{"id":31730,"date":"2022-06-15T21:51:34","date_gmt":"2022-06-15T21:51:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31730"},"modified":"2022-06-15T21:52:09","modified_gmt":"2022-06-15T21:52:09","slug":"predstavljena-knjiga-acta-et-reformationes-consiliorum-civitatis-tragurii-saec-xiii-xv-zapisnici-i-odluke-vijeca-grada-trogira-13-15-stoljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31730","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga “Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) \/ Zapisnici i odluke vije\u0107\u00e2 grada Trogira (13.-15. stolje\u0107e)”"},"content":{"rendered":"\n

Na Hrvatskom institutu za povijest u ponedjeljak 13. lipnja 2022. predstavljena je knjiga Acta et reformationes consiliorum civitatis Tragurii (saec. XIII-XV) \/ Zapisnici i odluke vije\u0107<\/em>\u00e2<\/em> grada Trogira (13.-15. stolje\u0107e)<\/em> autora i prire\u0111iva\u010da doc. dr. sc. Tomislava Popi\u0107a s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ante Be\u0107ira, jednoga od najboljih studenata povijesti na\u0161ega Fakulteta i trenutno doktoranda na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu. Rije\u010d je o djelu koje je upravo izi\u0161lo u nakladi Hrvatskoga instituta za povijest, a u kojem se objavljuju svi danas poznati zapisnici i odluke trogirskih vije\u0107a od 13. do kraja 15. stolje\u0107a pra\u0107eni op\u0161irnom uvodnom studijom. Zapisnici i odluke gradskih vije\u0107a va\u017ena su kategorija srednjovjekovnih pisanih tragova pro\u0161losti koji se koriste u istra\u017eivanjima raznih aspekata politi\u010dkoga, dru\u0161tvenoga i svakodnevnoga \u017eivota srednjovjekovnih zajednica, ali je njihova o\u010duvanost za sve gradove na isto\u010dno-jadranskoj obali izuzev Dubrovnika izrazito slaba. Zapisnici i odluke trogirskih vije\u0107a u tom se kontekstu pokazuju va\u017enima jer je upravo iz Trogira nakon Dubrovnika sa\u010duvan najve\u0107i broj srednjovjekovnih zapisnika i odluka. Knjigu prati i uvodna studija (Politi\u010dki poredak i zapisnici komunalnih vije\u0107a srednjovjekovnog Trogira<\/em>) koja znatno upotpunjuje na\u0161e dosada\u0161nje spoznaje o razvoju trogirskoga politi\u010dkoga i dru\u0161tvenoga poretka izme\u0111u 13. i 16. stolje\u0107a oslanjaju\u0107i se ponajprije na do sada uglavnom zanemarene zapisnike i odluke vije\u0107a. Razvoj politi\u010dkoga i dru\u0161tvenoga poretka u ovom periodu, kao i transformacije koje se zamje\u0107uju, pritom se smje\u0161taju u okvire teorije srednjovjekovnoga korporativizma, \u0161to je nu\u017eno za shva\u0107anje na\u010dina na koji lokalne zajednice stvarno funkcioniraju u srednjovjekovnom kontekstu. U studiji se isto tako puno detaljnije prati razvoj gradskih institucija vlasti (Kurija, Veliko vije\u0107e i Vije\u0107e ”za dobrobit grada”) nego je to do sada bio slu\u010daj, kao i njihovo funkcioniranje na svakodnevnoj razini. Uzimaju\u0107i u obzir kako jo\u0161 uvijek malo znamo o tim pitanjima (uz izuzetak Dubrovnika i djelomice Splita), trogirski slu\u010daj u komparativnom smislu otkriva se kao va\u017ean kada je rije\u010d o procesu usvajanja odluka i njihovu memoriranju.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Mladen An\u010di\u0107, akademkinja Nella Lonza te njezini autori i prire\u0111iva\u010di. Nakon \u0161to je ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107 prigodno pozdravio okupljene, prof. dr. sc. Mladen An\u010di\u0107 u svom se obra\u0107anju kao jedan od recenzenata posvetio pitanju razvoja politi\u010dkih institucija u kasnosrednjovjekovnim isto\u010dno-jadranskim gradovima, odnosno va\u017enosti ove knjige za bolje razumijevanje povijesnih procesa koji su utjecali na oblikovanje politi\u010dkih institucija i kulture vlasti. Istaknuo je kako historiografija po prvi put raspola\u017ee cjelovitom uvodnom studijom koja zapisnike i odluke gradskih vije\u0107a jedne dalmatinske komune, kao i razmatranje razvoja institucija vlasti kao dru\u0161tvenoga fenomena, stavlja u \u0161iri hrvatski i europski kontekst. Svoje izlaganje prof. An\u010di\u0107 zaklju\u010dio je tvrdnjom da knjiga predstavlja nezaobilazno djelo za sve daljnje komparativne analize politi\u010dkih institucija i politi\u010dke prakse u isto\u010dno-jadranskim gradovima u srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

