{"id":31939,"date":"2022-07-04T12:14:05","date_gmt":"2022-07-04T12:14:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31939"},"modified":"2024-02-04T20:51:08","modified_gmt":"2024-02-04T20:51:08","slug":"ivan-majnaric-povodom-znanstvenog-simpozija-kralj-zvonimir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31939","title":{"rendered":"Ivan Majnari\u0107 – Povodom znanstvenog simpozija “Kralj Zvonimir”"},"content":{"rendered":"\n

Povodom znanstvenog simpozija Kralj Zvonimir<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tijekom 11. i 12. lipnja 2022. u Kninu se odr\u017eao znanstveni simpozij Kralj Zvonimir<\/em> u organizaciji Narodne knji\u017enice Knin i Grada Knina. Znanstvenika je bilo svake vrste, s obzirom na temu ponajvi\u0161e medijevista, no i histori\u010dara drugih razdoblja, filologa, arheologa, povjesni\u010dara umjetnosti \u2026 \u010cini mi se da je kona\u010dno potvr\u0111eno da je Zvonimir svojevrsni uljez vladarskoga dinasti\u010dkog slijeda, ali i da se u zaklju\u010divanju o Zvonimiru potrebno pomno osvrnuti na razli\u010dite vremenske slojeve postoje\u0107ih podataka o njemu (napose na 14. stolje\u0107e). Potonje je i najve\u0107i iskorak u odnosu na skup iz 1989., upravo sukladno duhu dana\u0161njice, u kojem ne istra\u017eujemo povijesti, nego diskurs o povijesti. U ugodno klimatiziranoj dvorani izlaganja su se nizala, neka br\u017ee, neka sporije, a najposlije je stala izlagati i izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 s Odjela za povijest, Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Kako sam bio upoznat (od nje same) da \u0107e \u201ekoristiti\u201c moj rad (pod tim pojmom podrazumijevam, znanstvene monografije, znanstvene radove, izlaganja na skupovima, razli\u010dite nastupe u vidu popularizacije znanosti) te radove dr. sc. Damira Karbi\u0107a i prof. dr. sc. Mladena An\u010di\u0107a, doista me zanimalo \u0161to \u0107e re\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Prije prelaska na to \u0161to je re\u010deno potrebno je ipak rasvijetliti glagol \u201ekoristiti\u201c, jer u kontekstu historiografske kulture, dakako sadr\u017ei i dodatno zna\u010denje povrh onog uobi\u010dajenoga jezi\u010dnog (dodu\u0161e kako sam dobio obja\u0161njenje, jezi\u010dno je smisleniji glagol upotrijebiti\/rabiti, jer ima preciznije zna\u010denje od glagola koristiti, pa se toga i dr\u017eim). \u201eKoristiti\u201c (ne\u010diji rad) u historiografskom svijetu podrazumijeva: pro\u010ditati ne\u010diji rad, utvrditi glavne teze tog rada, opojmiti glavne teze tog rada, analizirati glavne teze toga rada i argumente u gradnji te teze (pritom dakako opojmiti na\u010din uporabe i analize izvora), uvidjeti na koji na\u010din tu tezu uklopiti u vlastito istra\u017eivanje (dokazati ju, opovrgnuti ju, produbiti ju, boriti se s njom, usputno je spomenuti kao pomo\u0107 u pre\u0161irokom izlasku izvan teme, i tako dalje), stvoriti vlastite zaklju\u010dke o pro\u0161losti poticajno\u0161\u0107u ne\u010dijega tu\u0111eg rada.<\/p>\n\n\n\n

S tim na umu, pogledajmo, kako se to \u201ekoristiti\u201c ne\u010diji rad u izlaganju izv. prof. dr. sc. Valentine \u0160o\u0161tari\u0107. Doslovce je mogu\u0107e pogledati (i poslu\u0161ati), jer je marljivim radom organizatora znanstvenog simpozija, u duhu postcovid tekovina, sve snimljeno i nalazi se dostupno na servisu Youtube (https:\/\/youtu.be\/iQpUaKS0Mlg<\/a> ; 2:27:50-2:54:54; pristupljeno 2. srpnja 2022). Za potrebe pak ovog teksta, i jasno\u0107e onog na \u0161to nastojim ukazati, ipak \u0107u odre\u0111ene dijelove prepisati (i usporediti s dva moja rada, a potom i kontekstualizirati). No, nikako ne sve, jer bi to previ\u0161e opteretilo tekst.<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:32:25-2:32:38):<\/p>\n\n\n\n

\u201eMajnari\u0107 je nadalje u svojim radovima podcrtao kako je zajednica nobiles duodecim generationum<\/em> bila dio dru\u0161tvene skupine Hrvata, koja je od nje bila \u0161ira, pa su Hrvati mogli, ali i nisu morali, biti nu\u017eno dijelom te zajednice.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (tekst u postupku objave):<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u2026 Iz njega se o\u010dituje za trenutnu raspravu jedan bitna stavka, zajednica plemi\u0107a Hrvata bio je \u0161iri pojam od zajednice nobiles duodecim generationum<\/em>. Pritom dvije opojmljene zajednice u tom slu\u010daju nisu bile suprotstavljene, odnosno zajednica plemi\u0107a Hrvata obuhva\u0107ala je i zajednicu nobiles duodecim generationum<\/em>. Jednostavnije, Hrvati su mogli biti \u010dlanovi zajednice nobiles duodecim generationum<\/em>, ali to nisu nu\u017eno i bili, dok su naprotiv \u010dlanovi nobiles duodecim generationum <\/em>u svakom slu\u010daju bili Hrvati.\u201c<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:32:38-2:33:10):<\/p>\n\n\n\n

