{"id":31565,"date":"2022-05-31T20:45:35","date_gmt":"2022-05-31T20:45:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31565"},"modified":"2022-05-31T20:46:53","modified_gmt":"2022-05-31T20:46:53","slug":"predavanje-manuel-oraci-jadran-istorija-gradovi-i-arhitektura-granicnog-egzistencijalnog-prostora-perspectlab","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31565","title":{"rendered":"[Predavanje] Manuel Oraci \u2013 Jadran: istorija, gradovi i arhitektura grani\u010dnog egzistencijalnog prostora (PerspectLab)"},"content":{"rendered":"\n<p>3. jun, 11:00 CET, IFDT (Beograd)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Novi Put svile mogao bi da vrati isto\u010dnoj obali italijanskog poluostrva njenu strate\u0161ku ulogu kapije ka istoku. Tako\u0111e poznat u pro\u0161losti kao sinus, ulaz ili zaliv, Jadran je pomorski koridor koji je ujedinjavao Evropu i Levant vi\u0161e od milenijuma zahvaljuju\u0107i Vizantijskom carstvu. Kasnije se <em>Serenissima<\/em> Venecijanska Republika uspostavila kao komercijalna supersila \u0161irenjem svojih odnosa sa Azijom i Bliskim istokom. Danas bi Venecijanski zaliv i uop\u0161te severnojadransko podru\u010dje mogli ponovo da igraju strate\u0161ku ulogu u novom svetskom poretku zahvaljuju\u0107i planu Kine da prenosi ve\u0107inu robe sa zaga\u0111uju\u0107ih velikih trgova\u010dkih brodova koji prolaze kroz Suecki kanal na novi Put svile, povezuju\u0107i preko sedamdeset zemalja kopnenim putem sa lukom Trst. Umesto novog scenarija, to bi bio povratak na isto\u010dnu kapiju kakva je Jadran bio jo\u0161 od vremena Marka Pola. Novi Put svile, me\u0111utim, tako\u0111e nudi priliku za promi\u0161ljanje urbanizacije du\u017e srednjeg i gornjeg jadranskog primorja i ideje \u201ejadranskog grada\u201c, koja nije nova. Urbanizacija du\u017e jadranskog grebena ostaje mogu\u0107 i uglavnom nedovr\u0161en projekat, granica izme\u0111u starog evropskog kontinenta i mogu\u0107nosti koje nude nove azijske sile.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Manuel Oraci<\/strong> je istori\u010dar arhitekture i predava\u010d. Radi za izdava\u010dku ku\u0107u Quodlibet, gde je urednik knjiga o arhitekturi. Oraci je studirao na IUAV univerzitetu u Veneciji i stekao doktorat iz istorije arhitekture i grada. Predavao je na univerzitetima u Kamerinu, Bolonji, Ferari i Accademia di Architettura di Mendrisio (USI), a sara\u0111ivao je sa \u010dasopisima kao \u0161to su <em>Domus<\/em>, <em>Log<\/em> i <em>Abitare<\/em>. Zajedno sa Markom Vanu\u010dijem, Oraci koordinira gostuju\u0107u \u0161kolu Arhitektonskog dru\u0161tva \u201eAdriatica. Local Structures for a New World Order\u201c, ove godine sa sedi\u0161tem u Pezaru (22. avgust \u2013 2. septembar).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-za-filozofiju-i-drustvenu-teoriju\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"DkpyTwi3ys\"><a href=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/oraci-jadran-istorija-gradovi-i-arhitektura-granicnog-egzistencijalnog-prostora\/\">[Predavanje] Manuel Oraci \u2013 Jadran: istorija, gradovi i arhitektura grani\u010dnog egzistencijalnog prostora (PerspectLab)<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;[Predavanje] Manuel Oraci \u2013 Jadran: istorija, gradovi i arhitektura grani\u010dnog egzistencijalnog prostora (PerspectLab)&#147; \u2014 INSTITUT ZA FILOZOFIJU I DRU\u0160TVENU TEORIJU\" src=\"https:\/\/ifdt.bg.ac.rs\/index.php\/events\/oraci-jadran-istorija-gradovi-i-arhitektura-granicnog-egzistencijalnog-prostora\/embed\/#?secret=K5akgCP5v7#?secret=DkpyTwi3ys\" data-secret=\"DkpyTwi3ys\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31566,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31565","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Manuel-Orazi-FOTO-2-Milos-Cipranic.jpg?fit=1062%2C1062&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":31565,"position":0},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":31565,"position":1},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":31565,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu &#8220;Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":31565,"position":3},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":31565,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":31565,"position":5},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31565","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31565"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31565\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31568,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31565\/revisions\/31568"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}