{"id":31514,"date":"2022-05-25T20:27:51","date_gmt":"2022-05-25T20:27:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31514"},"modified":"2023-07-05T13:40:48","modified_gmt":"2023-07-05T13:40:48","slug":"milovan-dilas-dnevnik-1989-1995","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31514","title":{"rendered":"Milovan \u0110ilas, \u201cDnevnik 1989 \u2013 1995\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Dnevni\u010dke bele\u0161ke <strong>Milovana \u0110ilasa<\/strong>, pisane od januara 1989. do njegove smrti aprila 1995, odli\u010dan su pregled tragedije Jugoslavije i njenih naroda i vredan istorijski dokument. Ali, one su i mnogo vi\u0161e od toga. \u0110ilas bele\u017ei svoja razmi\u0161ljanja i ose\u0107anja, strahove i tugu. Pi\u0161e o op\u0161toj dezorijentaciji, vulkanu o\u010daja i mr\u017enje, bezna\u0111u i haosu, groteski i tragediji, krvavom ambisu i bezumnoj, neizmernoj bedi\u2026 Bele\u017ei da \u0107e izgleda umreti s Jugoslavijom, a kasnije zapisuje kako je na\u017ealost pre\u017eiveo njen raspad samo da bi bio svedok krvavog gra\u0111anskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegov stil pisanja je jednostavan i jasan, \u017eiv i zanimljiv, povremeno i duhovit. \u010citalac ima utisak da mu se \u0110ilas obra\u0107a kao bliskom prijatelju, ro\u0111aku \u2013 neusiljeno i bez imalo nadmenosti. Bele\u017ee\u0107i svoje razgovore sa na\u0161im i stranim novinarima, intelektualcima i umetnicima, li\u010dnostima iz politi\u010dkog \u017eivota, stranim diplomatama, \u0110ilas dodaje kako je govorio onako kako misli. U stvari, \u010dinio je to celog \u017eivota i zato postao svetski poznat disident i dugogodi\u0161nji politi\u010dki zatvorenik.<\/p>\n\n\n\n<p>Duboko je razo\u010daran politi\u010dkim vo\u0111ama, posebno srpskim i hrvatskim, osu\u0111uje \u201eMilo\u0161evi\u0107evo vlastoljublje\u201d i \u201eTu\u0111manove zlokobne koncepcije\u201d. Govori o \u201ezaplivanju Srba i Hrvata u krv \u2013 krv svoju, budu\u0107i su u biti ako ne isti, a ono sli\u010dan narod\u201d i \u201evidi i osje\u0107a Jugoslovene u bezumnom, besciljnom me\u0111usobnom istrebljivanju\u201d. Mo\u017eda ipak najvi\u0161e tuguje nad srpskom nesre\u0107om. A jedno od njegovih proro\u010danstava je da \u0107e Srbi biti najve\u0107i gubitnici. Predvi\u0111a da \u0107e Zapad pomo\u0107i antisrpsku koaliciju, rat se pro\u0161iriti na Bosnu i Hercegovinu, na Kosovu izbiti ustanak. I da \u0107e u budu\u0107nosti drugi ure\u0111ivati odnose izme\u0111u Ju\u017enih Slovena, da \u0107e oni biti nemo\u0107ni. A ipak, uverava sebe da \u0107e se najgore ipak izbe\u0107i, da \u0107e se re\u0161enja prona\u0107i. Nikad ne prestaje da se nada i nema sumnje da ni danas ne bi prestao.<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditajte odlomak:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-vukotic-media\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ugY25ICS3C\"><a href=\"https:\/\/www.vukoticmedia.rs\/portfolio\/raspad-i-rat\/\">RASPAD I RAT<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;RASPAD I RAT&#147; &#8212; Vukoti\u0107 Media\" src=\"https:\/\/www.vukoticmedia.rs\/portfolio\/raspad-i-rat\/embed\/#?secret=xzYWoDGqIm#?secret=ugY25ICS3C\" data-secret=\"ugY25ICS3C\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">O AUTORU<\/h4>\n\n\n\n<p><strong>Milovan \u0110ilas<\/strong> je ro\u0111en 12. juna 1911. u selu Podbi\u0161\u0107u kod Mojkovca. Bio je pesnik, pripoveda\u010d, romansijer i prevodilac, osniva\u010d novina i \u010dasopisa i njihov urednik, publicista i politi\u010dki mislilac, revolucionar, ratni komandant, dr\u017eavnik i diplomata, disident i politi\u010dki zatvorenik. U svetu je smatran za jednog od najzna\u010dajnijih isto\u010dnoveropskih disidenata i kriti\u010dara komunisti\u010dkog sistema. Najcitiraniji je i jedan je od najprevo\u0111enijih srpskih i jugoslovenskih autora. Nova klasa, studija u kojoj analizira komunisti\u010dki poredak i ideologiju, objavljena prvi put u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama 1957, prevedena je na vi\u0161e desetina jezika u ukupnom tira\u017eu od preko tri miliona primeraka i od ovla\u0161\u0107enog Oksfordskog foruma progla\u0161ena 1995. jednom od sto knjiga koje su najvi\u0161e uticale na kulturu Zapada druge polovine dvadesetog veka.