{"id":31837,"date":"2022-06-24T11:43:46","date_gmt":"2022-06-24T11:43:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31837"},"modified":"2022-06-24T11:43:46","modified_gmt":"2022-06-24T11:43:46","slug":"predstavljen-zbornik-radova-znanstvenog-skupa-800-godina-od-obnove-rimske-kule-i-prvog-spomena-imena-novigrad-u-pisanim-izvorima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31837","title":{"rendered":"Predstavljen zbornik radova znanstvenog skupa \u201e800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U pet godina Novigrad je dobio dvije monografije kakve ima malo gradova u Hrvatskoj \u2013 \u201e<em>Novigrad<\/em> nekad i sad\u201c objavljena je 2017., godine, a nakon pet godina sti\u017ee nova knjiga \u201e800 godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima\u201c, koju su u Multimedijalnoj dvorani Kne\u017eeve pala\u010de&nbsp;predstavili urednici prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Ugle\u0161i\u0107 i&nbsp; izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja te akademik prof. dr. sc. Slobodan Ka\u0161tela.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se prije pet godina mislilo da se nakon takve knjige vi\u0161e ne\u0107e imati \u0161to re\u0107i o Novigradu, tada\u0161nji znanstveni skup i monografija koja je slijedila otvorili su brojna pitanja o ovom pitoresknom mjestu u zadarskoj okolici.<\/p>\n\n\n\n<p>Interes istra\u017eiva\u010da Novigrad zahvaljuje dugoj povijesti, budu\u0107i da je iznad dana\u0161njeg mjesta u rimsko doba bio podignut castrum, koji je u 13. stolje\u0107u restauriran i nazvan Castrum Novum, \u0161to su Hrvati preveli u Novigrad. Naravno, najslavnija epizoda, koja je odjeknula po cijeloj Europi i brojnim umjetni\u010dkim i povijesnim djelima, bilo je zato\u010deni\u0161tvo kraljice Elizabete i njezine k\u0107eri Marije te kasnije pogubljenje, koje danas neki povjesni\u010dari osporavaju.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Zadnjih godina uz pomo\u0107 Ministarstva kulture i medija po\u010dela je obnova tvr\u0111ave, ali ovakvim tempom ne\u0107e biti gotova desetlje\u0107ima. Op\u0107ina Novigrad i Sveu\u010dili\u0161te u Zadru rade velike napore da se promijeni takvo stanje, a&nbsp; s obzirom na njezino zna\u010denje Fortica, kako je Novljani nazivaju, trebala bi postati projekt od strate\u0161kog interesa Zadarske \u017eupanije i Hrvatske, rekao je akademik Ka\u0161tela.<\/p>\n\n\n\n<p>Tvr\u0111avu su restaurirali Kurjakovi\u0107i (<em>Krbavski knezovi), a potom je i Mle\u010dani koristili kao sjedi\u0161te mleta\u010dkog providura. Ona je zbog svega postala trajni <\/em>simbol Novigrada i stanovnika kojima je pru\u017eala za\u0161titu stolje\u0107ima, istaknuo je na predstavljanju akademik Ka\u0161tela.<\/p>\n\n\n\n<p>Ugle\u0161i\u0107 i Begonja predstavili su deset radova zastupljenih u monografiji, koji pokrivaju razdoblje od prapovijesti do novog vijeka. Iz prapovijesti je ostalo vrlo malo tragova, a prostor dobiva strate\u0161ki zna\u010daj u vrijeme Justinijanove rekonkviste&nbsp; (6. stolje\u0107e). Novigrad je Bizant preuzeo od Isto\u010dnih Gota, od kojih nema izravnih tragova, ali neki iz Pridrage ukazuju na njihovu nazo\u010dnost. Hrvati su Novigrad, istaknuo je Ugle\u0161i\u0107, dobili za \u201ezelenim stolom\u201c, Aachenskim mirom iz 812. godine, od kada on postaje zna\u010dajno strate\u0161ko mjesto.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Kada su prista\u0161e Ladislava Napuljskog u Novigradu pogubili (a po nekima ne) Elizabetu Kotromani\u0107, ova anonimna utvrda postaje jedan od najzna\u010dajnijih lokaliteta na ovom podru\u010dju. Dolaskom pod vlast Mle\u010dana grade se utvrde koje su imale zna\u010dajne strate\u0161ku ulogu, a iako su ga Osmanlije vrlo kratko osvojile, nije mu se dogodila sudbina Nina da je spaljen, nego je i dalje imao zna\u010dajnu ulogu na prostoru koji je bio granica izme\u0111u Osmanlija i Mleta\u010dke republike, istaknuo je Ugle\u0161i\u0107. O kontaktima s europskim sredi\u0161tima svjedo\u010de ostaci glazirane keramike, posu\u0111a koje vodi porijeklo iz Italije ili \u0160panjolske.<\/p>\n\n\n\n<p>Prorektor prof. dr. sc. Josip Fari\u010di\u0107 \u010destitao je autorima i urednicima, izraziv\u0161i podr\u0161ku ovom i sli\u010dnim projektima. Nakon nedavne monografije o Bibinjama i ove o Novigradu, sljede\u0107eg tjedna predstavlja se monografija o Starigradu Paklenici, dok je u pripremi ona o Suko\u0161anu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Zna\u010daj ovih monografija izlazi izvan okvira akademske zajednice. Osim \u0161to tekstovi mogu zainteresirati \u0161iru publiku, daju vrijedne podatke za izradu strate\u0161ke i prostorno-planske dokumentacije. Novigradska utvrda zaslu\u017euje biti strate\u0161ki projekt koji \u0107e obogatiti novigradsku sada\u0161njost i referirati se na turbulentnu pro\u0161lost. Nadam se da \u0107e Novigra\u0111ani u ovim knjigama prona\u0107i element vrijedan i\u0161\u010ditavanja te da \u0107e ih svaka novigradska ku\u0107a imati u svojim ku\u0107nim knji\u017enicama, rekao je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/novigradska-tvrdava-mora-biti-od-strateskog-interesa-za-zadarsku-zupaniju-i-hrvatsku\">https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/novigradska-tvrdava-mora-biti-od-strateskog-interesa-za-zadarsku-zupaniju-i-hrvatsku<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/predstavljanje-zbornika-radova-znanstvenog-skupa-800-godina-od-obnove-rimske-kule-i-prvog-spomena-imena-novigrad-u-pisanim-izvorima\">https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/predstavljanje-zbornika-radova-znanstvenog-skupa-800-godina-od-obnove-rimske-kule-i-prvog-spomena-imena-novigrad-u-pisanim-izvorima<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31838,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/novigrad.jpg?fit=1920%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":31837,"position":0},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":31837,"position":1},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54289,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54289","url_meta":{"origin":31837,"position":2},"title":"Predavanje Hrvoja Klasi\u0107a \u201eAntifa\u0161isti\u010dki partizanski pokret 85 godina kasnije &#8211; \u010dinjenice i kontroverze\u201c u Po\u017eegi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak, 26. lipnja 2026. godine, u 19 sati u Dvorani znanja Gradske knji\u017enice Po\u017eega izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasi\u0107 odr\u017eat \u0107e predavanje Antifa\u0161isti\u010dki partizanski pokret 85 godina kasnije - \u010dinjenice i kontroverze.\u00a0 Nakon predavanja predvi\u0111ena je rasprava. Organizator predavanja je Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega.","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":31837,"position":3},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":31837,"position":4},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":31837,"position":5},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31837"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31837\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31839,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31837\/revisions\/31839"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31838"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}