{"id":31840,"date":"2022-06-24T11:51:21","date_gmt":"2022-06-24T11:51:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31840"},"modified":"2022-06-24T11:51:21","modified_gmt":"2022-06-24T11:51:21","slug":"predstavljen-projekt-nove-sinteze-povijesti-rijeke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31840","title":{"rendered":"Predstavljen projekt nove sinteze povijesti Rijeke"},"content":{"rendered":"\n

Predstavljen je projekt nove sinteze povijesti Rijeke, trogodi\u0161nji projekt koji \u0107e na interdisciplinarni na\u010din prikazati povijesni razvoj Rijeke i njezinog urbanog identiteta te rezultirati novom knjigom o povijesti grada.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Projekt \u0107e, uklju\u010duju\u0107i ne samo povjesni\u010dare ve\u0107 i kulturne djelatnike te stru\u010dnjake iz drugih podru\u010dja, prikazati razvoj industrije i ekonomije grada, ali uravnote\u017eeno identificirati i ostale elemente urbanog identiteta koji su \u0161iri od gospodarstva i industrije.<\/p>\n\n\n\n

Naime, zadnja Povijest Rijeke datira iz 1988. godine te je projekt nove sinteze pokrenut zbog potrebe da se napravi sinteza povijesti Rijeke koja bi uklju\u010divala i brojne teme koje su itekako va\u017ene no do sada nisu uzimane u obzir i nisu obra\u0111ivane.<\/p>\n\n\n\n

Sinteza povijesti Rijeke biti \u0107e istodobno znanstveno utemeljen tekst ali i popularno izre\u010den narativ, razumljiv svakom zainteresiranom \u010ditatelju.<\/p>\n\n\n\n

Glavni urednik projekta je izv. prof. dr. sc Marko Medved sa Katedre za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci, a projekt podupiru Grad Rijeka, Primorsko-goranska \u017eupanija i Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n

Gradona\u010delnik Filipovi\u0107: Generacijama ostaviti kapitalno djelo o rije\u010dkoj povijesti<\/h4>\n\n\n\n

Gradona\u010delnik Rijeke Marko Filipovi\u0107 izrazio je zadovoljstvo \u0161to se prof. dr.sc. Medved prihvatio ovog nimalo jednostavnog zadatka \u2013 sintetiziranja zanimljive i bogate povijesti grada na Rje\u010dini. Projekt je predstavljen upravo na sam Dan sv. Vida, dan za\u0161titnika grada Rijeke.
\u201eBit \u0107e to prilika da generacijama koje dolaze ostavimo jedno kapitalno djelo o rije\u010dkoj povijesti. Pred inicijatorom i cijelim timom je studiozan rad i nadam se da \u0107emo dobiti knjigu koju Rijeka definitivno i zaslu\u017euje, jer ako na\u0161a povijest ne ostane ukori\u010dena, onda je i mi imamo tendenciju zaboraviti\u201c, poru\u010dio je gradona\u010delnik Filipovi\u0107, izraziv\u0161i nadu da \u0107e ova knjiga doprinijeti i tome da ne\u0161to nau\u010dimo iz na\u0161e bogate povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Zamjenik \u017eupana Vojko Braut istaknuo je kako Primorsko-goranska \u017eupanija stoji iza ovog hvalevrijednog projekta o povijesti grada koji je sjedi\u0161te i \u017eila kucavica \u017eupanije.
\u201eMislim da je najgore kada ljudi ne poznaju povijest svoga grada\u201c, kazao je Braut.<\/p>\n\n\n\n

U ime Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci prorektor za financije i poslovanje prof. dr. sc. Davor Va\u0161i\u010dek \u010destitao je prof. Medvedu na hrabrosti \u0161to se odlu\u010dio u\u0107i u jedan takav zahtjevan projekt.
\u201eSveu\u010dili\u0161te u Rijeci, kao okosnica znanstveno-istra\u017eiva\u010dke djelatnosti, izuzetno je zadovoljno \u0161to velik broj na\u0161ih znanstvenika i nastavnika sudjeluje u ovom vrlo zna\u010dajnom, rekao bih povijesnom projektu te \u0107emo pru\u017eiti svu mogu\u0107u podr\u0161ku u njegovoj realizaciji\u201c, kazao je prorektor Va\u0161i\u010dek, izraziv\u0161i zadovoljstvo \u0161to na projektu zajedni\u010dki sura\u0111uju Sveu\u010dili\u0161te, Grad i \u017dupanija.<\/p>\n\n\n\n

