{"id":31898,"date":"2022-06-29T12:49:24","date_gmt":"2022-06-29T12:49:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31898"},"modified":"2022-06-29T12:50:02","modified_gmt":"2022-06-29T12:50:02","slug":"damir-gamulin-i-antun-sevsek-postav-izlozbe-ako-tebe-zaboravim-holokaust-u-hrvatskoj-1941-1945-zadnje-odrediste-auschwitz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31898","title":{"rendered":"Damir Gamulin i Antun Sev\u0161ek – postav izlo\u017ebe “Ako tebe zaboravim\u2026 – Holokaust u Hrvatskoj 1941. \u2013 1945. \/ zadnje odredi\u0161te Auschwitz”"},"content":{"rendered":"\n

Danas, 29. lipnja 2022. u 18.00 sati, na <\/strong>YouTube kanalu Oris Ku\u0107e arhitekture<\/strong><\/a>\u00a0pogledajte prilog o postavu izlo\u017ebe Ako tebe zaboravim\u2026 – Holokaust u Hrvatskoj 1941. \u2013 1945. \/ zadnje odredi\u0161te Auschwitz.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Autori postava i vizualnog identiteta izlo\u017ebe su Damir Gamulin i Antun Sev\u0161ek.<\/p>\n\n\n\n

Dizajn zvuka: Nives Serti\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski povijesni muzej, na inicijativu Ministarstva kulture i medija RH, u 2020. godini priredio je izlo\u017ebu pod naslovom Ako tebe zaboravim\u2026 – Holokaust u Hrvatskoj 1941. \u2013 1945. \/ zadnje odredi\u0161te Auschwitz<\/em>. Izlo\u017eba se tematski odnosi na stradanja \u017didova iz Hrvatske za vrijeme Drugoga svjetskog rata s posebnim naglaskom na sudbine \u017didova deportiranih u Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj. <\/p>\n\n\n\n

U slu\u010daju izlo\u017ebe Ako te zaboravim\u2026 – Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945.<\/em>, postav je smje\u0161ten na autenti\u010dnom mjestu stradanja. U vrijeme Drugoga svjetskog rata na Zagreba\u010dkom zboru gdje se nalazio i izlo\u017ebeni paviljon Republike Francuske, tzv. Francuski paviljon, bio je smje\u0161ten privremeni sabirni logor za \u017didove, u kojega su internirani \u017didovi iz Zagreba i drugih podru\u010dja NDH. <\/p>\n\n\n\n

Postav je izra\u0111en kao metafora \u017eeljezni\u010dkog transporta kojima su \u017ertve odvo\u0111ene u Auschwitz. Takav centralni brod izlo\u017ebe organiziran je kao niz tematskih sekvenci koje vode od cjelokupnog sustava logora u NDH do fokusa na Auschwitz, putem predstavljanja svih organiziranih transporta do tog “posljednjeg odredi\u0161ta” kroz godine, dokumenata sa\u010duvanih iz samog Auschwitza, ali i drugih zloglasnih logora. <\/p>\n\n\n\n

Prolazak kroz sekvence centralnog broda izgra\u0111en je kao niz tematskih postaja bez mogu\u0107nosti promjene odluke i smjera posjetitelja, kako bi evocirao, makar na izlo\u017ebenoj razini, susret stradalnika unutar procesa organiziranog zlo\u010dina s nemogu\u0107nosti izbora. Posjetitelji ne mogu pristupiti blizu prikazima \u017ertava, ve\u0107 ih vide kroz su\u017eeni unutarnji okvir re\u0161etki, kojima se poja\u010dava dojam redanja i koli\u010dine \u017ertava genocida, ali ujedno \u0161titi miran prostor za sje\u0107anje. <\/p>\n\n\n\n

Likovna pojavnost postava odre\u0111ena je uno\u0161enjem 6 tona valjanog \u010delika u Francuski paviljon, od kojega su na esencijalnoj razini pojavnosti i ekspresije oblikovane sve sadr\u017eane sekvence izlo\u017ebe. \u010celik kao odabrani materijal bez zavr\u0161ne obrade bio je nu\u017ean da do kraja izgradi dojam te\u0161kog, tamnog, grubog i neprobojnog, uz izravnu vezu s kontinuirano prisutnim motivom \u017eeljeznice.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

http:\/\/www.oris.hr\/hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31899,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-31898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Gamulin.jpg?fit=400%2C230&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31898"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31898\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31901,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31898\/revisions\/31901"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}