{"id":31831,"date":"2022-06-24T11:26:33","date_gmt":"2022-06-24T11:26:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31831"},"modified":"2022-06-24T11:26:33","modified_gmt":"2022-06-24T11:26:33","slug":"hrvoje-kekez-i-kresimir-regan-srednjovjekovna-dubica-orisi-grada-na-obalama-rijeke-une","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31831","title":{"rendered":"Hrvoje Kekez i Kre\u0161imir Regan, \u201eSrednjovjekovna Dubica: Orisi grada na obalama rijeke Une\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, Sisa\u010dke biskupije i Naklade Breza upravo je iz tiska iza\u0161la znanstvena monografija o srednjovjekovnoj Dubici autora <strong>izv. prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza<\/strong> sa Odjela za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta i dr. sc. Kre\u0161imira Regana, znanstvenog savjetnika iz Leksikografskog zavoda \u201eMiroslav Krle\u017ea\u201c. Knjiga je rezultat vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada autora te nosi naslov <strong>\u201eSrednjovjekovna Dubica: Orisi grada na obalama rijeke Une\u201c.<\/strong> &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Osnovni cilj ove monografije osvijetliti srednjovjekovnu pro\u0161lost, tj. predstaviti i u odre\u0111enoj mjeri produbiti dosada\u0161nje spoznaje o urbanoj aglomeracija koja je postojala i koja se razvijala u srednjemu vijeku na prostorima dana\u0161njih gradova Hrvatske i Bosanske (Kozarske) Dubice, i to od vremena prvih spomena dubi\u010dkog prostora u sa\u010duvanim pisanim povijesnim vrelima po\u010detkom 13. stolje\u0107a, sve do 1538. godine i kona\u010dnog pada Dubice u osmansku vlast. Tim \u010dinom nije samo zavr\u0161en dugi period kontinuirane osmanske ugroze toga prostora i toga urbanog naselja, ve\u0107 se \u010ditav taj prostor na\u0161ao i postupno je integriran u drugi politi\u010dko-teritorijalni entitet \u2013 Osmansko Carstvo. To je dovelo do zna\u010dajnih dru\u0161tvenih, gospodarskih i kulturnih mijena \u010dije se posljedice mogu i danas jasno raspoznati na tome prostoru.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi se ovo ostvarilo postavljeno je niz istra\u017eiva\u010dkih pitanja. U prvom je to redu definicija geografskog polo\u017eaja i prometne povezanosti srednjovjekovne Dubice, ali i \u010ditavog donjeg Pounja u srednjemu vijeku. Potom je to kronolo\u0161ki prikaz politi\u010dke i dru\u0161tvene povijesti Dubice, tj. svojevrsna doga\u0111ajnica dubi\u010dke srednjovjekovne pro\u0161losti od po\u010detka 13. stolje\u0107a do 1538. godine, tj. pada toga naselja u osmanske ruke. Pri tome \u0107e se razmotriti niz doga\u0111aja i procesa koji su oblikovali dubi\u010dki pro\u0161lost od dolaska vite\u0161kih vojnih redova, prvo templara, a potom i ivanovaca, potom odnos pojedinih velika\u0161a, ali i \u010dlanova ugarsko-hrvatske vladarske dinastije, naspram toga grada, da bi se prikaz kronologije dubi\u010dke pro\u0161losti zaokru\u017ei pojavom Osmanlija te postupnim rastom osmanske ugroze tih prostora, razmatraju\u0107i istu u \u0161irem politi\u010dkom, vojnom i dru\u0161tvenom kontekstu. Tre\u0107a velika tema srednjovjekovne dubi\u010dke pro\u0161losti je analiza i naracija o urbanom karakteru, tj. elementima tamo\u0161nje urbane aglomeracije. Nakon \u0161to se detektiraju klju\u010dni elementi srednjovjekovne dubi\u010dke aglomeracije, u fokus su stavljeni pojedini njeni elementi, poput dubi\u010dke utvrde (<em>castrum Dubica<\/em>), potom pravnog polo\u017eaja i dru\u0161tvene strukture dubi\u010dkog naselja, kao i topografija dubi\u010dke urbane aglomeracije, a posebna pa\u017enja posve\u0107ena je i gradokmetovima (<em>iobagiones castri<\/em>) dubi\u010dke utvrde, kao i polo\u017eaju i izgledu utvrde, tj. utvrda na prostoru dana\u0161nje Hrvatske Dubice.&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je bogato opremljena brojnim ilustracijama poput za ovu prigodu izra\u0111enih mogu\u0107ih rekonstrukcija pojedinih razvojnih faza tvrdoga grada Dubice, kao i kartografski prikazi donjega Pounja. Tako\u0111er se u knjizi nalaze brojne reprodukcije izvornog arhivskog gradiva, poput razli\u010ditih karata, crte\u017ea i veduta, \u0161to se \u010duvaju u brojnim, poglavito stranim arhivima i knji\u017enicama. Recenzenti su joj dr. sc. Marija Karbi\u0107 i dr. sc. Kre\u0161imir Ku\u017ei\u0107.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.unicath.hr\/objavljena-znanstvena-monografija-o-srednjovjekovnoj-dubici\">https:\/\/www.unicath.hr\/objavljena-znanstvena-monografija-o-srednjovjekovnoj-dubici<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31832,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-31831","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/dubica.png?fit=426%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":31831,"position":0},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":31831,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":31831,"position":2},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":31831,"position":3},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":31831,"position":4},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":31831,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31831"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31831\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31833,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31831\/revisions\/31833"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}