{"id":31967,"date":"2022-07-05T19:46:37","date_gmt":"2022-07-05T19:46:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31967"},"modified":"2022-07-05T19:46:37","modified_gmt":"2022-07-05T19:46:37","slug":"rachida-lamrabet-reci-to-nekome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31967","title":{"rendered":"Rachida Lamrabet, \u201cReci to nekome\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Od dobitnice Flamanske kulturne nagrade za knji\u017eevnost i BNG New Literature prize, Rachide Lamrabet, u prijevodu Romane Pere\u010dinec dolazi nam roman o vojnicima iz francuskih kolonija izgubljenima u vrtlogu tu\u0111eg rata i vlastitog identiteta te mre\u017ei istina i la\u017ei kojima su oni povezani, a koja je ubojitija od metaka iz strojnica.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Mladi Marokanac Amazigh u zatvoru je nakon \u0161to je napao svog oca Francuza. Jedini izlaz je odlazak u rat i on se doista upu\u0161ta u ludilo Prvog svjetskog rata, zajedno s mladi\u0107ima iz drugih francuskih kolonija. Nakon \u0161to korumpirani francuski \u010dasnik strada tijekom napada, Amazigh u svom dnevniku zapisuje da je taj \u010dasnik smrt itekako zaslu\u017eio. Za ovaj \u201e\u010din izdaje\u201d Amazigh biva osu\u0111en na smrt. Nastavljaju\u0107i se i na Camusovog \u201eStranca\u201c i na roman \u201eMeursault, protuistraga\u201c Kamela Daouda, Rachida Lamrabet u romanu \u201eReci to nekome\u201c ispisuje pri\u010du o kolonijalnim vojnicima koji su zahva\u0107eni tu\u0111im ratom, o njihovim ljubavima i mr\u017enji, sudbini, izdaji, identitetu, la\u017eima i istini, ali i o \u010ditanju i pisanju, i vlastitim rije\u010dima koje te mogu izdati i usmrtiti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Rachida Lamrabet<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Flamansko-marokanska spisateljica Rachida Lamrabet (1970.) pi\u0161e ponajprije o imigrantskim i identitetskim temama. Za svoj prvi roman \u201cZemlja \u017eena\u201d (2007.) dobila je nagradu za najbolji debitantski roman, dok je njezina zbirka pri\u010da \u201cBo\u017eje dijete\u201d osvojila BNG New Literature prize. U romanu \u201c\u010covjek koji nije htio biti pokopan\u201d pi\u0161e o kulturnim podjelama koje do\u017eivljavaju migranti. \u201cReci to nekome\u201d kronika je marokanskog vojnika koji se borio se tijekom Prvog svjetskog rata na francuskoj strani. Rachida Lamrabet dobitnica je Flamanske kulturne nagrade za knji\u017eevnost 2019. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Biblioteka Cicero<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 248<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Romana Pere\u010dinec<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/28050-reci-to-nekome.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/28050-reci-to-nekome.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31968,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-31967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/reci-to-nekome.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":31967,"position":0},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54971,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54971","url_meta":{"origin":31967,"position":1},"title":"Ferdia Lennon, &#8220;Slavni podvizi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Godina je 412. pr. Kr. Nakon propasti atenske vojne ekspedicije na Siciliju tisu\u0107e zarobljenih Atenjana zavr\u0161ile su u kamenolomima Sirakuze, prepu\u0161tene gladi, bolesti i zaboravu. Dok ve\u0107ina stanovnika u njima vidi tek mrske neprijatelje, dvojica mladih Siraku\u017eana, Lampon i Gelon, otkrivaju ne\u0161to posve neo\u010dekivano \u2013 zajedni\u010dku ljubav prema poeziji i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":31967,"position":2},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":31967,"position":3},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":31967,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":31967,"position":5},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31967"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31969,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31967\/revisions\/31969"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}