<\/p>\n\n\n\n<p>Na Univerzitet u Beogradu (Filozofski fakultet, grupa za jugoslovensku knji\u017eevnost) upisao se 1929.&nbsp; Istovremeno se upu\u0161ta u politi\u010dku borbu, naro\u010dito protiv diktature kralja Aleksandra I, uvedene 6. januara 1929.<\/p>\n\n\n\n<p>Uspevao je da izbegne hap\u0161enje do marta 1932. kada ga policija li\u0161ava slobode, ali u nedostatku dokaza, posle desetak dana biva pu\u0161ten. Iste godine, u oktobru, postao je \u010dlan progonjene Komunisti\u010dke partije i sekretar partijske organizacije Beogradskog univerziteta. Uspostavio je saradnju izme\u0111u studentske organizacije i grupe radnika-komunista. Kada je radni\u010dka grupa otkrivena, uhap\u0161en je i on \u2013 23. aprila 1933. Policija ga je mu\u010dila da otkrije studentsku organizaciju, ali njeni napori nisu dali rezultata. \u0110ilas je osu\u0111en od Suda za za\u0161titu dr\u017eave, po Zakonu o za\u0161titi javne bezbednosti i poretka u dr\u017eavi (izglasanog avgusta 1921. u Narodnoj skup\u0161tini, prvenstveno radi oduzimanja mandata komunisti\u010dkim poslanicima) na tri godine strogog zatvora koje je ve\u0107im delom izdr\u017eao u Sremskoj Mitrovici. Iza\u0161ao je 23. aprila 1936.<\/p>\n\n\n\n<p>Na slobodi njemu, a ne\u0161to kasnije i Aleksandru Rankovi\u0107u, pripada vode\u0107a uloga u obnavljanju i \u0161irenju partijske organizacije u Srbiji i 1937. \u0110ilas je postao \u010dlan Pokrajinskog komiteta za Srbiju.<\/p>\n\n\n\n<p>Iste godine, na \u010delo Komunisti\u010dke partije Jugoslavije do\u0161ao je Josip Broz Tito i \u0110ilas postaje \u010dlan naju\u017eeg jugoslovenskog partijskog vo\u0111stva \u2013 Centralnog komiteta i Politbiroa.<\/p>\n\n\n\n<p>U toku rata, \u0110ilas je sve vreme \u010dlan Vrhovnog \u0161taba Narodno-oslobodila\u010dke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ), u martu 1944. dobio je \u010din general-lajtnanta, a u decembru 1947. general-pukovnika.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0110ilas je 25. decembra 1953. jednoglasno izabran za predsednika Savezne narodne skup\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Bio je u partiji bio na raznim du\u017enostima, ali je najpoznatiji bio kao ideolog i teoreti\u010dar. U vreme sukoba izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, koji je postao otvoren 1948, on je najtemeljnije i najjasnije razvijao ideje o nezavisnosti Jugoslavije i o potrebi demokratizacije jugoslovenske partije i jugoslovenskog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Na Tre\u0107em (vanrednom) plenumu Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, odr\u017eanom 16. i 17. januara 1954. u Beogradu, Tito je optu\u017eio \u0110ilasa za \u201erevizionizam\u201d. Zbog navodnog protivljenja politici partije i ugro\u017eavanja njenog jedinstva i vlasti, \u0110ilas je isklju\u010den iz Centralnog komiteta. Po slobodnoj volji istupio je 19. aprila iz partije.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog intervjua Njujork tajmsu u kome je kritikovao politi\u010dko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao \u010dinioca demokratizacije, \u0110ilas je 24. januara 1955. osu\u0111en na kaznu strogog zatvora od osamnaest meseci, uslovno na tri godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Slede\u0107e godine, 1956, uhap\u0161en je 19. novembra i osu\u0111en 12. decembra na tri godine strogog zatvora zbog kritike jugoslovenskog stava neutralnosti, koji je u stvari predstavljao podr\u0161ku brutalnoj sovjetskoj vojnoj invaziji kojom je ugu\u0161ena revolucija u Ma\u0111arskoj. Dok je bio u Kazneno-popravnom domu u Sremskoj Mitrovici kao ka\u017enjenik broj 6880 (koji \u0107e 28. aprila 1958. biti promenjen u broj 1732), objavljena je u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama Nova klasa. \u0110ilas je 4. oktobra 1957. izveden pred Okru\u017eni sud u Sremskoj Mitrovici i 5. oktobra osu\u0111en na sedam godina zatvora, u zbiru s ranijom kaznom na devet godina.