{"id":31737,"date":"2022-06-15T22:02:16","date_gmt":"2022-06-15T22:02:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31737"},"modified":"2022-06-15T22:03:36","modified_gmt":"2022-06-15T22:03:36","slug":"arijana-koprcina-zlatarstvo-u-zagrebu-1450-1550-liturgijski-predmeti-i-nakit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31737","title":{"rendered":"Arijana Kopr\u010dina, \u201cZlatarstvo u Zagrebu 1450. \u2013 1550. \u2013 Liturgijski predmeti i nakit\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Rasko\u0161no opremljena monografija s vi\u0161e od \u010detiri stotine pedeset fotografija zlatarske gra\u0111e izniman je doprinos povijesno-umjetni\u010dkoj historiografiji.<\/p>\n\n\n\n


Zlatarstvo u Zagrebu 1450. \u2013 1550. \u2013 Liturgijski predmeti i nakit<\/em> Arijane Kopr\u010dine prva je znanstvena monografija o zlatarstvu u Zagrebu kasne gotike i renesanse.<\/p>\n\n\n\n


Interdisciplinarni pristup analizi zlatarske gra\u0111e koji je autorica Arijana Kopr\u010dina sustavno provela u ovoj monografiji nije uobi\u010dajen u doma\u0107im okvirima. Takav koncept promatranja \u0161irega konteksta zlatarskih narud\u017ebi i naru\u010ditelja u drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. stolje\u0107a, zasad najopse\u017eniji, opisuje i vrednuje zlatarstvo gotike i renesanse kontinentalne Hrvatske. Odabrani primjerci zlatarske gra\u0111e svjedo\u010de o ve\u0107em broju iznimno kvalitetnih radova koji su ostali sa\u010duvani zahvaljuju\u0107i spletu sretnih okolnosti u nesretnim vremenima.<\/p>\n\n\n\n


Ova je kompleksna tema znala\u010dki obra\u0111ena u svoj svojoj slojevitosti stilskih odrednica u kontekstu precizno odre\u0111enog prostora Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u doba velikih politi\u010dkih previranja u kojemu nastaju najvrjednija i najzanimljivija djela, upravo ona koja \u010dine najdragocjeniju cjelinu zlatarske ba\u0161tine, u kojoj autorica Arijana Kopr\u010dina i\u0161\u010ditava \u0161iroku prihva\u0107enost gotike, \u010de\u0161\u0107u pojavu simultane primjene goti\u010dkih i renesansnih elemenata i rijetku pojavnost novoga renesansnog stila.<\/p>\n\n\n\n


Zlatarska gra\u0111a, liturgijsko posu\u0111e i nakit, koje su zlatari za biskupe i visoki kler izradili od zlata i srebra te ukrasili dragim kamenjem, uprizoruju vrijeme i kulturolo\u0161ke promjene toga kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog doba u kojemu je Hrvatska zaustavila prodor Osmanlija prema srednjoj Europi.


Bilje\u0161ka o autorici:
Arijana Kopr\u010dina (Zagreb, 1967.) diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1992. godine na Odsjeku povijesti umjetnosti gdje je i doktorirala 2012. godine s temom Oblikovanje srebra u Hrvatskoj u 19. stolje\u0107u. Disertacijom je napravljena sinteza stilsko-morfolo\u0161kog oblikovanja upotrebne srebrnine i dan pregled produkcije doma\u0107eg i stranog, uvezenog zlatarstva 19. stolje\u0107a, zanatske i manufakturne razine te tvorni\u010dkih izvedbi koje zahva\u0107aju i podru\u010dje dizajna a na temelju fundusa Zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt i drugih muzejskih i arhivskih ustanova u Zagrebu i Hrvatskoj.
Od 1997. godine voditeljica je Zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt a od 2015. godine u statusu je muzejske savjetnice. Vi\u0161e od dvadeset pet godina bavi se primijenjenom umjetno\u0161\u0107u, povijesnoumjetni\u010dkim istra\u017eivanjem zlatarstva i srebrnarstva od srednjeg vijeka nadalje, profanih i sakralnih izvedbi te nakita. Bavi se istra\u017eivanjima liturgijskog posu\u0111a te istra\u017eivanjima oscilacija stila, mode i ukusa u izvedbama upotrebnih predmeta svakodnevice izvedenih od plemenitih metala poput pribora za opremu stola, pribora za jelo te opreme doma, kao i istra\u017eivanjima povijesnog i recentnog nakita. Autorica je brojnih izlo\u017ebi fokusiranih na oblikovanje metala i nakita te autorica dionica metala u nekoliko stalnih muzejskih postava, poput postava Riznice katedrale sv. Terezije Avilske u Po\u017eegi 2015. godine i postava Dijecezanskog muzeja Po\u017ee\u0161ke biskupije 2016. godine. Uz niz znanstvenih i stru\u010dnih tekstova autorica je niza poglavlja o profanom zlatarstvu i nakitu te liturgijskim predmetima u knjigama i znanstvenim monografijama.
Popis radova: https:\/\/www.bib.irb.hr\/pregled\/profil\/34955<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 356<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prelistaj izdanje<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/zlatarstvo-u-zagrebu-1450-1550-liturgijski-predmeti-i-nakit.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31738,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-31737","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Zlatarstvo.jpg?fit=809%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":31737,"position":0},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":31737,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":31737,"position":2},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":31737,"position":3},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":31737,"position":4},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":31737,"position":5},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31737","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31737"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31737\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31740,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31737\/revisions\/31740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31737"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31737"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31737"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}