{"id":31926,"date":"2022-07-01T15:39:02","date_gmt":"2022-07-01T15:39:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31926"},"modified":"2022-07-01T15:39:02","modified_gmt":"2022-07-01T15:39:02","slug":"tim-marshall-doba-podjela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31926","title":{"rendered":"Tim Marshall, \u201cDoba podjela\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Diljem svijeta grade se novi zidovi. Ponovno ja\u010daju nacionalisti\u010dki pokreti i politika identiteta. U posljednjih desetak godina podignute su tisu\u0107e kilometara zidova koji iznova oblikuju na\u0161 politi\u010dki krajobraz.<\/p>\n\n\n\n<p>Dana\u0161nji svijet podijeljen je na mnogo na\u010dina: rasno, vjerski, politi\u010dki, materijalno. U Europi pukotine iz pro\u0161log desetlje\u0107a ne prijete samo europskom jedinstvu nego, u nekim zemljama, i samoj liberalnoj demokraciji. Kina se suo\u010dava s podjelama izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih koje je toj zemlji donio kapitalizam, a jednako tako vatrozidom se \u0161tititi od utjecaja sa Zapada \u2013 i to je ono \u0161to \u0107e definirati njezinu budu\u0107nost. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave zidom na granici s Meksikom, \u010diju je izgradnju zagovarao biv\u0161i predsjednik Trump, poku\u0161ale bi zaustaviti migrantski val s juga, \u0161to korijene ima u strahu mnogih Amerikanaca od promjene demografskog stanja u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bismo shvatili dana\u0161nja zbivanja u svijetu, trebamo shvatiti i ono \u0161to nas je dijelilo u pro\u0161losti i \u0161to nas dijeli danas. Razmatraju\u0107i situaciju u Kini, SAD-u, Izraelu i Palestini, na Bliskom istoku, Indijskom potkontinentu, u Africi, Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu, Tim Marshall, ugledni britanski geopoliti\u010dki novinar i stru\u010dnjak za diplomatska pitanja, detaljno i odva\u017eno analizira slijed povijesnih pogre\u0161aka koje \u0107e u nadolaze\u0107im godinama promijeniti svijet.<\/p>\n\n\n\n<p>U svijetu je oduvijek bilo zidova, od Kineskoga i Hadrijanova do Berlinskoga zida. I dok se neko\u0107 cijela zajednica povla\u010dila iza zidina da se za\u0161titi od prijetnji, danas iza njih trajno boravi tek manjina. Trend \u017eivljenja u ogra\u0111enim zajednicama ponovno se po\u010deo javljati tijekom 20. stolje\u0107a i otad pri\u010da napreduje; u 21. stolje\u0107u podignute su tisu\u0107e kilometara zidova i ograda. Najmanje 65 svjetskih zemalja podiglo je barijere du\u017e svojih granica, a pola od onih nastalih nakon Drugoga svjetskog rata izgra\u0111eno je u posljednja dva desetlje\u0107a. Za nekoliko bi godina samo u Europi moglo biti vi\u0161e kilometara zidova nego na vrhuncu Hladnoga rata; zapo\u010delo je odjeljivanjem Gr\u010dke i Makedonije, Makedonije i Srbije, Srbije i Ma\u0111arske, a zatim su druge zemlje nastavile niz: Slovenija se po\u010dela ogra\u0111ivati na granici s Hrvatskom, Austrijanci su zagradili Sloveniju, \u0160vedska je postavila barijere na granici s Danskom kako bi zaustavila imigrante, a Estonija, Latvija i Litva na granici s Rusijom grade obrambene utvrde. Ti nam zidovi mnogo govore o me\u0111unarodnoj politici, ali i o dubljim podjelama i nestabilnostima u samoj strukturi Europske unije i njezinih brojnih nacija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Zanimljiv, \u010ditak i informativan tekst pro\u017eet korisnim i aktualnim zapa\u017eanjima.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Hrvoje Gra\u010danin, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Sve se vi\u0161e zidova gradi na nacionalnim, lokalnim i globalnim granicama, a Tim Marshall pribli\u017eava \u010ditatelju te fenomene sustavno, na jedinstven ali i jednostavan i razumljiv na\u010din.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Marta Zorko, Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Dobro tempiran i uzbudljiv uspon po zidovima povijesti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Peter Frankopan, britanski povjesni\u010dar, autor knjige Putovi svile<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>TIM MARSHALL (1959.) vode\u0107i je britanski stru\u010dnjak za vanjsku politiku s dugogodi\u0161njim izvjestiteljskim sta\u017eem. Bio je urednik za diplomatska pitanja Sky Newsa, a prije toga radio je za BBC i radio LBC\/IRN. Izvje\u0161tavao je iz 40 zemalja i pratio sukobe u Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, na Kosovu, u Afganistanu, Iraku, Libanonu, Siriji i Izraelu. Pisao je i za novine, uklju\u010duju\u0107i Times, Sunday Times, Guardian, Independent i Daily Telegraph. Autor je nekoliko svjetskih bestselera, me\u0111u ostalim: U okovima geografije; Doba podjela; Shadowplay: The Overthrow of Slobodan Milosevic (Igra sjena: Ru\u0161enje Slobodana Milo\u0161evi\u0107a). Njegov blog Foreign Matters (Vanjska pitanja) bio je u u\u017eem izboru za nagradu Orwell 2010. godine. Pokreta\u010d je i urednik stranice TheWhatandtheWhy.com.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>NAZIV IZVORNIKA: Divided: Why We&#8217;re Living in an Age of W<\/p>\n\n\n\n<p>PREVODITELJ: Karlo Nikoli\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>GODINA IZDANJA: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>JEZIK IZDANJA: Hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>NAKLADNIK \/ PROIZVO\u0110A\u010c: Znanje<\/p>\n\n\n\n<p>FORMAT: 150 x 228 mm<\/p>\n\n\n\n<p>BROJ STRANICA: 288 stranica<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/znanje.hr\/product\/doba-podjela\/403782\">https:\/\/znanje.hr\/product\/doba-podjela\/403782<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31927,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-31926","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Doba-podjela.jpg?fit=360%2C546&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":31926,"position":0},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":31926,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":31926,"position":2},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53081","url_meta":{"origin":31926,"position":3},"title":"Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar &#8220;Neposlu\u0161ne slike: vizualno naslije\u0111e antifa\u0161isti\u010dkih borbi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti organizirao je u petak, 8. svibnja 2026. me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar koji je okupio dr. sc. Daniela Palaciosa Gonz\u00e1leza (UNED, Madrid) i dr. sc. Erica U\u0161i\u0107a (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), \u010diji se istra\u017eiva\u010dki rad bavi vizualnim materijalima nastalim unutar antifa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih borbi, a koji su pre\u017eivjeli izvan,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":31926,"position":4},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":31926,"position":5},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31926"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31926\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31928,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31926\/revisions\/31928"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}