{"id":31705,"date":"2022-06-14T18:41:20","date_gmt":"2022-06-14T18:41:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31705"},"modified":"2022-06-14T18:41:55","modified_gmt":"2022-06-14T18:41:55","slug":"leila-slimani-u-zemlji-drugih-knjiga-prva-rat-rat-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31705","title":{"rendered":"Le\u00efla Slimani \u201cU zemlji drugih. Knjiga prva: Rat, rat, rat\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Usred Drugog svjetskog rata u malome francuskom mjestu uz Rajnu Mathilde kao i svi \u010deka oslobo\u0111enje. Ona je mlada djevojka \u017eeljna ljubavi i \u017eivota, a \u017eivot joj se sasvim promijeni kada se zaljubi u osloboditelja vojnika francuske vojske Aminea, Marokanca, i odlu\u010di po\u0107i za svojim snovima, za svojom ljubavi preko mora u Maroko.<br>No u toj dalekoj, za nju egzoti\u010dnoj zemlji ni\u0161ta nije onako kako je sanjala. Nema veli\u010danstvenih zabava, rasko\u0161nih haljina\u2026 Ona postaje majka dvoje djece, \u017eena \u010dovjeka druge vjere, koji \u017eeli postati veleposjednik, poljoprivrednik koji \u0107e se slu\u017eiti najsuvremenijim znanjima, a sve to na zemlji koja ne daje ploda. Mathilde se suo\u010dava sa svojim strahovima, s mr\u017enjom, nepovjerenjem, oskudicom, te odgaja dvoje djece \u2013 bistru i inteligentnu Aicheu, koja se, kao ni majka, ne uklapa u sredinu, u \u0161kolu za bogate kolonijaliste \u2013 i njezina brata maloga Selima. Mo\u017ee li ona to sve, protiv sredine, protiv obi\u010daj\u0101, u osvit rata za oslobo\u0111enje od kolonijalizma?<br>Iznimno bogat, veli\u010danstven obiteljski portret <em>U zemlji drugih<\/em> prva je knjiga iz planirane trilogije o odrastanju i \u017eivotu u Maroku, o obitelji koja nije ni arapska ni francuska. Le\u00efla Slimani ovim romanom dokazuje za\u0161to je danas najva\u017enija francuska spisateljica. <em>U zemlji drugih<\/em> obiteljska je saga o svim nadanjima, strahovima, ljubavima i mr\u017enjama koje je proizvelo dvadeseto stolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cOd autorice me\u0111unarodnih bestselera, <em>U zemlji drugih<\/em> savr\u0161eno je \u0161tivo za ljubitelje Elene Ferrante, Tracy Chavalier i Maggie O\u2019Farrell.\u201d \u2013 <em>Faber&amp;Faber<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSvijet ovoga romana \u2013 Maroko nakon Drugoga svjetskog rata, do pobune protiv francuskog kolonijalizma \u2013 prelijepo je stvoren. Osobni i dru\u0161tveni \u017eivot te svakodnevica \u017eivahno se prostiru na stranicama, a mi duboko suosje\u0107amo s obitelji koja se nalazi u sredi\u0161tu povijesnog sukoba. Izuzetan, sna\u017ean roman slavljene autorice.\u201d \u2013 Salman Rushdie<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPanoramska, ambiciozna saga.\u201d \u2013 <em>The Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRoman koji je bogato slojevit i varljivo jednostavan. Voljela sam ga i nisam htjela da zavr\u0161i.\u201d \u2013 Claire Messud<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSlimani briljira pripovijedaju\u0107i ovaj opse\u017eni roman, vje\u0161to sla\u017eu\u0107i teme ljubavi, gubitka, otu\u0111enja, spola i pripadnosti u slo\u017eenu pri\u010du.\u201d \u2013 <em>Vogue<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cVje\u0161tina pisanja Le\u00efle Slimani raspiruje ma\u0161tu: vidimo zemlju, ku\u0107u, pra\u0161inu. Osje\u0107amo slatki miris naran\u010de i trpki miris znoja. Osje\u0107amo strah kad nacionalna pobuna zahvati cijeli Maroko&#8230; <em>U zemlji drugih<\/em> veli\u010danstven je roman.\u201d \u2013 <em>La Presse<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRoman ogoljuje \u017eensku intimu i duboko pro\u017eivljeno iskustvo rata. Mathildeino putovanje <em>U zemlju drugih<\/em> obred je prolaska kroz jezik, maj\u010dinstvo i rat. Slimani majstorski bilje\u017ei sve te nijanse.\u201d \u2013 <em>New York Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cU provokativnom raspolo\u017eenju ovo biste mogli nazvati romanom za odrasle: romanom koji ne uvjerava, ne propovijeda, ne govori \u0161to je ispravno, a \u0161to pogre\u0161no, ve\u0107 jednostavno obja\u0161njava da znati sve ne mora nu\u017eno zna\u010diti i oprostiti sve.\u201d \u2013 <em>The Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Knjiga\u00a0<em>U zemlji drugih<\/em>\u00a0objavljena\u00a0je u sklopu projekta Facing Insecurities in Contemporary Europe sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: francuski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Vlatka Tor<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 296<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: kolovoz 2021.<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: 978-953358398-3<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: Le pays des autres<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/u-zemlji-drugih.html\">https:\/\/fraktura.hr\/u-zemlji-drugih.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31706,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-31705","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/u_zemlji_drugih.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":31705,"position":0},"title":"&#8220;Polji\u010dica &#8211; Savez za Poljica&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":31705,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":31705,"position":2},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":31705,"position":3},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":31705,"position":4},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":31705,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31705","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31705"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31705\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31708,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31705\/revisions\/31708"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31706"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31705"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31705"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31705"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}