{"id":31932,"date":"2022-07-01T15:54:39","date_gmt":"2022-07-01T15:54:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31932"},"modified":"2022-07-01T15:55:31","modified_gmt":"2022-07-01T15:55:31","slug":"florian-bieber-uspon-autoritarnih-rezima-na-zapadnom-balkanu-novi-pogled-na-jugoistok-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31932","title":{"rendered":"Florian Bieber, \u201eUspon autoritarnih re\u017eima na zapadnom Balkanu. Novi pogled na jugoistok Europe\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Vrlo su zanimljiva i va\u017ena politi\u010dka zbivanja na zapadnom Balkanu, u ve\u0107ini biv\u0161ih jugoslavenskih republika i Albaniji, dr\u017eavama koje jo\u0161 nisu integrirane u Europsku uniju. Posljednjih godina vlade u tim zemljama sve se vi\u0161e udaljavaju od demokratskog utemeljenja i postaju autoritarne. Taj trend u o\u0161troj je suprotnosti s budu\u0107no\u0161\u0107u ovog podru\u010dja kakvu je Unija vidjela na prijelazu stolje\u0107a. Tada se za zapadnobalkansku regiju tvrdilo da je nepokolebljivo na putu prema demokraciji, \u010dlanstvu u EU-u i gospodarskom prosperitetu. Kako proizlazi iz uvida u ovoj knjizi Floriana Biebera, ta se vizija pokazala preoptimisti\u010dnom. Bieber krivnju za taj \u017ealosni razvoj doga\u0111aja ne pripisuje isklju\u010divo lokalnim liderima, nego smatra da je i sama Europska unija u nizu klju\u010dnih aspekata kumovala dolasku na vlast nove generacije \u201eautokrata\u201d, me\u0111u kojima je srbijanski predsjednik Aleksandar Vu\u010di\u0107 svakako najistaknutiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako relativno kratka, ova je knjiga sadr\u017eajno zapravo iznimno bogata i pokazuje da iskustva zemalja ove regije \u2013 Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije \u2013 nisu homogena. Bieber koherentno analizira sva ta razli\u010dita iskustva. A preispituje i poziciju Hrvatske, kao glavnog susjeda tzv. zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Florian Bieber<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Florian Bieber (ro\u0111en 4. listopada 1973.) luksembur\u0161ki je politolog, povjesni\u010dar i sveu\u010dili\u0161ni profesor koji se bavi me\u0111uetni\u010dkim odnosima, etni\u010dkim sukobima i nacionalizmom, a u fokusu njegovih istra\u017eivanja je Balkan. Studirao je povijest, politi\u010dke znanosti, ekonomiju i jezike na Trinity Collegeu u SAD-u. Magistrirao je 1998. jugoisto\u010dne studije na Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu u Budimpe\u0161ti, a 2001. je doktorirao u Be\u010du na temu \u201cNacionalizam u Srbiji od Titove smrti do pada Milo\u0161evi\u0107a.\u201d Predaje politologiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Grazu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Profil<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 192<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/28280-uspon-autoritarnih-rezima-na-zapadnom-balkanu.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/28280-uspon-autoritarnih-rezima-na-zapadnom-balkanu.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"HZeobtsT07\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23159\">Florijan Biber, \u201cUspon autoritarizma na Zapadnom Balkanu\u201d (preveo s engleskog \u0110or\u0111e Tomi\u0107)<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Florijan Biber, \u201cUspon autoritarizma na Zapadnom Balkanu\u201d (preveo s engleskog \u0110or\u0111e Tomi\u0107)&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=23159&#038;embed=true#?secret=HZeobtsT07\" data-secret=\"HZeobtsT07\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"hbWHijJdiX\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18639\">Florian Bieber, \u201cThe Rise of Authoritarianism in the Western Balkans\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Florian Bieber, \u201cThe Rise of Authoritarianism in the Western Balkans\u201d&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=18639&#038;embed=true#?secret=hbWHijJdiX\" data-secret=\"hbWHijJdiX\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31933,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-31932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/uspon-autoritarnih-rezima-na-zapadnom-balkanu.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":49342,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49342","url_meta":{"origin":31932,"position":0},"title":"Predstavljanje znanstvene monografije Zdenka Zlatara \u201dKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.)\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografijeKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.) autora prof. dr. sc. Zdenka Zlatara O knjizi \u0107e govoriti:dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, autor Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 7. studenoga 2025. u 18:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":31932,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":31932,"position":2},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":31932,"position":3},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53964,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53964","url_meta":{"origin":31932,"position":4},"title":"Poziv na sudjelovanje: Umjetni\u010dko blago zagreba\u010dke katedrale \u2013 nova istra\u017eivanja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Poziv na sudjelovanje na znanstvenom skupu Umjetni\u010dko blago zagreba\u010dke katedrale \u2013 nova istra\u017eivanja koji \u0107e se u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti odr\u017eati 14. i 15. listopada 2026. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, Kaptol 29 a. >>> VI\u0160E Financira Europska unija \u2013 NextGenerationEU. Izvor: https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/2176\/umjetnicko-blago-zagrebacke-katedrale-nova-istrazivanja-","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53948","url_meta":{"origin":31932,"position":5},"title":"Predavanje Mojce Pi\u0161kor &#8220;Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kako zvu\u010di i kako se slu\u0161a logor? Mo\u017ee li se i kako o tom iskustvu svjedo\u010diti? Kako razumjeti glazbu koja zvu\u010di nad kontinuiranim, sveprisutnim ostinatom nasilja i smrti? O tome \u0107e nam govoriti Mojca Pi\u0161kor na predavanju pod nazivom \"Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d. Pridru\u017eite nam se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31932"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31935,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31932\/revisions\/31935"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31933"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}