{"id":31837,"date":"2022-06-24T11:43:46","date_gmt":"2022-06-24T11:43:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31837"},"modified":"2022-06-24T11:43:46","modified_gmt":"2022-06-24T11:43:46","slug":"predstavljen-zbornik-radova-znanstvenog-skupa-800-godina-od-obnove-rimske-kule-i-prvog-spomena-imena-novigrad-u-pisanim-izvorima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31837","title":{"rendered":"Predstavljen zbornik radova znanstvenog skupa \u201e800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima\u201c"},"content":{"rendered":"\n

U pet godina Novigrad je dobio dvije monografije kakve ima malo gradova u Hrvatskoj \u2013 \u201eNovigrad<\/em> nekad i sad\u201c objavljena je 2017., godine, a nakon pet godina sti\u017ee nova knjiga \u201e800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima\u201c, koju su u Multimedijalnoj dvorani Kne\u017eeve pala\u010de predstavili urednici prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Ugle\u0161i\u0107 i  izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja te akademik prof. dr. sc. Slobodan Ka\u0161tela.<\/p>\n\n\n\n

Iako se prije pet godina mislilo da se nakon takve knjige vi\u0161e ne\u0107e imati \u0161to re\u0107i o Novigradu, tada\u0161nji znanstveni skup i monografija koja je slijedila otvorili su brojna pitanja o ovom pitoresknom mjestu u zadarskoj okolici.<\/p>\n\n\n\n

Interes istra\u017eiva\u010da Novigrad zahvaljuje dugoj povijesti, budu\u0107i da je iznad dana\u0161njeg mjesta u rimsko doba bio podignut castrum, koji je u 13. stolje\u0107u restauriran i nazvan Castrum Novum, \u0161to su Hrvati preveli u Novigrad. Naravno, najslavnija epizoda, koja je odjeknula po cijeloj Europi i brojnim umjetni\u010dkim i povijesnim djelima, bilo je zato\u010deni\u0161tvo kraljice Elizabete i njezine k\u0107eri Marije te kasnije pogubljenje, koje danas neki povjesni\u010dari osporavaju.<\/p>\n\n\n\n

– Zadnjih godina uz pomo\u0107 Ministarstva kulture i medija po\u010dela je obnova tvr\u0111ave, ali ovakvim tempom ne\u0107e biti gotova desetlje\u0107ima. Op\u0107ina Novigrad i Sveu\u010dili\u0161te u Zadru rade velike napore da se promijeni takvo stanje, a  s obzirom na njezino zna\u010denje Fortica, kako je Novljani nazivaju, trebala bi postati projekt od strate\u0161kog interesa Zadarske \u017eupanije i Hrvatske, rekao je akademik Ka\u0161tela.<\/p>\n\n\n\n

Tvr\u0111avu su restaurirali Kurjakovi\u0107i (Krbavski knezovi), a potom je i Mle\u010dani koristili kao sjedi\u0161te mleta\u010dkog providura. Ona je zbog svega postala trajni <\/em>simbol Novigrada i stanovnika kojima je pru\u017eala za\u0161titu stolje\u0107ima, istaknuo je na predstavljanju akademik Ka\u0161tela.<\/p>\n\n\n\n

Ugle\u0161i\u0107 i Begonja predstavili su deset radova zastupljenih u monografiji, koji pokrivaju razdoblje od prapovijesti do novog vijeka. Iz prapovijesti je ostalo vrlo malo tragova, a prostor dobiva strate\u0161ki zna\u010daj u vrijeme Justinijanove rekonkviste  (6. stolje\u0107e). Novigrad je Bizant preuzeo od Isto\u010dnih Gota, od kojih nema izravnih tragova, ali neki iz Pridrage ukazuju na njihovu nazo\u010dnost. Hrvati su Novigrad, istaknuo je Ugle\u0161i\u0107, dobili za \u201ezelenim stolom\u201c, Aachenskim mirom iz 812. godine, od kada on postaje zna\u010dajno strate\u0161ko mjesto.<\/p>\n\n\n\n

– Kada su prista\u0161e Ladislava Napuljskog u Novigradu pogubili (a po nekima ne) Elizabetu Kotromani\u0107, ova anonimna utvrda postaje jedan od najzna\u010dajnijih lokaliteta na ovom podru\u010dju. Dolaskom pod vlast Mle\u010dana grade se utvrde koje su imale zna\u010dajne strate\u0161ku ulogu, a iako su ga Osmanlije vrlo kratko osvojile, nije mu se dogodila sudbina Nina da je spaljen, nego je i dalje imao zna\u010dajnu ulogu na prostoru koji je bio granica izme\u0111u Osmanlija i Mleta\u010dke republike, istaknuo je Ugle\u0161i\u0107. O kontaktima s europskim sredi\u0161tima svjedo\u010de ostaci glazirane keramike, posu\u0111a koje vodi porijeklo iz Italije ili \u0160panjolske.<\/p>\n\n\n\n

Prorektor prof. dr. sc. Josip Fari\u010di\u0107 \u010destitao je autorima i urednicima, izraziv\u0161i podr\u0161ku ovom i sli\u010dnim projektima. Nakon nedavne monografije o Bibinjama i ove o Novigradu, sljede\u0107eg tjedna predstavlja se monografija o Starigradu Paklenici, dok je u pripremi ona o Suko\u0161anu.<\/p>\n\n\n\n

– Zna\u010daj ovih monografija izlazi izvan okvira akademske zajednice. Osim \u0161to tekstovi mogu zainteresirati \u0161iru publiku, daju vrijedne podatke za izradu strate\u0161ke i prostorno-planske dokumentacije. Novigradska utvrda zaslu\u017euje biti strate\u0161ki projekt koji \u0107e obogatiti novigradsku sada\u0161njost i referirati se na turbulentnu pro\u0161lost. Nadam se da \u0107e Novigra\u0111ani u ovim knjigama prona\u0107i element vrijedan i\u0161\u010ditavanja te da \u0107e ih svaka novigradska ku\u0107a imati u svojim ku\u0107nim knji\u017enicama, rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/novigradska-tvrdava-mora-biti-od-strateskog-interesa-za-zadarsku-zupaniju-i-hrvatsku<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/predstavljanje-zbornika-radova-znanstvenog-skupa-800-godina-od-obnove-rimske-kule-i-prvog-spomena-imena-novigrad-u-pisanim-izvorima<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31838,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/novigrad.jpg?fit=1920%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52979,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52979","url_meta":{"origin":31837,"position":0},"title":"\u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, “Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\" koja \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. Knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\", \u010diji je autor povjesni\u010dar dr. sc. \u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, predstavlja temeljitu znanstvenu analizu ekonomskih prilika trogirskog kraja od kraja\u2026","rel":"","context":"U "Nekategorizirano"","block_context":{"text":"Nekategorizirano","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=1"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pericic.jpg?fit=420%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":31837,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":31837,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":31837,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":31837,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":31837,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31837"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31837\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31839,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31837\/revisions\/31839"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31838"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}