Projekt nove knjige o povijesti Rijeke nesumnjivo potreban<\/h4>\n\n\n\n

Prof. dr.sc. Marko Medved kazao je kako je svjestan da projekt u koji se upu\u0161ta sa svojim suradnicima zahtjevan i te\u017eak, ali bez ikakve sumnje potreban.
\u201e\u010cinjenice da je on nu\u017ean, povjesni\u010dari su odavno bili svjesni. Naime, zadnja sinteza povijesti Rijeke objavljena je daleke 1988. godine, dakle prije 34 godine, u druga\u010dijem dru\u0161tvenom kontekstu u kojem su neke teme relevantne za rije\u010dku pro\u0161lost jo\u0161 bile tabuizirane. To da je projekt nove sinteze povijesti Rijeke potreban proizlazi i iz dru\u0161tvenog aspekta. To je osobito o\u010dito onda kada se iz razli\u010ditih interesa, \u010desto i dnevno-politi\u010dkih, manipulira rije\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u, selektivno koriste doga\u0111aji iz pro\u0161losti, generiraju\u0107i tenzije i nezadovoljstvo, kako me\u0111u povjesni\u010darima tako i me\u0111u gra\u0111anima. Dakle, potreba za novom sintezom dolazi i iz onoga \u0161to povjesni\u010dari nazivaju public history<\/em>, javna povijest, povijest izvan akademskih krugova, s \u010dim je povezana politika identiteta, kultura sje\u0107anja itd\u201c, kazao je Medved.<\/p>\n\n\n\n

Ova sinteza nastat \u0107e trudom ve\u0107e grupe suradnika, u prvom redu povjesni\u010dara. No ona ne\u0107e biti isklju\u010divo plod histori\u010dara, ve\u0107 bi trebala biti rezultat interdisciplinarne suradnje. Struktura sinteze povijesti Rijeke odra\u017eavat \u0107e dvostruki kriterij. Autori-suradnici pripadaju akademskoj zajednici, ali mjesto \u0107e u toj sintezi imati i oni izvan tih krugova; autori su iz Hrvatske ali i izvan nje. Klju\u010dno za suradnika je da se bavi Rijekom i rije\u010dkim temama, te da su njegovi objavljeni radovi \u2013 bilo znanstveni bilo stru\u010dni \u2013 relevantni. Trogodi\u0161nji projekt pisanja rije\u010dke povijesti realizirat \u0107e se uz financijsku podr\u0161ku Grada, \u017dupanije i Sveu\u010dili\u0161ta, no autori su u pisanju autonomni i neovisni. Medved je podsjetio kako su i poznata Koblerova povijest Rijeke s kraja 19. stolje\u0107a i sinteza povijesti iz 1988. godine, na\u0161iroko prepoznate i citirane, nastale uz financijsku podr\u0161ku grada.<\/p>\n\n\n\n

Prve dvije godine projekta temelje se na pribavljanju relevantnog materijala, istra\u017eivanju i pisanju priloga, a tre\u0107a godina na recenziranju i objavi monografije. Suradnja \u0107e se ostvariti s izdava\u010dkom ku\u0107om Ex libris iz rijeke, na \u010delu sa \u017deljkom Me\u0111imorcem, s planom da se monografija objavi 2025. godine.<\/p>\n\n\n\n

\u201eMe\u0111u izazovima i pote\u0161ko\u0107ama u pisanju nove sinteze svakako je \u010dinjenica da ima jo\u0161 neistra\u017eenih aspekata pro\u0161losti na\u0161eg grada. Nadam se da \u0107emo u ovom projektu to obraditi ili barem potaknuti one koji \u0107e u budu\u0107nosti posezati za ovom monografijom kako bi krenuli u dodatna istra\u017eivanja\u201c, kazao je Medved.<\/p>\n\n\n\n

