uvjeta u ljeto 1903. godine prekinuta praksa izru\u010divanja bosanskohercegova\u010dkih osu\u0111enica na odslu\u017eivanje zatvorskih kazni  du\u017eih od godinu dana u zagreba\u010dkoj kaznionici na Savskoj cesti.<\/p>\n\n\n\n

Da se rodni aspekti historije ka\u017enjavanja u 19. stolje\u0107u po\u010dinju afirmirati kao novo istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje potvr\u0111uje \u010dinjenica kako se gotovo u isto vrijeme kada je objavljena nova knjiga Amile Kasumovi\u0107 pojavila i studija irske povjesni\u010darke Elaine Farrell, Women, Crime and Punishment in Ireland. Life in the Nineteenth-Century Convict Prison <\/em>(Cambridge University Press, 2020.). Dok je historija \u017eena etablirana na ovim prostorima (iako je Mirjana Gross 1993. u \u010dlanku \u201eNevidljive \u017eene\u201c izjavila da to polje u doma\u0107oj historiografiji nema perspektivu), autori i autorice usredoto\u010deni na teme iz hrvatske povijesti poglavlje vezano uz kriminalitet, kriminolo\u0161ki diskurs i razli\u010dite modalitete modernog ka\u017enjavanja tek trebaju podrobnije razmotriti. Kako je i sama Amila Kasumovi\u0107 uo\u010dila, regionalna je historiografija tijekom 2000-ih donekle po\u010dela hvatati korak s trendovima zaokupljenima s marginalnim skupinama, no \u0161a\u010dica provedenih istra\u017eivanja uglavnom je ostala fokusirana na pojedine zatvore namijenjene mu\u0161kim osu\u0111enicima. \u017denski kriminalitet, tretman zatvorenica i njihove \u017eivotne pri\u010de tek trebaju prona\u0107i mjesto u regionalnoj i hrvatskoj historiografskoj matrici. U tom smislu knjiga Zato\u010dene<\/em> svakako mo\u017ee poslu\u017eiti kao izvrstan predlo\u017eak za istra\u017eivanja koja \u0107e iz specifi\u010dne perspektive sagledati modernizacijske procese na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e, ali i onovremene klasne i rodne odnose.<\/p>\n\n\n\n

Luka Peji\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-32053","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32053"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32053\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32054,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32053\/revisions\/32054"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}