\u201eTo zna\u010di kako zajednica nobiles duodecim generationum<\/em> nije uspjela osigurati krovni polo\u017eaj ali se ugradila u jezgru zajednice Hrvati dav\u0161i joj kohezivnu snagu za okupljanje kojem se u sr\u017ei nalazila ideja o gajenju povijesnih vrijednosti kralja Zvonimira koja ta zajednica nije niti poznavala nego ih je poistovjetila s vlastitima, odnosno onima iz doba Bribirskih. Me\u0111usobnom interakcijom s vladarom odnosno definiranjem me\u0111usobnog odnosa iskristalizirali su se obi\u010daji Hrvata.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (tekst u postupku objave):<\/p>\n\n\n\n

\u201ePremda zajednica nobiles duodecim generationum<\/em> nije uspjela osigurati neposredan elitisti\u010dki polo\u017eaj, njezini su \u010dlanovi postali sr\u017e korporativne zajednice Hrvati<\/em>. Pritom su uspje\u0161no zajednici Hrvata najprije u vidu diskursa, a potom simboli\u010dke idejne potke me\u0111usobnog povezivanja i okuplja te definiranja odnosa s vladarom, dali potrebno idejno vezivno tkivo. \u2026 U sredi\u0161tu ideje okupljanja nalazila se poruka o gajenju povijesnih vrijednosti kralja Zvonimira, koje ta zajednica zapravo i nije poznavala, nego ih je prispodobila vlastitim vrijednostima, odnosno onima iz doba banova Hrvata, Bribirskih. Te su vrijednosti pod pritiskom vladareve politike jasnije oblikovane kao obi\u010daji Hrvata<\/em> \u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:33:10-2:32:28):<\/p>\n\n\n\n

\u201eTako\u0111er prava i obi\u010daji Hrvata detaljno su opisani i prou\u010deni u hrvatskoj medijevistici, pri \u010demu se opetovano nagla\u0161avalo kako su kori\u0161teni za o\u010duvanje grupe te kao sredstvo samoidentifikacije i normativno razlikovanje od drugih skupina plemstva.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (tekst u postupku objave):<\/p>\n\n\n\n

\u201eNo, valja naglasiti da su tek u stanovitim okolnostima ti obi\u010daji zapo\u010deli igrati klju\u010dnu ulogu za samoidentifikaciju zajednice i postali sredi\u0161nje mjesto oko kojeg se ta zajednica okupljala i (normativno) razlikovala od neke druge zajednice.\u201c<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:33:41-2:34:02):<\/p>\n\n\n\n

\u201eU razdoblju sna\u017enog provo\u0111enja organizacije vlasti u Kraljevini Hrvatskoj zajednice krvnih srodnika poku\u0161ale su iskazati pred novom an\u017euvinskom vla\u0161\u0107u svoj povla\u0161teni polo\u017eaj u odnosu na plemstvo koje svoj dru\u0161tveni uspon polo\u017eaj vezivalo uz neki oblik kraljeve intervencije u drugoj polovici XIII. i XIV. stolje\u0107u.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (Plemstvo zadarskog zale\u0111a u XIV. i XV. stolje\u0107u<\/em>. Zadar: Sveu\u010dili\u0161te u Zadru 2018, 118):<\/p>\n\n\n\n

\u201eUpravo u tom kontekstu \u010dini se da su u doba kraljevske reorganizacije vlasti u Kraljevini Hrvatskoj zajednice krvnih srodnika poku\u0161ale zajedni\u010dki pred novom vla\u0161\u0107u iskazati razlike u odnosu na plemstvo koje je svoj status steklo dru\u0161tvenim uzdizanjem \u010desto vezanim uz kraljevu intervenciju u drugoj polovici XIII. i tijekom XIV. stolje\u0107a.\u201c<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:34:02-2:34:22):<\/p>\n\n\n\n

\u201eTa se razlika isticala u \u010duvanju i u\u017eivanju spomenutih obi\u010daja Hrvata, \u010diji su u\u017eivaoci i za\u0161titnici bili elita Hrvatskog kraljevstva, odabrani narod, posve\u0107eno plemstvo, samovoljni politi\u010dki subjekt nobiles duodecim generationum<\/em>, okupljen oko kulturolo\u0161kog kruga bliskog Bribirskim.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (Plemstvo zadarskog zale\u0111a u XIV. i XV. stolje\u0107u<\/em>. Zadar: Sveu\u010dili\u0161te u Zadru 2018, 118-119):<\/p>\n\n\n\n

\u201ePritom se razlika nastojala iskazati pozivom na u\u017eivanje i gajenje obi\u010daja Hrvata, a me\u0111u u\u017eivateljima tih obi\u010daja samo je dio bio njihov istinski i tradicionalni \u010duvar. Taj \u201eodabrani narod\u201c, \u201eposve\u0107eno plemstvo\u201c, u \u010dijim se osnovama raspoznaje elita Kraljevine Hrvatske kona\u010dno uobli\u010dena u doba vlasti Bribirskih, \u010dinilo je zajednicu nobiles duodecim generationum<\/em>.\u201c<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:34:22-2:34:47):<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u2026 pozivanje i evokacija na slavno doba i lik dobrog kralja Zvonimira \u2026 slavno doba kralja Zvonimira preneseno na vrijeme Bribirskih i njima bliskog kruga plemstva, koji su opstali i nakon njihove propasti \u2026 \u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (tekst u postupku objave):<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u2026 te u vidu srednjovjekovnog poimanja pro\u0161losti poistovjetilo doba Bribirskih s dobom kralja Zvonimira. Spomen Zvonimira tako je evocirao i \u201eslavnu pro\u0161lost\u201c doba banova Bribirskih, a s obzirom da su Bribirski i stvorili sebi blizak dru\u0161tveni krug plemstva, koji je uglavnom opstao i nakon njihove propasti, to ne treba \u010duditi.\u201c<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:35:02-2:35:27):<\/p>\n\n\n\n