Sinteza kao doprinos u definiranju identiteta na\u0161eg grada<\/h4>\n\n\n\n

\u201eOva sinteza povijesti trebala bi dati doprinos u definiranju identiteta na\u0161eg grada. Identitet nikad nije do kraja definiran i podlo\u017ean je promjenama. Valja slijediti princip po kojemu, ne odri\u010du\u0107i se vlastitog identiteta, treba ostati otvoren prema drugima, uklju\u010duju\u0107i i suo\u010davanje s druga\u010dijim povijesnim narativima od na\u0161eg. Pridjevi koje na\u0161e Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci koristi opisuju\u0107i viziju svojeg djelovanja, vidim i kao primjerene za ovaj projekt sinteze povijesti: otvorenost, inkluzivnost, inovativnost, razli\u010ditost, uklju\u010divost.<\/p>\n\n\n\n

Identitet Rijeke i Rije\u010dana mijenjao se od srednjovjekovnog gradi\u0107a od tri tisu\u0107e stanovnika unutar gradskih zidina, preko dobivanja statusa slobodne luke u 18. st. I potom njezina velika razvoja u narednim stolje\u0107ima, zajedno sa industrijalizacijom, \u0161to je sve dovodilo u grad poduzetne pojedince, trgovce, industrijalce iz bli\u017ee i dalje europske okolice. Tu je, uz dana\u0161nju katedralu sv. Vida, uspostavljena prva isusova\u010dka gimnazija i visoka \u0161kola, koje su kulturno uzdigli ovaj grad u 17. i 18. st. To je sve mijenjalo gradski identitet, broj stanovnika je rastao, a mentalitet Rije\u010dana, generalno gledaju\u0107i, bio je oblikovan kako srednjeeuropskim i primorskim utjecajima lu\u010dkog grada. Pomalo se stvarao specifi\u010dni rije\u010dki identitet.<\/p>\n\n\n\n

Identitet Rije\u010dana obilje\u017een je dakako nacionalnom pripadno\u0161\u0107u, ali se u Rijeci vi\u0161e nego drugdje osje\u0107alo da \u010dovjeka obilje\u017euju i neki drugi identiteti i da se etni\u010dka pripadnost ne smije apsolutizirati. Podsjetio bih da je prosje\u010dni Rije\u010danin govorio vi\u0161e jezika te da je bilo puno mje\u0161ovitih brakova\u201c, kazao je Medved.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetio je tako\u0111er kako je nakon Drugog svjetskog rata do\u0161lo je do velikog egozodusa, uvelike Talijana, ali i drugih gra\u0111ana. Mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja dovele su u grad brojne nove stanovnike iz bli\u017ee i dalje okolice, iz Hrvatske i cijele Jugoslavije. Otvaranja radnih mjesta privla\u010dila su ljude, a toga ne bi bilo bez velikih rije\u010dkih tvrtki i tada\u0161njeg razvoja gospodarstva. U povijest Rijeke ulazi i isto\u010dna obala, odnosno Su\u0161ak, Trsat, iako su dvije cjeline spojene tek od sredine 20. st.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOva sinteza povijesti \u017eeli nadi\u0107i ideolo\u0161ke podjele, ali bez falsifikacije procesa vezanih uz borbu za dr\u017eavnu pripadnost grada te zasluga onih koji su doveli do pripajanja Rijeke Hrvatskoj de facto 1945., de iure 1947. Posebna kompleksnost o\u010dituje se u prikazu 20. st., pri \u010demu treba uklju\u010diti i do sada tabuizirane teme poput egzila Talijana i njihova udjela u rije\u010dkom identitetu. Povijest Rijeke treba prikazati gospodarski razvoj grada, ali uravnote\u017eeno identificirati i ostale elemente urbanog identiteta, koji su \u0161iri od ekonomije i industrije. Sinteza rije\u010dke povijesti treba valorizirati i povijest umjetnosti, povijest \u0161kolstva, medicine, glazbe, knji\u017eevnosti, crkvene povijesti itd.\u201c, zaklju\u010dio je Medved.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Predstavljen projekt nove sinteze povijesti Rijeke<\/a><\/blockquote>