{"id":31671,"date":"2022-06-13T07:35:18","date_gmt":"2022-06-13T07:35:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31671"},"modified":"2022-06-13T07:35:18","modified_gmt":"2022-06-13T07:35:18","slug":"razgovor-o-knjizi-nevena-budaka-na-dnu-drustvene-ljestvice-robovi-i-sluzincad-na-istocnoj-jadranskoj-obali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31671","title":{"rendered":"Razgovor o knjizi Nevena Budaka &#8220;Na dnu dru\u0161tvene ljestvice \u2013 Robovi i slu\u017ein\u010dad na isto\u010dnoj jadranskoj obali&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>U utorak 14. lipnja u 18:30 Ideje.hr predstavit \u0107e knjigu Nevena Budaka Na dnu dru\u0161tvene ljestvice &#8211; Robovi i slu\u017ein\u010dad na isto\u010dnoj jadranskoj obali. Uvodno \u0107e o knjizi govoriti Nella Lonza, a na temu djela \u0107e se dodatno osvrnuti Dragan Bagi\u0107, Tomislav Bogdan i autor. Zainteresirani za diskusiju mo\u0107i \u0107e joj prisustvovati u Zagrebu u Ulici Florijana Andra\u0161eca 18a\/I, ili se uklju\u010diti putem Zoom linka. Prijenos i snimka razgovora bit \u0107e dostupni na Youtube kanalu Sindikata znanosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pogovor svojoj knjizi Neven Budak zapo\u010dinje novinskim vijestima. U jednoj se obavje\u0161tava da je u Ulcinju umrla Filje Kastrati, \u201cposljednja Afroulcinjanka, odnosno osoba \u010diji su oba roditelji bili ulcinjski Crnci\u201d. Zajednicu kojoj je pripadala \u010dinilo je&nbsp; stotinjak ku\u0107a \u010diji su stanovnici nakon ukidanja ropstva pri kraju 19 stolje\u0107a odlu\u010dili ostati u Ulcinju. Budak citira i vijest o \u201cnovom slu\u010daju suvremenog ropstva u Podravini\u201d, prema kojoj je uhi\u0107en 65-godi\u0161njak koji je dr\u017eao roba. Knjigu pak zapo\u010dinje opovrgavanjem dogmatske marksisti\u010dke historiografije prema kojoj je ropstvo karakteristika predfeudalnih dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga Na dnu dru\u0161tvene ljestvice \u2013 Robovi i slu\u017ein\u010dad na isto\u010dnoj jadranskoj obali,&nbsp; koju je objavio Leykam-International, bavi se mijenama u dru\u0161tvenom polo\u017eaju obespravljenih ili u svojim slobodama bitno ograni\u010denih pripadnika najni\u017eih dru\u0161tvenih slojeva tijekom razdoblja od vi\u0161e od jednog tisu\u0107lje\u0107a, uglavnom do 1500. godine s nekoliko izleta u 16. stolje\u0107e. U knjizi susre\u0107emo anti\u010dke robove, ranosrednjovjekovne obra\u0111iva\u010de zemlje i pastire, slu\u017eavke u ku\u0107anstvima gradskog plemstva, nau\u010dnike u obrtima i robove kojima su na\u0161i preci trgovali od Crnog mora i sjeverne Afrike do Venecije i Katalonije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjigu \u0107e uvodno predstaviti Nella Lonza, znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, a zatim \u0107e se na glavnu temu knjige uz autora osvrnuti profesori Dragan Bagi\u0107, sa Sociologije i Tomislav Bogdan, s Kroatistike, obojica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Priliku za razgovor imat \u0107e i prisutni i oni koji \u0107e se predstavljanju Budakove knjige priklju\u010diti putem Zooma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Join Zoom Meeting<br><a href=\"https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/87468016883?pwd=UUtHQks1ZCtuV09QT2lYamFUMkRVUT09\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/87468016883?pwd=UUtHQks1ZCtuV09QT2lYamFUMkRVUT09<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Meeting ID: 874 6801 6883<br>Passcode: 962573<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Youtube kanal<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCK7-tqwUyhzFiCXZoWGSy7Q\">https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCK7-tqwUyhzFiCXZoWGSy7Q<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Naslovna ilustracija: Knjiga i autor Neven Budak, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Snimio Goran Stanzl, Pixsell)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/ideje.hr\/razgovor-o-knjizi-nevena-budaka-na-dnu-drustvene-ljestvice-robovi-i-sluzincad-na-istocnoj-jadranskoj-obali\/\">https:\/\/ideje.hr\/razgovor-o-knjizi-nevena-budaka-na-dnu-drustvene-ljestvice-robovi-i-sluzincad-na-istocnoj-jadranskoj-obali\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31672,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31671","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Knjiga-i-Budak.jpg?fit=733%2C457&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":31671,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":31671,"position":1},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56126,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56126","url_meta":{"origin":31671,"position":2},"title":"Odr\u017eana konferencija \u201eGranice i identiteti: dru\u0161tvene i politi\u010dke promene u Isto\u010dnoj Evropi i na Balkanu u 20. veku\u201c u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Instituta za savremenu istoriju odr\u017eana je me\u0111unarodna nau\u010dna konferencija \u201eGranice i identiteti: dru\u0161tvene i politi\u010dke promene u Isto\u010dnoj Evropi i na Balkanu u 20. veku\u201c, u \u010dijem radu je u\u010destvovalo 38 nau\u010dnika iz Srbije, Poljske, Litvanije, Letonije, Ukrajine, \u010ce\u0161ke, Nema\u010dke, Bugarske i Severne Makedonije. Konferenciju su zajedni\u010dki organizovali\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Konf.jpg?fit=718%2C480&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Konf.jpg?fit=718%2C480&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Konf.jpg?fit=718%2C480&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Konf.jpg?fit=718%2C480&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":31671,"position":3},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":31671,"position":4},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54612,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54612","url_meta":{"origin":31671,"position":5},"title":"Kristina Palokaj Perkola, \u201eThe Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Kristina Palokaj Perkola u knjizi The Outlines of a Social History of Music in Kosovo, 1945\u00a0\u00a0to 2020 donosi prvi cjelovit prikaz dru\u0161tvene povijesti glazbe na Kosovu od 1945. do 2020. godine, istra\u017euju\u0107i razvoj glazbenog \u017eivota, institucija i skladateljskog stvarala\u0161tva u njihovu povijesnom i dru\u0161tvenom kontekstu. O knjizi Knjiga Kristine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Perkola_SocijalnaPovijest-glazbe-na-Kosovu-naslovnica.jpg?fit=851%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31671"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31671\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31673,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31671\/revisions\/31673"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31672"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}