\u201eU trenutku kada je dru\u0161tveno-pravni polo\u017eaj plemstva formalno izjedna\u010den uporabom kategorije plemi\u0107koga roda, zajednica je poku\u0161ala svoju privilegiranost pred kraljem iskazati monopoliziraju\u0107i termin Hrvat, dakle prikazuju\u0107i sebe kao \u010duvara obi\u010daja Hrvata, pri \u010demu su mitologizirali pro\u0161lost o\u017eivljavaju\u0107i uspomenu na dobrog kralja Zvonimira.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (Plemstvo zadarskog zale\u0111a u XIV. i XV. stolje\u0107u<\/em>. Zadar: Sveu\u010dili\u0161te u Zadru 2018, 119):<\/p>\n\n\n\n

Zajednica je u novim dru\u0161tvenim okolnostima u kojoj su svi plemi\u0107i formalno izjedna\u010deni i ozna\u010deni dru\u0161tveno-pravnom kategorijom genus, svoju do tada vidljivu privilegiranost poku\u0161ala naglasiti monopoliziranjem i isticanjem termina Hrvat i pozivom na obi\u010daje svojstvene samo Hrvatima.<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:35:56-2:36:12):<\/p>\n\n\n\n

\u201eIvan Majnari\u0107 plemi\u0107ku zajednicu poima ponajprije kao zdru\u017eivanje po modelu korporacije koja postaje dominantan oblik ure\u0111enja dru\u0161tveno-pravnog \u017eivota tijekom 14. stolje\u0107a, a posebno druge polovice toga stolje\u0107a.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (tekst u postupku objave):<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u2026 ovom prilikom sintagma plemi\u0107ka zajednica ponajprije ozna\u010dava zdru\u017eivanje sa stanovitim odlikama korporacija, koje postaju dominantan oblik ure\u0111enja dru\u0161tveno-pravnog \u017eivota tijekom 14. stolje\u0107a, a osobito tijekom njegove druge polovice.\u201c<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:36:12-2:36:39):<\/p>\n\n\n\n

\u201eMajnari\u0107 pi\u0161e da u tome razdoblju nu\u017eno dolazi do me\u0111upro\u017eimanja kraljevske intervencije radi usustavljenja i lak\u0161eg vladanja kompozitnim kraljevstvom i zdru\u017eenih plemi\u0107kih zajednica koje su se grupirale s obzirom na gospodarske interese, teritorij i sli\u010dno. To je prema njemu rezultiralo interakcijom kraljevska pritiska odozgo i unutarnje izgradnje dru\u0161tva temeljene na vlastitom pravu zajednice.\u201c <\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (tekst u postupku objave):<\/p>\n\n\n\n

\u201eTe vladarske (an\u017euvinske) potrebe organiziranja dru\u0161tva, kao i posljedi\u010dni niz normativnih intervencija s ciljem usustavljivanja radi lak\u0161e upravljivosti dru\u0161tvom, bile su istodobne s procesima unutardru\u0161tvenog oblikovanja plemstva, odnosno jasnijeg definiranja plemi\u0107kih grupa na osnovi njihove prostorne, dru\u0161tvene i\/ili gospodarske uvjetovanosti. \u2026 Tako je proces postanka plemi\u0107kih (korporativnih) zajednica obostrano pospje\u0161en, kako vladarskim idejama odozgo, tako i izgradnjom dru\u0161tva odozdo.\u201c<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:37:07-2:37:36):<\/p>\n\n\n\n

\u201eHrvati kao nastaju\u0107a grupa plemstva u drugoj polovici 14. stolje\u0107a profilirala se kao klju\u010dna i primamljiva plemstvu za \u010duvanje elitnog polo\u017eaja u dru\u0161tvu. Premda su Hrvati kao politi\u010dko-administrativna i dru\u0161tveno-elitisti\u010dka grupa postojali i otprije, tek u drugoj polovici 14. stolje\u0107a kada se zapadna Europa po\u010dinje promatrati korporativno, pripadanje grupi Hrvati postaje istovjetno s dru\u0161tvenim statusom, a time i veoma atraktivno.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (tekst u postupku objave):<\/p>\n\n\n\n

\u201eU Kraljevini Hrvatskoj tako je tijekom druge polovice 14. stolje\u0107a klju\u010dna postala korporativna grupa Hrvati, a pripadanje toj grupi imperativ plemstvu za (zajedni\u010dko) \u010duvanje vlastitog polo\u017eaja. \u2026 Navedeno, me\u0111utim, ne zna\u010di da Hrvati kao dru\u0161tveno-elitisti\u010dko i politi\u010dko-administrativno definirana i jasno percipirana grupa nisu postojali od ranoga srednjeg vijeka. Ovom prilikom nastojim ponajprije istaknuti (kona\u010dnu) transformaciju su\u0161tinskog poimanja Hrvata tijekom 14. stolje\u0107a, osobito tijekom njegove druge polovice, kada razvoj op\u0107e politi\u010dke teorije i njezine prakse u \u010ditavoj Europi postupno dovodi do poimanja dru\u0161tva kroz razli\u010dite korporativne grupe. \u2026 Jednostavnije, pripadanje Hrvatima od druge polovice 14. stolje\u0107a postaje postupno jednako bitno kao i u\u017eivanje stanovitoga dru\u0161tvenog statusa, najprije onog plemi\u0107kog, a \u0161to ranije nije bio postojan slu\u010daj. \u0160tovi\u0161e, dru\u0161tveni status s vremenom postaje neraskidivo isprepleten s pripadanjem korporativnoj grupi.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Navest \u0107u jo\u0161 samo jedan primjer.<\/p>\n\n\n\n

a) izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:39:04-2:39:53):<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u2026 kako je Damir Karbi\u0107 upozorio da su za \u0161irenje te legende uvelike zaslu\u017eni banovi Pavao I. i Mladen II. O\u017eivljavanje sje\u0107anja na Dmitra Zvonimira u krugu bliskom \u0160ubi\u0107ima bribirskim, potvr\u0111uje \u010dinjenica stavljanja plo\u010de u crkvi sv. Marije u Bribiru, prema predaji posljednjem po\u010divali\u0161tu kralja, koju je dao postaviti ban Pavao, a u pismu papi Bonifaciju VIII. Pavao i Juraj I. tvrdili su da je Hrvatska leno Svete stolice jo\u0161 od vremena vladavine Dmitra Zvonimira. Karbi\u0107 samoostvarenje legende o nasilnoj smrti Dmitra Zvonimira realno kontekstualizira u \u010dinjenici nagle smrti Mladena III. \u0160ubi\u0107a, najozbiljnijeg takmaca kraljevske vlasti u Kraljevni Hrvatskoj u prvoj polovici XIV. stolje\u0107a.\u201c<\/p>\n\n\n\n

b) Majnari\u0107 (Plemstvo zadarskog zale\u0111a u XIV. i XV. stolje\u0107u<\/em>. Zadar: Sveu\u010dili\u0161te u Zadru 2018, 103):<\/p>\n\n\n\n

\u201eU kontekstu istra\u017eivanja plemstva \u0161irega zadarskog zale\u0111a osobito su zanimljivi zaklju\u010dci Damira Karbi\u0107a. Upozorio je da su pripadnici roda \u0160ubi\u0107a Bribirskih, potkraj XIII. i na po\u010detku XIV. stolje\u0107a za banovanja Pavla I. i Mladena II., kada je njihova vlast u Hrvatskoj bila potpuna i neosporna, bitno pridonijeli \u0161irenju pri\u010de o Zvonimirovoj smrti, ali i o\u017eivljenju kraljeva lika uop\u0107e. \u0160tovi\u0161e, u \u0160ubi\u0107ima bliskom okru\u017eju, prema Karbi\u0107u, valja tra\u017eiti i inicijatore o\u017eivljenja Zvonimirova lika. To o\u017eivljenje vidljivo je i u plo\u010di u \u010dast kralja Zvonimira koju je postavio ban Pavao u crkvi sv. Marije u Bribiru, u pismu papi Bonifaciju VIII. u kojem su Pavao i Juraj I. utvrdili da je Hrvatska leno Svete stolice jo\u0161 od doba kralja Zvonimira te u spomenu crkve sv. Marije u Bribiru kao grobnog mjesta kralja Zvonimira u najstarijoj verziji pri\u010de. Neposredan pak povijesni obrazac za kona\u010dnu verziju pri\u010de o kraljevoj smrti Karbi\u0107 je na\u0161ao u iznenadnoj smrti Mladena III. \u0160ubi\u0107a, najja\u010deg takmaca kraljevskoj vlasti u Hrvatskoj u polovici XIV. stolje\u0107a.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161li smo dosad \u2013 ja i Vi koji ovo \u010ditate \u2013 prvih 10-ak minuta izlaganja izv. prof. dr. sc. Valentine \u0160o\u0161tari\u0107 (2:29:34-2:39:53) i tu \u0107u stati iz jedinog razloga. Vi\u0161e nema smisla iznositi izvatke vlastitog rada u postupku objave, jer pojavit \u0107e se otisnut. Za one koji \u017eele vi\u0161e, da, ima toga jo\u0161, na Youtube, poslu\u0161ajte, sve do 2:47:47. A kada se uskoro pojavi otisnut moj, jo\u0161 uvijek neobjavljeni rad, potanje usporedite, ako Vam je volja, rad (u kojem \u0107ete uredno na\u0107i i pozive na moju knjigu) s izlaganjem sve do minute 2:47:47.<\/p>\n\n\n\n

Vratit \u0107u se stoga odakle sam po\u0161ao. \u201eKoristiti\u201c (ne\u010diji rad) u historiografskoj kulturi ne podrazumijeva<\/strong> (op. a.) prepisivanje tu\u0111ih radova, (mogu\u0107e ili ne) uz neznatne izmjene re\u010denica, te predstavljanje tu\u0111ih ideja u okviru vlastitih izlaganja na znanstvenim skupovima bez ikakvog autorskog prinosa. No, upravo re\u010deno mogu\u0107e je jo\u0161 razraditi i pojasniti.<\/p>\n\n\n\n

