{"id":31831,"date":"2022-06-24T11:26:33","date_gmt":"2022-06-24T11:26:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31831"},"modified":"2022-06-24T11:26:33","modified_gmt":"2022-06-24T11:26:33","slug":"hrvoje-kekez-i-kresimir-regan-srednjovjekovna-dubica-orisi-grada-na-obalama-rijeke-une","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31831","title":{"rendered":"Hrvoje Kekez i Kre\u0161imir Regan, \u201eSrednjovjekovna Dubica: Orisi grada na obalama rijeke Une\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, Sisa\u010dke biskupije i Naklade Breza upravo je iz tiska iza\u0161la znanstvena monografija o srednjovjekovnoj Dubici autora <strong>izv. prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza<\/strong> sa Odjela za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta i dr. sc. Kre\u0161imira Regana, znanstvenog savjetnika iz Leksikografskog zavoda \u201eMiroslav Krle\u017ea\u201c. Knjiga je rezultat vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada autora te nosi naslov <strong>\u201eSrednjovjekovna Dubica: Orisi grada na obalama rijeke Une\u201c.<\/strong> &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Osnovni cilj ove monografije osvijetliti srednjovjekovnu pro\u0161lost, tj. predstaviti i u odre\u0111enoj mjeri produbiti dosada\u0161nje spoznaje o urbanoj aglomeracija koja je postojala i koja se razvijala u srednjemu vijeku na prostorima dana\u0161njih gradova Hrvatske i Bosanske (Kozarske) Dubice, i to od vremena prvih spomena dubi\u010dkog prostora u sa\u010duvanim pisanim povijesnim vrelima po\u010detkom 13. stolje\u0107a, sve do 1538. godine i kona\u010dnog pada Dubice u osmansku vlast. Tim \u010dinom nije samo zavr\u0161en dugi period kontinuirane osmanske ugroze toga prostora i toga urbanog naselja, ve\u0107 se \u010ditav taj prostor na\u0161ao i postupno je integriran u drugi politi\u010dko-teritorijalni entitet \u2013 Osmansko Carstvo. To je dovelo do zna\u010dajnih dru\u0161tvenih, gospodarskih i kulturnih mijena \u010dije se posljedice mogu i danas jasno raspoznati na tome prostoru.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi se ovo ostvarilo postavljeno je niz istra\u017eiva\u010dkih pitanja. U prvom je to redu definicija geografskog polo\u017eaja i prometne povezanosti srednjovjekovne Dubice, ali i \u010ditavog donjeg Pounja u srednjemu vijeku. Potom je to kronolo\u0161ki prikaz politi\u010dke i dru\u0161tvene povijesti Dubice, tj. svojevrsna doga\u0111ajnica dubi\u010dke srednjovjekovne pro\u0161losti od po\u010detka 13. stolje\u0107a do 1538. godine, tj. pada toga naselja u osmanske ruke. Pri tome \u0107e se razmotriti niz doga\u0111aja i procesa koji su oblikovali dubi\u010dki pro\u0161lost od dolaska vite\u0161kih vojnih redova, prvo templara, a potom i ivanovaca, potom odnos pojedinih velika\u0161a, ali i \u010dlanova ugarsko-hrvatske vladarske dinastije, naspram toga grada, da bi se prikaz kronologije dubi\u010dke pro\u0161losti zaokru\u017ei pojavom Osmanlija te postupnim rastom osmanske ugroze tih prostora, razmatraju\u0107i istu u \u0161irem politi\u010dkom, vojnom i dru\u0161tvenom kontekstu. Tre\u0107a velika tema srednjovjekovne dubi\u010dke pro\u0161losti je analiza i naracija o urbanom karakteru, tj. elementima tamo\u0161nje urbane aglomeracije. Nakon \u0161to se detektiraju klju\u010dni elementi srednjovjekovne dubi\u010dke aglomeracije, u fokus su stavljeni pojedini njeni elementi, poput dubi\u010dke utvrde (<em>castrum Dubica<\/em>), potom pravnog polo\u017eaja i dru\u0161tvene strukture dubi\u010dkog naselja, kao i topografija dubi\u010dke urbane aglomeracije, a posebna pa\u017enja posve\u0107ena je i gradokmetovima (<em>iobagiones castri<\/em>) dubi\u010dke utvrde, kao i polo\u017eaju i izgledu utvrde, tj. utvrda na prostoru dana\u0161nje Hrvatske Dubice.&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je bogato opremljena brojnim ilustracijama poput za ovu prigodu izra\u0111enih mogu\u0107ih rekonstrukcija pojedinih razvojnih faza tvrdoga grada Dubice, kao i kartografski prikazi donjega Pounja. Tako\u0111er se u knjizi nalaze brojne reprodukcije izvornog arhivskog gradiva, poput razli\u010ditih karata, crte\u017ea i veduta, \u0161to se \u010duvaju u brojnim, poglavito stranim arhivima i knji\u017enicama. Recenzenti su joj dr. sc. Marija Karbi\u0107 i dr. sc. Kre\u0161imir Ku\u017ei\u0107.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.unicath.hr\/objavljena-znanstvena-monografija-o-srednjovjekovnoj-dubici\">https:\/\/www.unicath.hr\/objavljena-znanstvena-monografija-o-srednjovjekovnoj-dubici<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31832,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-31831","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/dubica.png?fit=426%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31831"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31831\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31833,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31831\/revisions\/31833"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}