{"id":31730,"date":"2022-06-15T21:51:34","date_gmt":"2022-06-15T21:51:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31730"},"modified":"2022-06-15T21:52:09","modified_gmt":"2022-06-15T21:52:09","slug":"predstavljena-knjiga-acta-et-reformationes-consiliorum-civitatis-tragurii-saec-xiii-xv-zapisnici-i-odluke-vijeca-grada-trogira-13-15-stoljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31730","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga “Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) \/ Zapisnici i odluke vije\u0107\u00e2 grada Trogira (13.-15. stolje\u0107e)”"},"content":{"rendered":"\n

Na Hrvatskom institutu za povijest u ponedjeljak 13. lipnja 2022. predstavljena je knjiga Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) \/ Zapisnici i odluke vije\u0107<\/em>\u00e2<\/em> grada Trogira (13.-15. stolje\u0107e)<\/em> autora i prire\u0111iva\u010da doc. dr. sc. Tomislava Popi\u0107a s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ante Be\u0107ira, jednoga od najboljih studenata povijesti na\u0161ega Fakulteta i trenutno doktoranda na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu. Rije\u010d je o djelu koje je upravo izi\u0161lo u nakladi Hrvatskoga instituta za povijest, a u kojem se objavljuju svi danas poznati zapisnici i odluke trogirskih vije\u0107a od 13. do kraja 15. stolje\u0107a pra\u0107eni op\u0161irnom uvodnom studijom. Zapisnici i odluke gradskih vije\u0107a va\u017ena su kategorija srednjovjekovnih pisanih tragova pro\u0161losti koji se koriste u istra\u017eivanjima raznih aspekata politi\u010dkoga, dru\u0161tvenoga i svakodnevnoga \u017eivota srednjovjekovnih zajednica, ali je njihova o\u010duvanost za sve gradove na isto\u010dno-jadranskoj obali izuzev Dubrovnika izrazito slaba. Zapisnici i odluke trogirskih vije\u0107a u tom se kontekstu pokazuju va\u017enima jer je upravo iz Trogira nakon Dubrovnika sa\u010duvan najve\u0107i broj srednjovjekovnih zapisnika i odluka. Knjigu prati i uvodna studija (Politi\u010dki poredak i zapisnici komunalnih vije\u0107a srednjovjekovnog Trogira<\/em>) koja znatno upotpunjuje na\u0161e dosada\u0161nje spoznaje o razvoju trogirskoga politi\u010dkoga i dru\u0161tvenoga poretka izme\u0111u 13. i 16. stolje\u0107a oslanjaju\u0107i se ponajprije na do sada uglavnom zanemarene zapisnike i odluke vije\u0107a. Razvoj politi\u010dkoga i dru\u0161tvenoga poretka u ovom periodu, kao i transformacije koje se zamje\u0107uju, pritom se smje\u0161taju u okvire teorije srednjovjekovnoga korporativizma, \u0161to je nu\u017eno za shva\u0107anje na\u010dina na koji lokalne zajednice stvarno funkcioniraju u srednjovjekovnom kontekstu. U studiji se isto tako puno detaljnije prati razvoj gradskih institucija vlasti (Kurija, Veliko vije\u0107e i Vije\u0107e ”za dobrobit grada”) nego je to do sada bio slu\u010daj, kao i njihovo funkcioniranje na svakodnevnoj razini. Uzimaju\u0107i u obzir kako jo\u0161 uvijek malo znamo o tim pitanjima (uz izuzetak Dubrovnika i djelomice Splita), trogirski slu\u010daj u komparativnom smislu otkriva se kao va\u017ean kada je rije\u010d o procesu usvajanja odluka i njihovu memoriranju.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Mladen An\u010di\u0107, akademkinja Nella Lonza te njezini autori i prire\u0111iva\u010di. Nakon \u0161to je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107 prigodno pozdravio okupljene, prof. dr. sc. Mladen An\u010di\u0107 u svom se obra\u0107anju kao jedan od recenzenata posvetio pitanju razvoja politi\u010dkih institucija u kasnosrednjovjekovnim isto\u010dno-jadranskim gradovima, odnosno va\u017enosti ove knjige za bolje razumijevanje povijesnih procesa koji su utjecali na oblikovanje politi\u010dkih institucija i kulture vlasti. Istaknuo je kako historiografija po prvi put raspola\u017ee cjelovitom uvodnom studijom koja zapisnike i odluke gradskih vije\u0107a jedne dalmatinske komune, kao i razmatranje razvoja institucija vlasti kao dru\u0161tvenoga fenomena, stavlja u \u0161iri hrvatski i europski kontekst. Svoje izlaganje prof. An\u010di\u0107 zaklju\u010dio je tvrdnjom da knjiga predstavlja nezaobilazno djelo za sve daljnje komparativne analize politi\u010dkih institucija i politi\u010dke prakse u isto\u010dno-jadranskim gradovima u srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