\u0110avao se skrio u detaljima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Navode\u0107i samo pone\u0161to usporednih citata valja ipak primijetiti pokoju sitnicu. Krojenje izv. prof. dr. sc. Valentine \u0160o\u0161tari\u0107, spaja nespojivo u nepreciznu i katkad jezi\u010dno pobli\u017ee nerazumljivu cjelinu, koja gubi ono su\u0161tinsko zna\u010denje sadr\u017eano u izvornom tekstu, do te mjere da izre\u010deno na simpoziju u Kninu nema pretjeranog, ako i ikakvog, smisla. Ako je to bila ciljana namjera izv. prof. dr. sc. Valentine \u0160o\u0161tari\u0107 da se izbjegne sli\u010dnost s mojim neobjavljenim tekstom, ta ba\u0161 i nije uspjela. \u0160tovi\u0161e, izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 pokazala je ne\u0161to sasvim suprotno. Ili da uop\u0107e nije shvatila o \u010demu je u \u010dlanku rije\u010d i da nije upoznata s nikakvim kontekstom teme o kojoj se odlu\u010dila govoriti ili da je pribjegla studentskom rje\u0161enju \u201eu zadnji \u010das\u201c pod egidom \u201eimam 15 minuta u svojem obvezama nabijenom rasporedu za napisati nekakav seminar\u201c. Pritom jedno ne isklju\u010duje drugo. Podjednako je u tom kontekstu samorazumljivo da se zaklju\u010dci dr. sc. Damira Karbi\u0107a preuzimaju iz druge ruke, preko teksta Majnari\u0107a, a da se pritom izlaganje poziva ba\u0161 na Karbi\u0107a. Rije\u010d je, me\u0111utim, o osnovnom prijestupu struke koji se opojmljuje i usvaja u prvim tjednima studijskog obrazovanja. Nadalje, ako se pomnije poprati izlaganje, uo\u010dava se doslovno neprestano ponavljanje istih zaklju\u010dka iz odlomka u odlomak, uz naizmjeni\u010dno izostavljanje pojedine premise u silogizmu. Jednostavnije, poput o\u0161te\u0107ene plo\u010de po kojoj zapinje gramofonska igla, pa opetovano vra\u0107a pjesmu na istu sekvencu, ali do njezinog kraja svaki put ispusti neki drugi zvuk. Kako bilo, detalji (kao i ina\u010de u istra\u017eivanju histori\u010dara) mnogo govore.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu valja motriti i paramneziju:<\/p>\n\n\n\n

izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 u izlaganju (2:33:31-2:33:40):<\/p>\n\n\n\n

\u201e \u2026 Pacta conventa<\/em> je kori\u0161tena kao normativni iskaz obi\u010daja Hrvata kako to upozorava profesor An\u010di\u0107 \u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. Mirjana Matijevi\u0107 Sokol u raspravi vezano uz Pacta conventa <\/em>(2:51:31-2:53:33):<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u2026 Ali Vi ste spomenuli to, mislim da je va\u017eno da se to ka\u017ee, nije to nikakav pravni dokument, apsolutno nije, \u2026 to mi je moja primjedba, nije to nikakav pravni dokument, ne.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 odgovor u raspravi (2:53:33-2:53:38):<\/p>\n\n\n\n

\u201eEvo mislim, programatski spis sam ga nazvala, nisam govorila o njegovoj, ono kao, pravnoj vrijednosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Usputno \u0107u spomenuti \u2013 premda nije moje mjesto tuma\u010diti rije\u010di i opus prof. dr. sc. Mladena An\u010di\u0107a \u2013 takva se suluda tvrdnja (2:33:31-2:33:40) stubokom kosi sa \u010ditavim An\u010di\u0107evim medijevisti\u010dkim i historiografskim bi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n

Sve me to, vodi do sljede\u0107eg pitanja \u2013 za\u0161to histori\u010dari pohode znanstvene skupove?<\/p>\n\n\n\n

\u010cemu histori\u010darima slu\u017ei znanstveni skup?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Premda postoje razni razlozi odlaska histori\u010dara na znanstvene skupove \u2013 poput vidjeti kolege u ugodnom dru\u0161tvu, izazvati pomutnju me\u0111u zaklju\u010dcima kolega u ugodnom dru\u0161tvu, vidjeti svijeta, pone\u0161to se pogostiti (mo\u017eda i malo vi\u0161e popiti), staviti kva\u010dicu u biografiji, biti prisutan, povezati se s gospodarskim subjektima lokalne zajednice, zaraditi, i tako dalje i tako dalje \u2013 i dalje naivno vjerujem da histori\u010dari na znanstvene skupove ponajprije trebaju i\u0107i ukoliko imaju \u0161to re\u0107i. Odnosno da histori\u010dar na znanstveni skup ide ukoliko ima potrebu prezentirati i provjeriti rezultate nekog istra\u017eivanja ili razradu nekog istra\u017eivanja ili neku ideju proiza\u0161lu u istra\u017eivanju, ili predstaviti za\u010detke nekog budu\u0107eg istra\u017eivanja. To pak podrazumijeva da se na znanstveni skup ne ide opetovati ista tema po tko zna koji put, ponavljati op\u0107a mjesta, ali i ponajprije da se na znanstveni skup ne ide predstaviti tu\u0111e istra\u017eivanje \/ tu\u0111a istra\u017eivanja ukoliko se na rezultate tih istra\u017eivanja nema \u0161to autorski za nadodati. Jednostavnije, rije\u010d je o znanstvenom skupu, a ne preddiplomskom seminarskom izlaganju u kojem se od zadane literature odabere jedna jedinica i ta se onda prenese, izmjenom poretka rije\u010di u re\u010denici, pokojeg glagola (bez parafraziranja, bez navodnika, i bez jasnog upozorenja \u0161to je to i odakle je preuzeto i koja je svrha svega toga), i najposlije to \u010dini potpuno dekontekstualizirano, bez ikakvog razumijevanja i\u010deg u svezi s temom o kojoj se govori.<\/p>\n\n\n\n

I jo\u0161 je ne\u0161to bitno za napomenuti, \u010ditanjem tu\u0111ih objavljenih ili neobjavljenih znanstvenih radova na znanstvenim skupovima i unato\u010d spominjanja autora toga teksta, ne \u010dini se autoru (velika) usluga. Historiografija nije (ili barem jo\u0161 nije) bran\u0161a u kojoj reklama proizvoda igra klju\u010dnu ulogu. Vlastito pak legitimiranje putem tu\u0111eg rada, na\u017ealost ipak nije strano na\u0161oj struci, uostalom i zato je nastao ovaj tekst.<\/p>\n\n\n\n

\u201ePoslu\u0161ajmo\u201c ipak kako odlazak na znanstveni skup poima izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 (2:28:41-2:29:33):<\/p>\n\n\n\n

