{"id":3201,"date":"2017-03-08T16:43:53","date_gmt":"2017-03-08T16:43:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3201"},"modified":"2017-03-08T16:43:53","modified_gmt":"2017-03-08T16:43:53","slug":"predavanje-istrazivanje-i-obnova-sibenskih-novovjekovnih-tvrdava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3201","title":{"rendered":"Predavanje \u201eIstra\u017eivanje i obnova \u0161ibenskih novovjekovnih tvr\u0111ava\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Predavanje \u0107e odr\u017eati Ivo Glava\u0161 u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba 9. o\u017eujka 2017. u 18h.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pozivamo vas na predavanja iz 12. ciklusa programa Arhitektura i naslije\u0111e pod nazivom &#8220;Istra\u017eivanje i obnova \u0161ibenskih novovjekovnih tvr\u0111ava&#8221;. Predavanje \u0107e odr\u017eati dr.sc. Ivo Glava\u0161, 09. o\u017eujka 2017. godine u 18h, u prostorima Dru\u0161tva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>dr.sc. Ivo Glava\u0161: Istra\u017eivanje i obnova \u0161ibenskih novovjekovnih tvr\u0111ava<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Srednjovjekovni \u0161ibenski fortifikacijski sustav znatno je unaprije\u0111en i nadogra\u0111en u ranom novom vijeku kako bi se u\u017ei prostor grada obranio od osmanske prijetnje iz zale\u0111a i s mora. Ve\u0107 krajem srednjeg vijeka, polovinom 15. stolje\u0107a oja\u010dani su gradski bedemi i kule kako bi mogli odoljeti artiljerijskom vatrenom oru\u017eju. Odre\u0111ene adaptacije po\u010detkom novog vijeka mogu se pratiti i na ka\u0161telu sv. Mihovila. Po\u010detkom katastrofalnog Kandijskog rata (1645. \u2013 1669.) izme\u0111u Venecije i Osmanskog Carstva grade se potpuno nova \u0161ibenska Velika kopnena vrata te tvr\u0111ave sv. Ivana i Barone koje su trebale osigurati vitalne uzvisine iznad grada \u0160ibenika. U drugoj fazi Kandijskog rata, za vrijeme generalnog providura Antonija Bernarda (1656. \u2013 1660.) na postoje\u0107e gradske bedeme na isto\u010dnoj strani dogra\u0111uju se dva ve\u0107a bastiona, bastion Bernardi i bastion sv. Katarine. U posljednje vrijeme na klju\u010dnim elementima \u0161ibenskog fortifikacijskog sustava vr\u0161e se konzervatorsko-restauratorski radovi, uglavnom u okvirima europskih projekata. Vidjet \u0107emo kakav je odnos nove namjene u tvr\u0111avama, koje su svoju primarnu obrambenu funkciju odavno izgubile, i\u00a0 izvorne strukture spomenika te koje su nove spoznaje o \u0161ibenskim fortifikacijama kasnog srednjeg i ranog novog vijeka posljedica arheolo\u0161kih i konzervatorskih istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. Ivo Glava\u0161 ro\u0111en je u \u0160ibeniku 1964. godine gdje zavr\u0161ava osnovnu i srednju \u0161kolu. Na Filozofskom fakultetu u Zadru studirao je povijest i povijest umjetnosti i diplomirao 1989. godine na Odsjeku za povijest temom \u02ddCrkvena organizacija u ostrogotskoj Dalmaciji s posebnim obzirom na topografska pitanja\u02dd. Od 1990. godine radi kao konzervator u Konzervatorskom odjelu u \u0160ibeniku. Reformirani bolonjski doktorski studij anti\u010dke arheologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru upisao je u listopadu 2009. godine specijaliziraju\u0107i se za teme iz rimske provincijalne arheologije. Pod vodstvom akademika Nenada Cambija i mentora prof. dr. \u017deljka Mileti\u0107a, u sklopu doktorskog istra\u017eivanja, sudjeluje u znanstvenom projektu iskapanja na prostoru nekada\u0161njeg rimskog legijskog logora u Burnumu (Ivo\u0161evci kod Kistanja). U velja\u010di 2015. godine na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru doktorirao je obranom teze pod naslovom \u02ddVojno zna\u010denje cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji za principata\u02dd. Autor je niza znanstvenih radova u relevantnim \u010dasopisima od koji su neki indeksirani u najzna\u010dajnijim inozemnim citatnim bazama Scopus i Web of Science. Objavljuje znanstvene i stru\u010dne radove\u00a0 iz podru\u010dja arheologije\u00a0 i\u00a0 kulturne povijesti. Krajem 2016. godine iz tiska mu je iza\u0161la knjiga pod naslovom \u02ddKonzularni beneficijariji u rimskoj provinciji Dalmaciji\u02dd. Sudionik je brojnih me\u0111unarodnih znanstvenih i stru\u010dnih skupova (Zagreb, Zadar, \u0160ibenik, Innsbruck, Trenta, itd.) na kojima je imao izlaganja posve\u0107ena temama povezanim s rimskom vojskom, prometnicama i teritorijalno-administrativnim ustrojem rimske provincije Dalmacije te izlaganja povezana s novovjekovnom fortifikacijskom arhitekturom. U svojim radovima o fortifikacijama, znanstvenoj javnosti prezentira dosad potpuno neobra\u0111eni sustav utvrda, ka\u0161tela i zaklona u nekada\u0161njem \u0161ibenskom distriktu na kraju 15. i po\u010detku 16. stolje\u0107a koji je gra\u0111en za obranu od Osmanlija te novovjekovne adaptacije na srednjovjekovnim tvr\u0111avama (tvr\u0111ava sv. Mihovila u \u0160ibeniku) \u0161to predstavlja iskorak u prou\u010davanju novovjekovnih fortifikacija na prostoru \u0160ibenika. Kao konzervator radio je na razli\u010ditim poslovima od pokretnih spomenika (umjetni\u010dki predmeti, crkveni inventari i arhivi), preko suradnje na izradi najslo\u017eenije vrste prostornih planova kroz konzervatorske podloge (konzervatorska podloga za Generalni urbanisti\u010dki plan \u0160ibenika, prostorni planovi op\u0107ina i gradova u \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji) do nadzora nad konzervatorsko-restauratorskim radovima na javnim, sakralnim, arheolo\u0161kim i fortifikacijskim spomenicima (tvr\u0111ave Barone,\u00a0 sv. Ivana i tvr\u0111ava sv. Nikole) na podru\u010dju nadle\u017enosti Konzervatorskog odjela u \u0160ibeniku.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.d-a-z.hr\/hr\/aktualna-tema\/istrazivanje-i-obnova-sibenskih-novovjekovnih-tvrdava,4594.html\">http:\/\/www.d-a-z.hr\/hr\/aktualna-tema\/istrazivanje-i-obnova-sibenskih-novovjekovnih-tvrdava,4594.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3202,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-3201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/P1019670w.jpg?fit=1024%2C768&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52809","url_meta":{"origin":3201,"position":0},"title":"Predavanje \u2013 Csaba Szab\u00f3, \u201eRecognizing a Mithraic Sanctuary\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za interdisciplinarno istra\u017eivanje stare povijesti poziva vas na predavanje \u201cRecognizing a Mithraic Sanctuary\u201c, koje \u0107e prof. dr. sc. Csaba Szab\u00f3\u00a0sa Sveu\u010dili\u0161ta u Segedinu u Ma\u0111arskoj odr\u017eati u srijedu 6. svibnja 2026. u 17 h, u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta.","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":3201,"position":1},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":3201,"position":2},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":3201,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":3201,"position":4},"title":"Gostuju\u0107e predavanje &#8211; Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":3201,"position":5},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a &#8220;Zapadni dio Zagreba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3201"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3201\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3203,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3201\/revisions\/3203"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}