Akademkinja Nella Lonza stavila je naglasak na va\u017enost zapisnika i odluka institucija vlasti kao prvorazrednoga izvora u istra\u017eivanjima politi\u010dkih institucija i pravne prakse uop\u0107e u srednjovjekovnim urbanim zajednicama. Jezgrovito je predstavila trogirske zapisnike i odluke prezentirane u knjizi, koje su prire\u0111iva\u010di reproducirali u 268 numeriranih dokumenata, isti\u010du\u0107i da je ponajprije zaslugom Ivana Lu\u010di\u0107a sa\u010duvan najve\u0107i dio fonda trogirskih kasnosrednjovjekovnih odluka i zapisnika. Lu\u010di\u0107evo selektivno prepisivanje dokumenata, koje je zapravo koristio za svoja djela, pritom je i na\u0161e poglede u srednjovjekovni Trogir nu\u017eno uputilo na teme koje su zanimale njega samoga. Drugim rije\u010dima, naslijedili smo njegov povijesni narativ slo\u017een od pisanih tragova pro\u0161losti koje je sam smatrao va\u017enima, a koji je bitno usmjerio moderna i suvremena istra\u017eivanja srednjovjekovnoga Trogira. Pa ipak, istaknula je Lonza, autori su u ovoj knjizi premostili takve i druge prepreke i uspjeli rasvijetliti razvojnu putanju politi\u010dkoga i pravnoga poretka kasnosrednjovjekovnoga Trogira puno preciznije nego dosad, uklapaju\u0107i ga u \u0161ire civilizacijske okvire.<\/p>\n\n\n\n

Doktorand Ante Be\u0107ir je kao, rije\u010dima akademkinje Lonze, pripadnik \u201cnajmla\u0111e\u201d generacije u svom obra\u0107anju problematizirao neformalnu dimenziju politi\u010dkih procesa, odnosno frakcijske sukobe unutar redova politi\u010dke i dru\u0161tvene elite kasnosrednjovjekovnoga Trogira izme\u0111u 13. i 15. stolje\u0107a, \u0161to je ujedno i tema njegova doktorskoga istra\u017eivanja. Istaknuo je kako su takvi neformalni procesi bili ispunjeni otvorenim i latentnim sukobima koji su za posljedicu imali oblikovanje i pode\u0161avanje formalnih institucija ovisno o ishodu politi\u010dkih procesa i u\u010destalih preslagivanja u stratifikaciji mo\u0107i lokalne zajednice. Osim empirijskoga dijela, spomenuo je i potrebu za implementacijom valjanih teorijskih okvira kako bi povijesna istra\u017eivanja postala dodatno komparativno uporabljiva.<\/p>\n\n\n\n

Doc. dr. sc. Tomislav Popi\u0107 u svom je izlaganju pojasnio okupljenima \u0161to je sve konkretno uklju\u010divalo vi\u0161egodi\u0161nje istra\u017eivanje i s kakvim su se pote\u0161ko\u0107ama autori i prire\u0111iva\u010di pritom suo\u010davali. Istaknuo je kako je prvotna ideja bila objaviti najstariji sa\u010duvani sve\u0161\u010di\u0107 zapisnika iz 1314. i 1315. godine. Me\u0111utim, dublji zaron u problematiku pokazao je da u Lu\u010di\u0107evim prijepisima postoji puno vi\u0161e sa\u010duvanih zapisnika i odluka trogirskih gradskih vije\u0107a pa se ukazala i nasu\u0161na potreba za njihovim okupljanjem u jednoj knjizi, zajedno s op\u0161irnom uvodnom studijom koja im je trebala pru\u017eiti adekvatan kontekst. Naglasio je kako 268 dokumenata objavljenih u ovoj knjizi predstavlja vrlo malen, gotovo zanemariv dio izvorno postoje\u0107ih zapisnika i odluka srednjovjekovnih trogirskih vije\u0107a. Za usporedbu je uzeo dubrova\u010dke zapisnike iz 14. stolje\u0107a koji su objavljeni u devet svezaka, kao i zapisnike talijanskoga grada Torina, tako\u0111er iz 14. stolje\u0107a, koji su publicirani u 11 svezaka. Me\u0111utim, isto je tako istaknuo kvalitativnu vrijednost i relevantnost sa\u010duvanih trogirskih zapisnika i odluka u odnosu na mnoge druge isto\u010dno-jadranske gradove. Bez obzira na selektivnost sadr\u017eaja i formulai\u010dan na\u010din izra\u017eavanja zapisnici trogirskih komunalnih vije\u0107a uvode nas u \u0161arolikost dru\u0161tvenoga \u017eivota jedne lokalne srednjovjekovne zajednice i problema s kojima se gradske vlasti hvataju u ko\u0161tac, \u010dime se prezentiraju kao prvorazredno povijesno vrelo. Raspon tema u njima kre\u0107e se od zakonskih odluka s trajnim u\u010dinkom do rje\u0161avanja teku\u0107ih poslova, od va\u017enih odluka koje zadiru u politi\u010dki, institucionalni i pravni poredak lokalne zajednice do odnosa s drugim politi\u010dkim akterima, od lokalnih dru\u0161tvenih prilika do op\u0107ih predod\u017ebi srednjovjekovnoga svijeta, od politi\u010dkih tema do onih gospodarskih i svakodnevnih, a sve u dijakronijskoj perspektivi od 13. do kraja 15. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Vi\u0161e o samoj knjizi mo\u017ee se pro\u010ditati na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31731,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31730","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/IMG-20220613-WA0023.jpg?fit=1507%2C1059&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31730"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31730\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31734,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31730\/revisions\/31734"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}