\u201eDakle, ideje koje \u0107u izlo\u017eiti nisu ni\u0161ta novo u hrvatskoj medijevistici. Prvo inicijalno, zna\u010di, obrazlo\u017eenje i argumente za poimanje ideje kako je zapravo uspomena na lik i vrijeme vladavine dobroga kralja Zvonimira kori\u0161tena kao sredstvo dokazivanja povla\u0161tenog polo\u017eaja zajednice nobiles duodecim generationum Croatie<\/em> zapravo krajem 13. i u prvoj polovici 14. stolje\u0107a iznijeta je zna\u010di u \u010dlanku kolege Damira Karbi\u0107a, a posebice dalje te ideje nastavio dalje razvijati kolega Majnari\u0107, ovdje prisutan, koje je razlo\u017eio i detaljno objasnio u svojoj monografiji Plemstvo zadarskoga zale\u0111a<\/em>. Dakle, \u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n

I jo\u0161, svega nekoliko odlomaka poslije (2:30:50-2:31:17):<\/p>\n\n\n\n

\u201eDakle kao \u0161to sam ve\u0107 u uvodnom dijelu spomenula, analizu ovih problema ranije su u vi\u0161e znanstvenih rasprava ponudili kolega Karbi\u0107, a potom je o obi\u010dajima i pravu hrvatskog plemstva govorio i Mladen An\u010di\u0107, a potom ponajvi\u0161e dakle Ivan Majnari\u0107, tako da zapravo ovo priop\u0107enje sumira do sada ve\u0107 poznate zaklju\u010dke hrvatske medijevistike \u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eajne usporedbe radi, Majnari\u0107 (neobjavljeni tekst, bilje\u0161ka 63):<\/p>\n\n\n\n

\u201eO svezi hrvatskog plemstva s likom \u201edobrog\u201c kralja Zvonimira, kao i dru\u0161tvenoj uporabi tog lika usp. KARBI\u0106 2000; AN\u010cI\u0106 1997, 273-304; MAJNARI\u0106 2018, 117-120.\u201c<\/p>\n\n\n\n

O znanstvenim radovima u postupku objave<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to \u010diniti sa znanstvenim radovima koji su u postupku objave, a koji je do\u0161ao do ruku (o\u010di i uma) drugog znanstvenika? Najprije valja ustvrditi da takav rad do drugog znanstvenika mo\u017ee do\u0107i na dva na\u010dina, u postupku recenzije ili zamolbom autora da mu drugi znanstvenik pro\u010dita tekst (ponajprije s ciljem pobolj\u0161anja teksta). U slu\u010daju postupka recenziranja stvar je jasna, dvostruko slijepe recenzije, koje podjednako obvezuju recenzenta i autora, vjerojatno \u010dak i vi\u0161e recenzenta. (Dodu\u0161e smislenost sljepo\u0107e recenzija u omalenoj hrvatskoj historiografskoj zajednici potrebno je podrobnije raspraviti. Najsvrsishodnije bi bilo njihovo potpuno ukidanje, uz obvezu zahvale autora svima koji su pomogli njegovo istra\u017eivanje, savjetom ili \u010ditanjem tekstualne prezentacije rada. Dakako, to bi podrazumijevalo da se sav posao odra\u0111uje savjesno, sukladno uzusima struke). To zna\u010di da recenzent ne mo\u017ee ni na koji na\u010din rabiti recenzirani znanstveni rad, dok se njegov status ne razrije\u0161i, bilo objavom bilo odbijanjem. Jednostavnije, recenzent ne smije rabiti \u010dlanak ni za koje vlastite potrebe, \u0161to svakako uklju\u010duje doslovno preno\u0161enje tu\u0111eg neobjavljenog \u010dlanka kao vlastitog izlaganja na nekom znanstvenom skupu.<\/p>\n\n\n\n

Da o tome ne bi bilo neke zabune u ovdje iznesenom slu\u010daju, ponovno se potrebno vratiti rije\u010dima izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107. Naime, iz njezinih uvodnih rije\u010di slu\u0161atelj bi zaklju\u010dio da su s obzirom da se nema \u0161to novo za re\u0107i dovoljni radovi Karbi\u0107a (za koje sam koji odlomak prije utvrdio da se ipak prenose iz druge ruke) i Majnari\u0107a. No, ipak nije bilo tako. U dijelu rasprave upozorio sam (2:48:36-2:48:50) da se njezino izlaganje odnosi na moj neobjavljeni \u010dlanak u zborniku Zadarski mir \u2013 ishodi\u0161te jedne epohe<\/em> (Zadar: Sveu\u010dili\u0161te u Zadru, 2022) koji jo\u0161 uvijek (zavr\u0161ni trenutak predaje ovog teksta 2. 7. 2022.) nije ugledao svjetlo dana, na \u0161to je izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107 utvrdila (2:50:27-2:51:14):<\/p>\n\n\n\n

\u201eZna\u010di bila sam recenzentica toga zbornika Zadarski mir<\/em>, \u010dlanak je izrazito zanimljiv, pa sam u ovom sku\u010denom vremenu zapravo poku\u0161ala u najgrubljim crtama osvrnuti se na neke temeljne pojmove \u2026 ali, ka\u017eem sama tema mi se \u010dinila dosta poticajna s obzirom na naziv skupa, ali budu\u0107i da se ne radi o problemima, zna\u010di, kojima se inicijalno kao istra\u017eiva\u010d bavim, morala sam se referirati dakle na vas koji ste zbilja dali tu najve\u0107i doprinos, a u novije vrijeme ba\u0161 \u0161to si ti \u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n

