{"id":3157,"date":"2017-03-06T13:42:19","date_gmt":"2017-03-06T13:42:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3157"},"modified":"2017-03-06T13:44:03","modified_gmt":"2017-03-06T13:44:03","slug":"projekcija-povijesne-serije-cesko-stoljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3157","title":{"rendered":"Projekcija povijesne serije \u201c\u010ce\u0161ko stolje\u0107e\u201d"},"content":{"rendered":"

Projekcija prvog nastavka povijesne serije \u201e\u010ce\u0161ko stolje\u0107e\u201c: \u201eVeliko ru\u0161enje (1918)\u201c\u00a08. o\u017eujka 2017.\u00a0u Konferencijskoj dvorani Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Pozivaju se svi na projekciju prvoga nastavka povijesne serije \u201e\u010ce\u0161ko stolje\u0107e\u201c: \u201eVeliko ru\u0161enje (1918)\u201c u Konferencijskoj dvorani na drugom katu Knji\u017enice Filozofskoga fakulteta u srijedu 8. o\u017eujka u 17 sati. Serija \u0107e biti prikazana s hrvatskim podnaslovima u prijevodu studenata diplomskoga studija bohemistike.
\n\u201e\u010ce\u0161ko stolje\u0107e\u201c televizijska je serija koja u devet nastavaka hrabro propituje najva\u017enije doga\u0111aje \u010de\u0161ke povijesti 20. st. Snimljena je u produkciji \u010ce\u0161ke televizije 2013. i 2014. prema scenariju povjesni\u010dara Pavela Kosat\u00edka i u re\u017eiji Roberta Sedl\u00e1\u010deka. Usredoto\u010dena je na psihologiju glavnih povijesnih aktera u trenucima kad su bili svjesni da \u0107e svojim odlukama bitno utjecati na budu\u0107nost cijeloga naroda.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eLegendarni su likovi samo ljudi koji se znoje, spekuliraju, \u017eive paradokse, odlaze na zahod i naklapaju o banalnostima, i sami zbunjeni time kamo ih je povijest donijela.\u201c (Pavel Kosat\u00edk i Robert Sedl\u00e1\u010dek)<\/p>\n

 <\/p>\n

1. nastavak: \u201eVeliko ru\u0161enje (1918)\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

God. 1914. Tom\u00e1\u0161 Garrigue Masaryk odlazi iz Praga, napu\u0161ta Austro-Ugarsku i kre\u0107e na put s kojega nema povratka. Na put u oslobo\u0111enje \u010ceha i Slovaka iz naru\u010dja austrijskoga imperija, na put u uni\u0161tenje austro-ugarske velesile. To nije bio jednostavan san, a Masaryk nije bio jednostavan \u010dovjek. Kako je taj put izgledao s politi\u010dkoga, a kako s ljudskoga motri\u0161ta? Kakvim je pitanjima i prigovorima bio pra\u0107en? S \u010dime se Masaryk morao izboriti politi\u010dki i ljudski, \u0161to ga je mu\u010dilo, \u010demu se nadao? U \u0161to je do krajnosti vjerovao? Prvi dio televizijskoga ciklusa \u201e\u010ce\u0161ko stolje\u0107e\u201c pripovijeda o temeljnom pitanju moderne \u010de\u0161ke dr\u017eavnosti \u2013 kako je, za\u0161to i unato\u010d \u010demu nastala \u010cehoslova\u010dka Republika \u2013 i o najva\u017enijoj osobi iz toga razdoblja \u2013 o prvom \u010dehoslova\u010dkom predsjedniku.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eNa pragu smo svjetske revolucije. Europa i svijet ulaze u nov razvojni stadij, u kojem \u0107e biti odlu\u010deno tko \u0107e imati mo\u0107. Stare feudalne teokracije ili moderni sustavi, koji po\u0161tuju ljudsku slobodu.\u201c
\nT. G. Masaryk (iz scenarija)<\/p>\n

 <\/p>\n

Prvi nastavak serija prevela je Silvija Kos.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.ffzg.unizg.hr\/zslav\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-3157","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":3157,"position":0},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":3157,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Neuzeit mit Versp\u00e4tung” i godi\u0161njaka “Secularisation between the Adriatic and the Carpathians”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52809","url_meta":{"origin":3157,"position":2},"title":"Predavanje \u2013 Csaba Szab\u00f3, \u201eRecognizing a Mithraic Sanctuary\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za interdisciplinarno istra\u017eivanje stare povijesti poziva vas na predavanje \u201cRecognizing a Mithraic Sanctuary\u201c, koje \u0107e prof. dr. sc. Csaba Szab\u00f3\u00a0sa Sveu\u010dili\u0161ta u Segedinu u Ma\u0111arskoj odr\u017eati u srijedu 6. svibnja 2026. u 17 h, u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":3157,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":3157,"position":4},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53071,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53071","url_meta":{"origin":3157,"position":5},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Bianca Lopez o kasnosrednjovjekovnom Zadru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje profesorice Biance Lopez sa Southern Methodist University u Dallasu koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 13. svibnja 2026. u 17:15h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naslov predavanja je Salt Farmers, Fishermen, and Pilgrims: Cultural Interaction and Community Formation in Late\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3157"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3160,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3157\/revisions\/3160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}