{"id":31737,"date":"2022-06-15T22:02:16","date_gmt":"2022-06-15T22:02:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31737"},"modified":"2022-06-15T22:03:36","modified_gmt":"2022-06-15T22:03:36","slug":"arijana-koprcina-zlatarstvo-u-zagrebu-1450-1550-liturgijski-predmeti-i-nakit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31737","title":{"rendered":"Arijana Kopr\u010dina, \u201cZlatarstvo u Zagrebu 1450. \u2013 1550. \u2013 Liturgijski predmeti i nakit\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Rasko\u0161no opremljena monografija s vi\u0161e od \u010detiri stotine pedeset fotografija zlatarske gra\u0111e izniman je doprinos povijesno-umjetni\u010dkoj historiografiji.<\/p>\n\n\n\n<p><br><em>Zlatarstvo u Zagrebu 1450. \u2013 1550. \u2013 Liturgijski predmeti i nakit<\/em> Arijane Kopr\u010dine prva je znanstvena monografija o zlatarstvu u Zagrebu kasne gotike i renesanse.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Interdisciplinarni pristup analizi zlatarske gra\u0111e koji je autorica Arijana Kopr\u010dina sustavno provela u ovoj monografiji nije uobi\u010dajen u doma\u0107im okvirima. Takav koncept promatranja \u0161irega konteksta zlatarskih narud\u017ebi i naru\u010ditelja u drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. stolje\u0107a, zasad najopse\u017eniji, opisuje i vrednuje zlatarstvo gotike i renesanse kontinentalne Hrvatske. Odabrani primjerci zlatarske gra\u0111e svjedo\u010de o ve\u0107em broju iznimno kvalitetnih radova koji su ostali sa\u010duvani zahvaljuju\u0107i spletu sretnih okolnosti u nesretnim vremenima.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Ova je kompleksna tema znala\u010dki obra\u0111ena u svoj svojoj slojevitosti stilskih odrednica u kontekstu precizno odre\u0111enog prostora Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u doba velikih politi\u010dkih previranja u kojemu nastaju najvrjednija i najzanimljivija djela, upravo ona koja \u010dine najdragocjeniju cjelinu zlatarske ba\u0161tine, u kojoj autorica Arijana Kopr\u010dina i\u0161\u010ditava \u0161iroku prihva\u0107enost gotike, \u010de\u0161\u0107u pojavu simultane primjene goti\u010dkih i renesansnih elemenata i rijetku pojavnost novoga renesansnog stila.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Zlatarska gra\u0111a, liturgijsko posu\u0111e i nakit, koje su zlatari za biskupe i visoki kler izradili od zlata i srebra te ukrasili dragim kamenjem, uprizoruju vrijeme i kulturolo\u0161ke promjene toga kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog doba u kojemu je Hrvatska zaustavila prodor Osmanlija prema srednjoj Europi.<br><br><br>Bilje\u0161ka o autorici:<br>Arijana Kopr\u010dina (Zagreb, 1967.) diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1992. godine na Odsjeku povijesti umjetnosti gdje je i doktorirala 2012. godine s temom Oblikovanje srebra u Hrvatskoj u 19. stolje\u0107u. Disertacijom je napravljena sinteza stilsko-morfolo\u0161kog oblikovanja upotrebne srebrnine i dan pregled produkcije doma\u0107eg i stranog, uvezenog zlatarstva 19. stolje\u0107a, zanatske i manufakturne razine te tvorni\u010dkih izvedbi koje zahva\u0107aju i podru\u010dje dizajna a na temelju fundusa Zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt i drugih muzejskih i arhivskih ustanova u Zagrebu i Hrvatskoj.<br>Od 1997. godine voditeljica je Zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt a od 2015. godine u statusu je muzejske savjetnice. Vi\u0161e od dvadeset pet godina bavi se primijenjenom umjetno\u0161\u0107u, povijesnoumjetni\u010dkim istra\u017eivanjem zlatarstva i srebrnarstva od srednjeg vijeka nadalje, profanih i sakralnih izvedbi te nakita. Bavi se istra\u017eivanjima liturgijskog posu\u0111a te istra\u017eivanjima oscilacija stila, mode i ukusa u izvedbama upotrebnih predmeta svakodnevice izvedenih od plemenitih metala poput pribora za opremu stola, pribora za jelo te opreme doma, kao i istra\u017eivanjima povijesnog i recentnog nakita. Autorica je brojnih izlo\u017ebi fokusiranih na oblikovanje metala i nakita te autorica dionica metala u nekoliko stalnih muzejskih postava, poput postava Riznice katedrale sv. Terezije Avilske u Po\u017eegi 2015. godine i postava Dijecezanskog muzeja Po\u017ee\u0161ke biskupije 2016. godine. Uz niz znanstvenih i stru\u010dnih tekstova autorica je niza poglavlja o profanom zlatarstvu i nakitu te liturgijskim predmetima u knjigama i znanstvenim monografijama.<br>Popis radova: <a href=\"https:\/\/www.bib.irb.hr\/pregled\/profil\/34955\">https:\/\/www.bib.irb.hr\/pregled\/profil\/34955<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 356<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prelistaj izdanje<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/zlatarstvo-u-zagrebu-1450-1550-liturgijski-predmeti-i-nakit.html\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/zlatarstvo-u-zagrebu-1450-1550-liturgijski-predmeti-i-nakit.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31738,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-31737","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Zlatarstvo.jpg?fit=809%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":31737,"position":0},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":31737,"position":1},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":31737,"position":2},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":31737,"position":3},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":31737,"position":4},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":31737,"position":5},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, &#8220;Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31737","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31737"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31737\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31740,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31737\/revisions\/31740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31738"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31737"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31737"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31737"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}