Usporedbe radi, vratit \u0107u se jo\u0161 jednom na ve\u0107 spomenuto mjesto (2:32:25-2:32:27; bold op.a.): \u201eMajnari\u0107 je nadalje u svojim radovima<\/strong> podcrtao \u2026\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sve je jasno re\u010deno, uz kratku dopunu, glagol poku\u0161ati<\/em> u sebi inherentno skriva zna\u010denje neuspjeha. Preostali \u201emanji\u201c problem jest taj \u0161to \u201eradovi\u201c \u2013 a uz knjigu je rije\u010d o dva znanstvena rada \u2013 do prolje\u0107a 2022. nisu objavljeni. Prvi od njih, o kojem je ovdje rije\u010d jo\u0161 \u010deka objavu, a drugi se pojavio ovog prolje\u0107a [\u201eThe Making of a Nation: Identities of the Croatian Nobility during the Second Half of the Fourteenth Century.\u201c Specimina Nova Pars Prima Sectio Mediaevalis<\/em> 11 (2021): 127-144 ; https:\/\/www.academia.edu\/77849551\/Specimina_Nova_Pars_Prima_Sectio_Mediaevalis_XI_2021_<\/a> ]. \u010cini se da potonji rad do izv. prof. dr. sc. Valentine \u0160o\u0161tari\u0107 nije dospio, a je li razlog tome \u0161to je pisan na engleskom jeziku, ostaje samo za naga\u0111ati.<\/p>\n\n\n\n

O oblicima plagijata<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Potrebno je pone\u0161to progovoriti o vrstama plagijata. Premda o tome nema strukovnog konsenzusa mogu\u0107e je iznijeti nekoliko oblika prijestupa. Najjasniji je onaj izravni, ujedno i najnazadniji (ili najmanje dovitljiv), doslovni i vjerni prijepis tu\u0111eg rada bez ikakvog spomena autora. Varijacija toga jest, doslovni i vjerni prijepis uz spomen autora u bilje\u0161ci na kraju ponekog odlomka. Potom slijedi slu\u010daj, izmjene rije\u010di i poretka rije\u010di u re\u010denici u odnosu na autorski tekst (uz povremeno navo\u0111enje ili nenavo\u0111enje autora). To me\u0111utim nije razli\u010dito od doslovnoga i vjernog prijepisa tu\u0111eg rada. \u0160tovi\u0161e, ta je rabota jo\u0161 gora, jer ukazuje na nekakvu namjeru. Podjednako u navedenom podrazumijevam i djela na stranim jezicima koja se \u201eprebacuju\u201c na hrvatski (jednostavnije, prijevod ne umanjuje \u010din plagiranja). Zavidniji su slu\u010dajevi navo\u0111enja pojedinih tu\u0111ih zaklju\u010daka uklopljenih u vlastito razmatranje, no bez poziva na autorsko postojanje tih zaklju\u010daka. Jo\u0161 razra\u0111enije je vjerno opona\u0161anje unutarnje strukture teksta, najprije u vidu otvaranja i nizanja tema. No, najgori i najstra\u0161niji oblik plagijata jest iskori\u0161tavanje tu\u0111ih radova u vidu potrage za izvorima, potom u vlastitom radu citiranje tih izvora bez poziva na djelo u kojem se izvor otkrio (a jo\u0161 je gore ako su osim izvora preuzeti i zaklju\u010dci iz tog djela u vlastito razmatranje \/ korpus teksta). Potpisivanje tu\u0111eg rada ili pripisivanje imena uz tu\u0111i rad samo \u0107u usputno spomenuti, no to je ipak druga tema, razli\u010dita od prakti\u010dnog oblikovanja tekstualne prezentacije te istra\u017eivanja i\/ili heuristi\u010dkog postupka.<\/p>\n\n\n\n

Pa \u0161to onda u\u010diniti? Vrlo jednostavno, rabiti navodne znakove. Kako? Tamo gdje se doslovno preuzima potrebno je otvoriti navodne znakove, navesti tekst, zatvoriti navodne znakove i potom (nakon zatvorenog navodnog znaka) staviti bilje\u0161ku s bibliografskim podatkom odakle je to sve preuzeto i citirano. U izlaganju na znanstvenom skupu stvar je vrlo sli\u010dna. Kada se ka\u017ee Majnari\u0107 o tome govori \/ zaklju\u010duje<\/em> i nastavi dalje izlagati, za o\u010dekivati je da je rije\u010d o vlastitom autorskom izlaganju koje se gradi oko zaklju\u010dka Majnari\u0107a, a ne tekstu koji je prenijet od Majnari\u0107a. Stoga je potrebno re\u0107i, Majnari\u0107 o tome govori \/ zaklju\u010duje<\/em> CITIRAM \u2026 KRAJ CITATA. Onaj pak najstra\u0161niji oblik plagiranja razrje\u0161uje se tako da se u bilje\u0161ku navede izvor, pa potom navede usp. navod\/interpretaciju toga u tom i tom radu (jer znanstveni aparat jest integralni dio svake tekstualne prezentacije, a ne strano tijelo koje naru\u0161ava izgled stranice, ali istodobno rad \u010dini znanstvenim). Za ostale pak spomenute oblike plagijata postoji rubrika u znanstvenim \u010dasopisima Prikazi i osvrti<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

