Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje<\/p>\n\n\n\n
Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem:<\/strong><\/p>\n\n\n\n O ZDRAVLJU I BOLESTI: OD MEDIKALIZACIJE DO PATOLOGIZACIJE<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 25. i 26. studenog 2022. u Zagrebu<\/em>, u prostorijama Centra za \u017eenske studije\/Memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke, na Dolcu 8<\/p>\n\n\n\n Slijede\u0107i tradiciju znanstvenih skupova koji se od godine 2007. kontinuirano odr\u017eavaju u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, pozivamo izlaganja tematski okupljena oko aktualnih dru\u0161tvenih fenomena i zbivanja, s posebnim naglaskom na rodnim i \u017eenskim aspektima istra\u017eivanih predmeta ili istra\u017eiva\u010dkih pozicija. S obzirom na to da su najrecentniji dru\u0161tveni procesi u najve\u0107oj mjeri uvjetovani aktualnom globalnom pandemijom, ne iznena\u0111uje \u010dinjenica da je ona prepoznata kao golem istra\u017eiva\u010dki izazov, ne samo na podru\u010dju prirodnih znanosti, biomedicine i zdravstva, nego i na poljima tehni\u010dkih i biotehni\u010dkih kao i dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti. Kao bolest \u010dije mogu\u0107e posljedice na pojedina\u010dna zdravstvena stanja jo\u0161 nisu dokraja apsolvirane, COVID-19 istovremeno diktira i kad\u0161to na neslu\u0107ene na\u010dine transformira donedavno uobi\u010dajene i samorazumljive modele subjektivnih do\u017eivljavanja i pona\u0161anja, ali i dru\u0161tvene obrasce, konvencije i konfiguracije na razli\u010ditim planovima, od (inter)nacionalnih do socijalnih i kulturnih. Pandemija kojoj svjedo\u010dimo o\u010dekivano ostavlja zamjetan i zna\u010dajan trag i u umjetnostima, gdje kao i u op\u0107enitijoj javnoj komunikaciji te u spomenutim, specijaliziranim znanstvenim domenama otvara brojna pitanja i pokre\u0107e brojne rasprave. Registriraju\u0107i te trendove i pridru\u017euju\u0107i se raspravama \u0161to ih oni otvaraju, znanstveni skup koji bi se odr\u017eao u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke 2022. godine, u svoj bi fokus stavio kategorije zdravlja i bolesti i njihove me\u0111uodnose, kao i posljedice \u0161to ih klasificiranje zdravlja kao \u201enormalnoga stanja\u201c te bolesti kao \u201eotklona od normalnosti\u201c ostavljaju na pojedina\u010dne, subjektivne, ali i na kolektivne, dru\u0161tvene identitete. Nastavljaju\u0107i se na interdisciplinarne istra\u017eiva\u010dke pristupe (pr)ovjerene nizom prethodnih skupova u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, bolest i zdravlje se ne bi razmatrali samo ili nu\u017eno kao biolo\u0161ki predodre\u0111ene \u010dinjenice, ve\u0107 bi se nastojali rasvijetliti i mehanizmi i strategije te pretpostavke i reperkusije njihova dru\u0161tvenog i kulturnog artikuliranja i funkcioniranja.<\/p>\n\n\n\n Uo\u010davaju\u0107i \u010dinjenicu da su suvremeni dru\u0161tveni, politi\u010dki, kulturni, znanstveni, medijski, obrazovni i ini konteksti na razli\u010dite na\u010dine zasi\u0107eni diskursima o zdravlju i bolesti, postaje jasno kako su pozivi na brigu o sebi i drugima povezani, premda ne nu\u017eno na uo\u010dljive na\u010dine, s takozvanim tehnologijama upravljanja sobom te da kao takvi mogu biti sna\u017eni oslonci fukoovski shva\u0107enih re\u017eima istine i sprega znanja i mo\u0107i. Etabliranje zdravstva i vezanih fenomena i procesa kao politicuma, odnosno kao pitanja koja se u prvome redu ti\u010du dr\u017eave i njezinih institucija, u hrvatskome je dru\u0161tvu, kako je primjerice pokazala Ivana Horbec u knjizi Zdravlje naroda \u2013 bogatstvo dr\u017eave (2015), mogu\u0107e pratiti od druge polovine 18. stolje\u0107a, kada je u kontekstu tzv. prosvije\u0107enoga apsolutizma fundiran sustav javnoga zdravstva kao jedne od sredi\u0161njih zona dr\u017eavnih interesa. Nadogra\u0111uju\u0107i se uvelike na pretpostavke definirane u ranijim razdobljima modernizacije dr\u017eavnih institucija i dru\u0161tvenih sustava, i danas se individualni \u017eivotni stilovi i odluke, uz biolo\u0161ke predispozicije, dominantno prikazuju glavnim faktorima zdravlja kao \u201enormalnoga\u201c i po\u017eeljnoga stanja, koje je u interesu ne samo pojedinaca nego i dru\u0161tva i u interesu kojega pojedinci i dru\u0161tvo kao i institucije dr\u017eavne uprave moraju sura\u0111ivati. Uz pomo\u0107 razli\u010ditih sociokulturnih procesa, strategija i praksi korelati se zdravlju, kao jednome od temeljenih zaloga svakovrsnoga blagostanja, a ne samo kao izostanku bolesti, pokazuju u ovisnosti o dru\u0161tvenim i ekonomskim polo\u017eajima, rodnoj pripadnosti, seksualnosti, profesionalnim okru\u017eenjima, ekolo\u0161kim uvjetima (\u010disto\u0107a i o\u010duvanost prirodnoga okru\u017eenja, vode, tla, zraka), dr\u017eavnim politikama i sl.