{"id":31926,"date":"2022-07-01T15:39:02","date_gmt":"2022-07-01T15:39:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31926"},"modified":"2022-07-01T15:39:02","modified_gmt":"2022-07-01T15:39:02","slug":"tim-marshall-doba-podjela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31926","title":{"rendered":"Tim Marshall, \u201cDoba podjela\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Diljem svijeta grade se novi zidovi. Ponovno ja\u010daju nacionalisti\u010dki pokreti i politika identiteta. U posljednjih desetak godina podignute su tisu\u0107e kilometara zidova koji iznova oblikuju na\u0161 politi\u010dki krajobraz.<\/p>\n\n\n\n<p>Dana\u0161nji svijet podijeljen je na mnogo na\u010dina: rasno, vjerski, politi\u010dki, materijalno. U Europi pukotine iz pro\u0161log desetlje\u0107a ne prijete samo europskom jedinstvu nego, u nekim zemljama, i samoj liberalnoj demokraciji. Kina se suo\u010dava s podjelama izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih koje je toj zemlji donio kapitalizam, a jednako tako vatrozidom se \u0161tititi od utjecaja sa Zapada \u2013 i to je ono \u0161to \u0107e definirati njezinu budu\u0107nost. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave zidom na granici s Meksikom, \u010diju je izgradnju zagovarao biv\u0161i predsjednik Trump, poku\u0161ale bi zaustaviti migrantski val s juga, \u0161to korijene ima u strahu mnogih Amerikanaca od promjene demografskog stanja u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bismo shvatili dana\u0161nja zbivanja u svijetu, trebamo shvatiti i ono \u0161to nas je dijelilo u pro\u0161losti i \u0161to nas dijeli danas. Razmatraju\u0107i situaciju u Kini, SAD-u, Izraelu i Palestini, na Bliskom istoku, Indijskom potkontinentu, u Africi, Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu, Tim Marshall, ugledni britanski geopoliti\u010dki novinar i stru\u010dnjak za diplomatska pitanja, detaljno i odva\u017eno analizira slijed povijesnih pogre\u0161aka koje \u0107e u nadolaze\u0107im godinama promijeniti svijet.<\/p>\n\n\n\n<p>U svijetu je oduvijek bilo zidova, od Kineskoga i Hadrijanova do Berlinskoga zida. I dok se neko\u0107 cijela zajednica povla\u010dila iza zidina da se za\u0161titi od prijetnji, danas iza njih trajno boravi tek manjina. Trend \u017eivljenja u ogra\u0111enim zajednicama ponovno se po\u010deo javljati tijekom 20. stolje\u0107a i otad pri\u010da napreduje; u 21. stolje\u0107u podignute su tisu\u0107e kilometara zidova i ograda. Najmanje 65 svjetskih zemalja podiglo je barijere du\u017e svojih granica, a pola od onih nastalih nakon Drugoga svjetskog rata izgra\u0111eno je u posljednja dva desetlje\u0107a. Za nekoliko bi godina samo u Europi moglo biti vi\u0161e kilometara zidova nego na vrhuncu Hladnoga rata; zapo\u010delo je odjeljivanjem Gr\u010dke i Makedonije, Makedonije i Srbije, Srbije i Ma\u0111arske, a zatim su druge zemlje nastavile niz: Slovenija se po\u010dela ogra\u0111ivati na granici s Hrvatskom, Austrijanci su zagradili Sloveniju, \u0160vedska je postavila barijere na granici s Danskom kako bi zaustavila imigrante, a Estonija, Latvija i Litva na granici s Rusijom grade obrambene utvrde. Ti nam zidovi mnogo govore o me\u0111unarodnoj politici, ali i o dubljim podjelama i nestabilnostima u samoj strukturi Europske unije i njezinih brojnih nacija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Zanimljiv, \u010ditak i informativan tekst pro\u017eet korisnim i aktualnim zapa\u017eanjima.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Hrvoje Gra\u010danin, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Sve se vi\u0161e zidova gradi na nacionalnim, lokalnim i globalnim granicama, a Tim Marshall pribli\u017eava \u010ditatelju te fenomene sustavno, na jedinstven ali i jednostavan i razumljiv na\u010din.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Marta Zorko, Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Dobro tempiran i uzbudljiv uspon po zidovima povijesti.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Peter Frankopan, britanski povjesni\u010dar, autor knjige Putovi svile<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>TIM MARSHALL (1959.) vode\u0107i je britanski stru\u010dnjak za vanjsku politiku s dugogodi\u0161njim izvjestiteljskim sta\u017eem. Bio je urednik za diplomatska pitanja Sky Newsa, a prije toga radio je za BBC i radio LBC\/IRN. Izvje\u0161tavao je iz 40 zemalja i pratio sukobe u Hrvatskoj, Bosni, Makedoniji, na Kosovu, u Afganistanu, Iraku, Libanonu, Siriji i Izraelu. Pisao je i za novine, uklju\u010duju\u0107i Times, Sunday Times, Guardian, Independent i Daily Telegraph. Autor je nekoliko svjetskih bestselera, me\u0111u ostalim: U okovima geografije; Doba podjela; Shadowplay: The Overthrow of Slobodan Milosevic (Igra sjena: Ru\u0161enje Slobodana Milo\u0161evi\u0107a). Njegov blog Foreign Matters (Vanjska pitanja) bio je u u\u017eem izboru za nagradu Orwell 2010. godine. Pokreta\u010d je i urednik stranice TheWhatandtheWhy.com.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>NAZIV IZVORNIKA: Divided: Why We&#8217;re Living in an Age of W<\/p>\n\n\n\n<p>PREVODITELJ: Karlo Nikoli\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>GODINA IZDANJA: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>JEZIK IZDANJA: Hrvatski<\/p>\n\n\n\n<p>NAKLADNIK \/ PROIZVO\u0110A\u010c: Znanje<\/p>\n\n\n\n<p>FORMAT: 150 x 228 mm<\/p>\n\n\n\n<p>BROJ STRANICA: 288 stranica<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/znanje.hr\/product\/doba-podjela\/403782\">https:\/\/znanje.hr\/product\/doba-podjela\/403782<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31927,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-31926","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/Doba-podjela.jpg?fit=360%2C546&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31926"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31926\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31928,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31926\/revisions\/31928"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31927"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}