Akademkinja Nella Lonza stavila je naglasak na va\u017enost zapisnika i odluka institucija vlasti kao prvorazrednoga izvora u istra\u017eivanjima politi\u010dkih institucija i pravne prakse uop\u0107e u srednjovjekovnim urbanim zajednicama. Jezgrovito je predstavila trogirske zapisnike i odluke prezentirane u knjizi, koje su prire\u0111iva\u010di reproducirali u 268 numeriranih dokumenata, isti\u010du\u0107i da je ponajprije zaslugom Ivana Lu\u010di\u0107a sa\u010duvan najve\u0107i dio fonda trogirskih kasnosrednjovjekovnih odluka i zapisnika. Lu\u010di\u0107evo selektivno prepisivanje dokumenata, koje je zapravo koristio za svoja djela, pritom je i na\u0161e poglede u srednjovjekovni Trogir nu\u017eno uputilo na teme koje su zanimale njega samoga. Drugim rije\u010dima, naslijedili smo njegov povijesni narativ slo\u017een od pisanih tragova pro\u0161losti koje je sam smatrao va\u017enima, a koji je bitno usmjerio moderna i suvremena istra\u017eivanja srednjovjekovnoga Trogira. Pa ipak, istaknula je Lonza, autori su u ovoj knjizi premostili takve i druge prepreke i uspjeli rasvijetliti razvojnu putanju politi\u010dkoga i pravnoga poretka kasnosrednjovjekovnoga Trogira puno preciznije nego dosad, uklapaju\u0107i ga u \u0161ire civilizacijske okvire.<\/p>\n\n\n\n

Doktorand Ante Be\u0107ir je kao, rije\u010dima akademkinje Lonze, pripadnik \u201cnajmla\u0111e\u201d generacije u svom obra\u0107anju problematizirao neformalnu dimenziju politi\u010dkih procesa, odnosno frakcijske sukobe unutar redova politi\u010dke i dru\u0161tvene elite kasnosrednjovjekovnoga Trogira izme\u0111u 13. i 15. stolje\u0107a, \u0161to je ujedno i tema njegova doktorskoga istra\u017eivanja. Istaknuo je kako su takvi neformalni procesi bili ispunjeni otvorenim i latentnim sukobima koji su za posljedicu imali oblikovanje i pode\u0161avanje formalnih institucija ovisno o ishodu politi\u010dkih procesa i u\u010destalih preslagivanja u stratifikaciji mo\u0107i lokalne zajednice. Osim empirijskoga dijela, spomenuo je i potrebu za implementacijom valjanih teorijskih okvira kako bi povijesna istra\u017eivanja postala dodatno komparativno uporabljiva.<\/p>\n\n\n\n

Doc. dr. sc. Tomislav Popi\u0107 u svom je izlaganju pojasnio okupljenima \u0161to je sve konkretno uklju\u010divalo vi\u0161egodi\u0161nje istra\u017eivanje i s kakvim su se pote\u0161ko\u0107ama autori i prire\u0111iva\u010di pritom suo\u010davali. Istaknuo je kako je prvotna ideja bila objaviti najstariji sa\u010duvani sve\u0161\u010di\u0107 zapisnika iz 1314. i 1315. godine. Me\u0111utim, dublji zaron u problematiku pokazao je da u Lu\u010di\u0107evim prijepisima postoji puno vi\u0161e sa\u010duvanih zapisnika i odluka trogirskih gradskih vije\u0107a pa se ukazala i nasu\u0161na potreba za njihovim okupljanjem u jednoj knjizi, zajedno s op\u0161irnom uvodnom studijom koja im je trebala pru\u017eiti adekvatan kontekst. Naglasio je kako 268 dokumenata objavljenih u ovoj knjizi predstavlja vrlo malen, gotovo zanemariv dio izvorno postoje\u0107ih zapisnika i odluka srednjovjekovnih trogirskih vije\u0107a. Za usporedbu je uzeo dubrova\u010dke zapisnike iz 14. stolje\u0107a koji su objavljeni u devet svezaka, kao i zapisnike talijanskoga grada Torina, tako\u0111er iz 14. stolje\u0107a, koji su publicirani u 11 svezaka. Me\u0111utim, isto je tako istaknuo kvalitativnu vrijednost i relevantnost sa\u010duvanih trogirskih zapisnika i odluka u odnosu na mnoge druge isto\u010dno-jadranske gradove. Bez obzira na selektivnost sadr\u017eaja i formulai\u010dan na\u010din izra\u017eavanja zapisnici trogirskih komunalnih vije\u0107a uvode nas u \u0161arolikost dru\u0161tvenoga \u017eivota jedne lokalne srednjovjekovne zajednice i problema s kojima se gradske vlasti hvataju u ko\u0161tac, \u010dime se prezentiraju kao prvorazredno povijesno vrelo. Raspon tema u njima kre\u0107e se od zakonskih odluka s trajnim u\u010dinkom do rje\u0161avanja teku\u0107ih poslova, od va\u017enih odluka koje zadiru u politi\u010dki, institucionalni i pravni poredak lokalne zajednice do odnosa s drugim politi\u010dkim akterima, od lokalnih dru\u0161tvenih prilika do op\u0107ih predod\u017ebi srednjovjekovnoga svijeta, od politi\u010dkih tema do onih gospodarskih i svakodnevnih, a sve u dijakronijskoj perspektivi od 13. do kraja 15. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Vi\u0161e o samoj knjizi mo\u017ee se pro\u010ditati na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31731,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/IMG-20220613-WA0023.jpg?fit=1507%2C1059&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":31730,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":31730,"position":1},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":31730,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":31730,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika” u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":31730,"position":4},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":31730,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31730"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31730\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31734,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31730\/revisions\/31734"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}