{"id":32050,"date":"2022-07-11T09:30:57","date_gmt":"2022-07-11T09:30:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=32050"},"modified":"2022-07-11T09:30:57","modified_gmt":"2022-07-11T09:30:57","slug":"bertolt-brecht-kalendarske-price","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32050","title":{"rendered":"Bertolt Brecht, \u201cKalendarske pri\u010de\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Priredio i pogovorom popratio Jan Knopf<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>S njema\u010dkoga preveo Damjan Lalovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Kalendarske pri\u010d<\/em>e, objavljene 1949, bile su prva knjiga kojom se <strong>Bertolt Brecht<\/strong> nakon nacizma i rata predstavio njema\u010dkom \u010ditateljstvu. Pod naslovom koji u sje\u0107anje priziva kalendare omiljene me\u0111u \u0161irokim narodnim masama, uz koje su se objavljivali pou\u010dni tekstovi, u ovoj knjizi \u2013 kombinaciji proznih i pjesni\u010dkih radova \u2013 susre\u0107emo se s brojnim \u201cvelikima\u201d, ali u trenutku kad (iznova) pripadaju \u201cmalima\u201d, a ipak pokazuju \u201cveli\u010dinu\u201d: tako je Cezar li\u0161en mo\u0107i, nitko ne mari za njega i nitko ga ne prepoznaje; Sokrat je postolar i mora u mrsku ratnu slu\u017ebu, i usto se doslovce s mukom mora prisjetiti svojih prednosti kao filozofa, no \u0161to bi mu te\u0161ko uspjelo bez Ksantipine pomo\u0107i; Bacon je prognan, Lao-tzu na putu u progonstvo; Giordana Bruna u tamnici inkvizicije mu\u010di \u0161to nije platio kroja\u010du, a Buda svojom prispodobom naposljetku proturje\u010di dogmi svojeg nauka, nirvani, \u201cumije\u0107u\u201d trpljenja\u2026 Kalendarske pri\u010de odi\u0161u razumijevanjem, u\u017eivljeno\u0161\u0107u i velikim suosje\u0107anjem: od pri\u010de o \u201cla\u017enoj\u201d majci Anni koja se po\u017ertvovno i dirljivo posve\u0107uje svojem djetetu i na kraju ga, kao \u010dudom, dobiva, do \u201cnedostojne\u201d starice u kojoj unuk pripovjeda\u010d nalazi uzor na osnovi toga \u0161to je odbacila konvencionalni odnos izme\u0111u spolova. Formalno gledano, i ovdje \u010ditamo Brechta koji eksperimentira kako u pogledu jezika tako i u pogledu forme. Njegovo je autorsko ja u isto vrijeme traga\u010d, polemi\u010dar, kriti\u010dar dru\u0161tvenih prilika i neumoljiv satiri\u010dar vrhunskog stila.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Izdava\u010d:<\/strong> Disput<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2022<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Broj stranica:<\/strong> 158<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"mH1hM17LM4\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/kalendarske-price\/\">KALENDARSKE PRI\u010cE<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;KALENDARSKE PRI\u010cE&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/kalendarske-price\/embed\/#?secret=r9WHR1zT5V#?secret=mH1hM17LM4\" data-secret=\"mH1hM17LM4\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":32051,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-32050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Kalendarske-price_naslovnica.jpg?fit=800%2C1288&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54480,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54480","url_meta":{"origin":32050,"position":0},"title":"&#8220;Ve\u010dernji list&#8221; &#8211; Damir Stani\u0107: Zanemareno i prezreno naslje\u0111e Vojne krajine","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Malo nas je toga kao dru\u0161tvo u tolikoj mjeri definiralo, a danas je toliko zanemareno i prezreno, kao na\u0161e vojnokraji\u0161ko naslje\u0111e. Osim nekolicine povjesni\u010dara i znanstvenika srodnih profila vojnokraji\u0161kom povije\u0161\u0107u gotovo se nitko ne bavi, a \u010dini se da malo koga uop\u0107e i zanima. Ta se tema rijetko spominje u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56098","url_meta":{"origin":32050,"position":1},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje &#8211; Richard Overy: Odgovornost povjesni\u010dara ne svodi se na dokazivanje koji je diktator bio opakiji ve\u0107 na razumijevanje povijesnih procesa koji su utjecali na toliku nasilnost njihovih diktatura","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\"Implicitna pretpostavka da su i Staljin i Hitler istoga krvavog kova zamaglila je svaku stvarnu razliku me\u0111u njima. No takva je usporedba isto toliko intelektualno jalova koliko i raniji poku\u0161aj da se sve diktature svedu na isti tip totalitarizma. Nitko ne sumnja u grozote tih dviju diktatura, no bilo bi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/diktatori.jpg?fit=685%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/diktatori.jpg?fit=685%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/diktatori.jpg?fit=685%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":32050,"position":2},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":32050,"position":3},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":32050,"position":4},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova &#8220;Odiseja&#8221; u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":32050,"position":5},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32050"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32052,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32050\/revisions\/32052"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}