![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Petar-Kunicic-naslovnica.jpg?resize=709%2C1024&ssl=1\")
<\/figure>\n\n\n\n\n\n\n\n
Izvori:<\/p>\n\n\n\n
U utorak, 14. lipnja 2022. godine u 20.00 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split odr\u017eat \u0107e se povodom 150. obljetnice prve austro-ugarske polarne ekspedicije otvorenje izlo\u017ebe i predstavljanje pro\u0161irenog izdanja pretiska knjige iz 1893. godine \u201eHRVATI NA LEDENOM MORU 1872-1874\u201c, autora Petra Kuni\u010di\u0107a. Knjigu \u0107e predstaviti Milorad Stani\u0107 u ime nakladnika LC Quarneroli Lovran i Ex libris Rijeka, urednik Miljenko Smokvina i autor izlo\u017ebe Jan Urban.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba predstavlja svjetski poznatu austro-ugarsku znanstveno-istra\u017eiva\u010dku ekspediciju osvajanja Arktika iz 1872.\/1874. godine u kojoj je od 24 \u010dlana posade sudjelovalo \u010dak 12 mornara sa Jadrana i kojima su vo\u0111e ekspedicije Weyprecht i Peyer nadjenuli zajedni\u010dko ime Quarneroli.<\/p>\n\n\n\n
Odabir posade s jadranske obale nije pro\u0161ao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora ne\u0107e mo\u0107i podnijeti te\u0161ko\u0107e zime i sjevera. Za pomo\u0107 pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodi\u0161njeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od zna\u010dajnijih osoba rije\u010dke povijesti 19. stolje\u0107a \u2013 znanstvenika, istra\u017eiva\u010da rije\u010dke ba\u0161tine, zagovornika pomorskog razvoja Rijeke, publicista, pisca ud\u017ebenika, pjesnika… Njih dvojica odlu\u010dili su odabrati pomorce s Jadrana.<\/p>\n\n\n\n
Argumenti su bili sljede\u0107i: jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu toliko skloni pi\u0107u kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspolo\u017eenja, skloni \u0161ali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj no\u0107i ne\u0107e dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne \u017eale na te\u0161ko\u0107e. Nakon sretnog povratka s ekspedicije i Weyprecht i Littrow su samo mogli re\u0107i da su bili u pravu \u2013 jadranski pomorci su bili odli\u010dni u svim uvjetima i svi su kriti\u010dari za\u0161utjeli.<\/p>\n\n\n\n
U trenucima primanja najve\u0107ih po\u010dasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazuju\u0107i im tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo.<\/p>\n\n\n\n
Carl Weyprecht o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu ka\u017ee: \u201eOni su zdravi, sna\u017eni, dovitljivi, \u0161to je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni \u0107e kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali oni \u0107e raditi i nikada spustiti krila.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Julius Payer o hrvatskim mornarima pi\u0161e: \u201eNjih odlikuju: bezuvjetna poslu\u0161nost, privr\u017eenost njihovim vo\u0111ama, izdr\u017eljivost u pote\u0161ko\u0107ama i odlu\u010dnost u opasnostima!\u201c<\/p>\n\n\n\n
Ekspedicijski brod \u201eAdmiral Tegetthoff\u201c je ve\u0107 nakon 2 mjeseca plovidbe zarobljen u ledu i tu je zauvijek ostao. Posada se nakon 2 godine i 3 mjeseca, bez broda, vratila u civilizaciju.<\/p>\n\n\n\n
Najspektakularnije otkri\u0107e ove ekspedicije je do tada nepoznati oto\u010dni arhipelag sa 191 otokom kojega su nazvali \u201eZemlja Franje Josipa\u201c. Na tom arhipelagu od tada postoji i Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi.<\/p>\n\n\n\n
U znanstvenom smislu ova ekspedicija je prete\u010da istra\u017eivanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Inovacija izlo\u017ebe je u tome \u0161to veli\u010da hrvatske mornare i njihov doprinos tom istra\u017eivanju. Jedan od mornara, Ante Zaninovi\u0107, bio je iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a drugi Ante Lukinovi\u0107 iz Pu\u010di\u0161\u0107a na otoku Bra\u010du. Ostali mornari bili su iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lo\u0161inja, Rijeke, Cresa i Trsta.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017ebu \u010dini 30 panoa veli\u010dine 70 x 50 cm koji opisuju cjelokupni doga\u0111aj, maketa broda \u201eAdmiral Tegetthoff\u201c u mjerilu 1:40, rad maketara \u017deljka Skomer\u0161i\u0107a iz Krka i jo\u0161 30 drugih eksponata.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba ostaje otvorena do 24. srpnja 2022.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\nIzvori:<\/p>\n\n\n\n