Tehni\u010dki muzej Nikola Tesla u Zagrebu, od 18.05. do 24.07.2022.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017ebena dvorana na katu hale A<\/p>\n\n\n\n
Radno vrijeme: utorak \u2013 petak: 9 \u2013 17, subota i nedjelja: 9 \u2013 13, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno<\/p>\n\n\n\n
Za posjet izlo\u017ebi vrijedi ulaznica za stalni postav.<\/p>\n\n\n\n
Autor izlo\u017ebe: dr. sc. Josip Kajini\u0107, kustos Muzeja selja\u010dkih buna – Muzeja Hrvatskog zagorja<\/p>\n\n\n\n
Gostuju\u0107a izlo\u017eba Muzeja Hrvatskog zagorja u Tehni\u010dkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, rezultat je uspje\u0161ne me\u0111umuzejske suradnje tijekom pripreme izlo\u017ebe \u201eIndustrijska ba\u0161tina Hrvatskog zagorja\u201c, koja je odr\u017eana u Muzeju selja\u010dkih buna u Gornjoj Stubici 2021.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba daje pregled industrijskog razvoja Hrvatskog zagorja i njegova utjecaja na dru\u0161tvene i prostorne promjene.<\/p>\n\n\n\n
Nakon uvodnog dijela u temu, uz prezentaciju pojmova i glavnih odrednica industrijske ba\u0161tine, ona se smje\u0161ta u vremenski i prostorni kontekst. Slijedi prikaz razvoja i uloge \u017eeljeznice u procesu industrijalizacije Hrvatskog zagorja, nakon \u010dega slijedi obrada pojedinih industrijskih grana, slijedom njihova pokretanja, po\u010dev\u0161i od po\u010detka 19. st. s kerami\u010dkom industrijom tvornice Krapinske kamenine, pokrenute 1800. Istaknuta je va\u017enost rudarstva po\u010dev\u0161i sa sumporokopom u Radoboju otvorenim 1811., a potom i mnogobrojnim rudnicima otvorenim u drugoj polovini 19. stolje\u0107a. Bili su to ugljenokopi u Ivancu, Novom i Starom Golubovcu, Krapini, Pregradi te Konj\u0161\u010dini. Prikazane su, u drugoj polovini 19. stolje\u0107a pokrenute, staklarska industrija s tvornicom Stra\u017ea u Humu na Sutli iz 1860., industrija gra\u0111evinskog materijala s tvornicom Zagorka u Bedekov\u010dini iz 1889., drvna industrija s parnom pilanom u \u0110urmancu iz 1893. te farmaceutska industrija s pogonima Thierryja u Pregradi iz 1894.<\/p>\n\n\n\n
Slijedi prikaz industrijskih grana pokrenutih u 20. stolje\u0107u. To je prije svega tekstilna industrija s pogonima Milana Prpi\u0107a u Oroslavju otvorenim 1924., koja se zatim razvila i drugim gradovima i mjestima te ostavila dubok trag u dru\u0161tvu i prostoru. Uslijedila je industrija ko\u017ee i obu\u0107e koja se razvila iz pogona Janka Ruklja\u010da, pokrenutog u Poznanovcu 1928. Kroz drugu polovinu 20. stolje\u0107a izlo\u017eba prati nastanak i razvoj metalne industrije s pogonima Jedinstva u Krapini 1947. te brojnih drugih, industriju plasti\u010dnih proizvoda s pogonima Stra\u017eaplastike u Humu na Sutli iz 1954. te energetsku industriju pokrenutu s najstarijom termoelektranom u Hrvatskoj, u Jertovcu kraj Konj\u0161\u010dine 1954. Uz sve navedene grane, izlo\u017eba prikazuje i prehrambenu industriju, \u010diji su za\u010deci u tvornici i rafineriji \u0161pirita i pjenice u Savskom Marofu iz 1876. te najpoznatiji primjer te industrijske grane na prostorima Hrvatskog zagorja – pogon Done u Gornjoj Stubici.<\/p>\n\n\n\n
Posljednji dio izlo\u017ebe posve\u0107en je industrijskim objektima. Izdvojeni su oni koji su i dalje u pogonu te uspje\u0161no posluju od onih koji vi\u0161e ne djeluju. Kod njih je iznesen prikaz sada\u0161njeg stanja, statusa i potencijala za neku novu namjenu i upotrebu, kao najboljeg mogu\u0107eg na\u010dina da se o\u010duvaju od propadanja. Podsje\u0107aju pritom na svoju pro\u0161lost i tako daju dru\u0161tvu neku novu dodanu vrijednost i perspektivu, \u0161to je jedna od glavnih ideja i poruka izlo\u017ebe. Iznesene su zanimljivosti i rariteti pojedinih objekata, me\u0111u kojima se posebno isti\u010du rashladni tornjevi KTE Jertovec koji su izra\u0111eni od 360.000 kubi\u010dnih metara borovine po \u010demu su iznimno vrijedni u svjetskim razmjerima. Dodatna specifi\u010dnost izlo\u017ebe su brojni primjeri i pokazatelji koji ukazuju na vrlo velik utjecaj Zagreba na industrijski razvoj prostora Hrvatskog zagorja s primjerima zagreba\u010dkih tvornica koje su otvarale svoje izdvojene pogone upravo na tom podru\u010dju, \u0161to je bilo uvjetovano blizinom, prometnom povezano\u0161\u0107u i dostupno\u0161\u0107u velikog broja radne snage.<\/p>\n\n\n\n
Na izlo\u017ebi su, uz podatke, potkrijepljene mnogobrojnim ilustrativnim prilozima (kartama, fotografijama, grafikonima i tablicama) izlo\u017eeni prepoznatljivi predmeti, njih vi\u0161e od 300, nastali u industrijskoj proizvodnji kao i oni koji su bili kori\u0161teni u samoj proizvodnji. Izlo\u017eba je ostvarena u suradnji sa lokalnom zajednicom, ve\u0107im brojem muzeja, fakulteta te vrlo velikim bojem industrijskih subjekata i privatnih posuditelja.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n