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de odnosa zdravlja i roda, primjetan je trend medikalizacije u raspravama o spolnim razlikama i zdravlju, iako uporno istra\u017eiva\u010dki perzistira i apel za sintezu sa sociolo\u0161kim i kulturnim pristupima. \u010ceste teme istra\u017eivanja uklju\u010duju rodno zasnovano nasilje, rodne uloge, maskulinost i femininost i njihov odnos sa zdravljem, reproduktivno zdravlje, javne zdravstvene politike, zdravstvene razlike izme\u0111u centra i periferije\/ sjevera i juga, socijalnu povijest zdravlja i bolesti i genealogiju kategorija i diskursa raznih znanosti koje se bave zdravljem i bolesti, intersekciju razli\u010ditih osnova dru\u0161tvene nejednakosti i njihov utjecaj na zdravlje, ulogu tr\u017ei\u0161ta i primjerice farmaceutikalizacije, odnos zdravlja i obrazovanja (zdravstveni odgoj i dr.), utjecaj digitalizacije i interneta, ulogu medija, alternativne na\u010dine lije\u010denja, zdravstveni turizam itd. S ciljem zahva\u0107anja \u0161irokoga spektra nabrojenih i srodnih tema kao potencijalna se istra\u017eiva\u010dka platforma otvara i takozvani postfeminizam kao prostor za mogu\u0107a nastavljanja ali i prevrednovanja sada ve\u0107 klasi\u010dnih feminizama prvoga, drugoga pa i tre\u0107ega vala. Sve izra\u017eenijom pak ulogom tehnologije u funkcioniranju ljudskih subjekata i konstituiranju me\u0111uljudskih odnosa na va\u017enosti sve vi\u0161e dobivaju rasprave o fenomenima posthumanizma i transhumanizma, u okviru kojih je izme\u0111u ostaloga mogu\u0107e promi\u0161ljati o eti\u010dkim i politi\u010dkim implikacijama (ne)mogu\u0107nosti nadila\u017eenja psihofizi\u010dkih granica \u010dovjeka (kao bolestima podlo\u017enoga i smrtnoga bi\u0107a).<\/p>\n\n\n\n Naposljetku, na tragu prepoznatljive tradicije znanstvenih skupova okupljenih pod krovnim naslovom \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka \u2013 \u017eivot, djelo, naslije\u0111e\u201c, i teme koje se najavljuju u ovome pozivu mogu se povezati sa samom Zagorkom, od toga kako je ona u svojim knji\u017eevnim i publicisti\u010dkim tekstovima reprezentirala stanja zdravlja i bolesti ili \u201enormalnosti\u201c i \u201enenormalnosti\u201c do toga kako se njezinu spisateljsku praksu povezivalo s razli\u010ditim aspektima \u201e\u017eenskoga pisanja\u201c i \u201e\u017eenskoga \u010ditanja\u201c, o kojima je mogu\u0107e govoriti u rasponu od psihoanalize i etnografije do kulturalnih studija i sociologije knji\u017eevnosti. Za potonju je problematiku, kao naj\u010ditanija hrvatska knji\u017eevnica, Zagorka vi\u0161estruko inspirativan primjer jer se na njezinom opusu mogu istra\u017eivati strategije legitimiranja \u017eenskoga autorstva i omasovljivanja \u017eenske \u010ditateljske publike; (ne)kompatibilnosti stavova profesionalnih i neprofesionalnih \u010ditatelja koje rezultiraju ne samo isklju\u010divanjem iz kanona nego i tajnim i(li) zatajenim \u010ditanjima \u201epedago\u0161ki neadekvatnih\u201c \u0161tiva; uloga popularnih \u017eanrova koji otvaraju mogu\u0107nosti \u201ezamjene\u201c vlastitoga \u017eivota opijaju\u0107im, narkotiziranim \u010ditanjem, neprikladnim i nezdravim, kao i narativi patologizacije, pa i medikalizacije koji prate takva \u010ditateljska iskustva.<\/p>\n\n\n\n Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridru\u017ee i izlaganjima iz podru\u010dja medicine rada\/ sporta i sl.; medicinske (i druge) antropologije, biotehni\u010dkih znanosti, sociologije, etnologije, povijesti, filozofije, rodnih studija, komunikologije i znanosti o medijima, znanosti o knji\u017eevnosti i sl. pru\u017ee svoj doprinos raspravama na predlo\u017eene teme. Pozivamo stoga istra\u017eiva\u010de_ice iz podru\u010dja politi\u010dkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o knji\u017eevnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji \u017eele doprinijeti raspravi i poku\u0161aju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira na\u0161 politi\u010dki i \u0161iri kulturni prostor.<\/p>\n\n\n\n Prihvatit \u0107e se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n Sa\u017eetak izlaganja (izme\u0111u 150 i 300 rije\u010di) s kra\u0107im \u017eivotopisom molimo poslati do 15. rujna 2021. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr<\/a>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kotizacija:<\/p>\n\n\n\n Autori\/ce radova: 150 kn Studenti\/ce postdiplomskih studija, nezaposleni\/e i sudionici\/bez izlaganja ne pla\u0107aju kotizaciju.<\/p>\n\n\n\n Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Duji\u0107, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107, dr.sc. Suzana Coha, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
Kotizacija uklju\u010duje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvje\u017eenje, ru\u010dak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n