No, ako se upravo spomenuto vjerno provede i ve\u0107i se dio izlaganja ispravno iznese (u citatima), slu\u0161atelju takvog izlaganja name\u0107e se vrlo jednostavno pitanje, \u0161to je u izlaganju autorski prinos. Jednostavnije, za\u0161to slu\u0161ati nekog kako \u010dita tu\u0111i tekst, ako taj tekst mo\u017ee slu\u0161atelj \u010ditati osobno. Ili jo\u0161 jednostavnije na slu\u010daju o kojem je ovdje rije\u010d, zanima me \u0161to o temi koju izla\u017ee dr\u017ei izv. prof. dr. sc. Valentina \u0160o\u0161tari\u0107, a ne \u0161to je o njoj zapisao Majnari\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, svaki autor s vremenom (ako ne i odmah) razvije karakteristi\u010dan stil pisanja. To se ne odnosi na uporabu leksika svojstvenog odre\u0111enoj temi (koji se tobo\u017ee ne mo\u017ee izbje\u0107i), nego na jezi\u010dno-gramati\u010dka rje\u0161enja rabljena u oblikovanju re\u010denica, a posljedi\u010dno i u gradnji unutarnje strukture teksta. Upravo stoga su pojedini stilovi osobito prepoznatljivi, neke strukture \u201e\u0161kolske\u201c, neke neo\u010dekivane, i tako dalje. Usputno, pomnijim raspoznavanjem stila pisanja i strukturiranja teksta mogu\u0107e je vrlo brzo i bez njegovoga potanjeg \u010ditanja prepoznati vrijednost podataka, ideja i zaklju\u010daka pojedinoga historiografskog teksta. Moji su tekstovi \u2013 \u0161to pokazuje i ovaj, a i \u0161to su mi mnogi izrekli \u2013 te\u0161ko prohodni, jer zahtijevaju kontinuirani anga\u017eman \u010ditatelja (koncentraciju bez odmora). Pisanje je work in progress<\/em>, barem za mene. Bilo to dobro ili ne, ali zato su moji tekstovi stilski prepoznatljivi. Pa ako tijekom \u010ditanja teksta, takva koncentracija ne postoji zbije se: \u201eme\u0111upro\u017eimanje kraljevske intervencije i zdru\u017eenih plemi\u0107kih zajednica\u201c, ili \u201eHrvati kao nastaju\u0107a grupa plemstva u drugoj polovici 14. stolje\u0107a profilirala se kao klju\u010dna i primamljiva plemstvu\u201c i tako dalje, odnosno nastanu tvrdnje li\u0161ene svakoga tekstualnog i sadr\u017eajnog smisla.<\/p>\n\n\n\n

Najposlije valja postaviti hipotetsko pitanje. S obzirom da je \u2013 kako sam utvrdio i u raspravi (2:48:20-2:48:34) \u2013 Majnari\u0107 prema spomenima u izlaganju izv. prof. dr. sc. Valentine \u0160o\u0161tari\u0107 bio gotovo uz bok kralju Zvonimiru (\u0161to vjerojatno nijednom nije na \u010dast), valja se zapitati bi li se to zbilo da Majnari\u0107 nije bio u publici i izlaga\u010d na simpoziju. Bi li onda ipak s pravom u spomenutom izlaganju, ali s istovjetnim sadr\u017eajem, dominirao kralj Zvonimir?<\/p>\n\n\n\n

I \u0161to sad?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Histori\u010dari njeguju razli\u010dite pristupe, histori\u010dari otvaraju i obra\u0111uju svakakve teme, histori\u010dari pritom rabe razli\u010dite metode i iznose mnogobrojne zaklju\u010dke, no ono \u0161to je pri svemu tome klju\u010dno, jest po\u0161tivanje uzusa struke. Ako se uzusi po\u0161tuju (od heuristi\u010dkog postupka do prezentacije teksta) sve \u0161to proiza\u0111e iz takvog istra\u017eivanja nalazi se dostupno za proces verifikacije i rasprave znanstvenoj (historiografskoj) zajednici. Premda je raspravno \u0161to ti uzusi doista i jesu \u2013 i mo\u017eda je iz nekih tema koje sam u posljednje vrijeme obra\u0111ivao taj problem i jasno vidljiv \u2013 uzusi ipak postoje, barem u nekom minimalnom konsenzusu. I takvi dijele ono \u0161to zovemo historiografijom, od onoga \u0161to ne zovemo tako. Pritom se po tko zna koji put vra\u0107am osnovama, koje dijele na\u0161u struku od svega ostalog, potrazi u odgovorima na pitanja: tko ostavlja trag (o pro\u0161losti), o \u010demu ostavlja trag (o pro\u0161losti), u kojim okolnostima ostavlja trag (o pro\u0161losti) i za koga ostavlja trag (o pro\u0161losti). Jednostavnije, kritika. U slu\u010daju koji opisujem i taj je minimum uporabljenih uzusa bio daleka i nepoznata zemlja. I na to jednostavno treba ukazati i takav slu\u010daj zabilje\u017eiti. Samo dokumentiranjem ostaje trag, a posljedi\u010dno (mo\u017eda se naivno nadam) mogu\u0107nost izmjene budu\u0107eg postupanja (u protivnom je sve bacanje rije\u010di u vjetar). Mo\u017eda i uporabljivost za budu\u0107e histori\u010dare, koji ve\u0107 nisu u poodmaklom stadiju navike (staro gvo\u017e\u0111e usvojenih i opetovanih vlastitih pristupa).<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dno \u0107u ponoviti, aproprijacija i utilizacija ili prisvajanje i izrabljivanje tu\u0111ih znanstvenih radova putem doslovnog prepisivanja re\u010denica i\/ili njezinih neznatnih izmjena (poredak rije\u010di u re\u010denici, uporaba drugih glagola i pridjeva) bez jasnog nazna\u010divanja (u vidu pravodobne uporabe navodnika i bibliografskog poziva na porijeklo tih podataka) autorskog prinosa, neprihvatljiv je oblik historiografskog bivanja. U slu\u010daj da se to \u010dini sa znanstvenim radovima koji jo\u0161 nisu objavljeni, krimen je tim ve\u0107i. A ako pritom tobo\u017enjem autoru jo\u0161 i nije jasno \u0161to govori, pa u kra\u0107enju i vrdanju nastaje sadr\u017eajna kupusara, to pak ukazuje i na ne\u0161to drugo.<\/p>\n\n\n\n

Ivan Majnari\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-31939","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31939"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39500,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31939\/revisions\/39500"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}