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0110ilas je uslovno pu\u0161ten iz zatvora 20. januara 1961.<\/p>\n\n\n\n<p>Ponovo je uhap\u0161en 7. aprila 1962. zbog knjige <em>Razgovori sa Staljinom<\/em> i osu\u0111en 14. maja na pet godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Oslobo\u0111en je 31. decembra 1966. bez uslova, osim petogodi\u0161nje zabrane da daje bilo kakve izjave ili bilo \u0161ta objavljuje. \u0110ilas je odbio da se pridr\u017eava ove zabrane.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova kazna mu je sabrana s prethodnim kaznama, tako da je kona\u010dna osuda bila na kaznu zatvora od trinaest godina.&nbsp; U Titovoj Jugoslaviji, \u0110ilas je izdr\u017eao ukupno devet godina zatvora<\/p>\n\n\n\n<p>Od maja 1937. do 27. marta 1952. bio u braku s Mitrom Mitrovi\u0107. Godine 1952, 11. juna, ven\u010dao se sa \u0160tefanijom Bari\u0107 (1921-1993).<\/p>\n\n\n\n<p>Govorio je ruski i engleski, a slu\u017eio se i francuskim.<\/p>\n\n\n\n<p>Umro je 20. aprila 1995. i sahranjen je u roditeljskoj grobnici u rodnom selu Podbi\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Dela koja je objavio:<em> \u010clanci, Lenjin o odnosima me\u0111u socijalisti\u010dkim dr\u017eavama [rasprava], Razmi\u0161ljanja o raznim pitanjima [politi\u010dki eseji], Legenda o Njego\u0161u [rasprava], Nova klasa [studija], Nesavr\u0161eno dru\u0161tvo: i dalje od \u201eNove klase\u201f, Dru\u017eenje s Titom [memoari], Vlast [memoari], Vlast i pobuna, Tamnica i ideja, Susreti sa Staljinom, Razgovori sa Staljinom, Njego\u0161: pjesnik, vladar, vladika, Crna Gora,&nbsp; Gubavac i druge pri\u010de, Revolucionarni rat, Ljubav i druge pri\u010de, Izgubljene bitke, Sluga bo\u017eji i druge pripovetke, Pad nove klase: Povest o samorazaranju komunizma, Bo\u0161njak Adil Zulfikarpa\u0161i\u0107, Svetovi i mostovi I-II, Rane pripovetke, Najlep\u0161e pripovetke Milovana \u0110ilasa, Besudna zemlja, Problemi na\u0161e knji\u017eevnosti i drugi me\u0111uratni \u010dlanci, Pisma iz zatvora.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-vukotic-media\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ugY25ICS3C\"><a href=\"https:\/\/www.vukoticmedia.rs\/portfolio\/raspad-i-rat\/\">RASPAD I RAT<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;RASPAD I RAT&#147; &#8212; Vukoti\u0107 Media\" src=\"https:\/\/www.vukoticmedia.rs\/portfolio\/raspad-i-rat\/embed\/#?secret=xzYWoDGqIm#?secret=ugY25ICS3C\" data-secret=\"ugY25ICS3C\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/knjizevnost\/kronika-propadanja-besudne-zemlje-citali-smo-raspad-i-rat-dnevnik-milovana-dilasa\/\">https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/knjizevnost\/kronika-propadanja-besudne-zemlje-citali-smo-raspad-i-rat-dnevnik-milovana-dilasa\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/dilasov-dnevnik-napisan-prije-30-ak-godina-zastrasujuce-je-aktualan-sto-je-zapisao-o-tudmanu-milosevicu-pupovcu-15229763\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/dilasov-dnevnik-napisan-prije-30-ak-godina-zastrasujuce-je-aktualan-sto-je-zapisao-o-tudmanu-milosevicu-pupovcu-15229763<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-miljenko-jergovic\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"8X6EwntskQ\"><a href=\"https:\/\/www.jergovic.com\/ajfelov-most\/nacionalisti-nam-ne-dopustaju-da-izademo-iz-jugoslavije\/\">Nacionalisti nam ne dopu\u0161taju da iza\u0111emo iz Jugoslavije<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Nacionalisti nam ne dopu\u0161taju da iza\u0111emo iz Jugoslavije&#8221; &#8212; Miljenko Jergovi\u0107\" src=\"https:\/\/www.jergovic.com\/ajfelov-most\/nacionalisti-nam-ne-dopustaju-da-izademo-iz-jugoslavije\/embed\/#?secret=qyU0RiR9db#?secret=8X6EwntskQ\" data-secret=\"8X6EwntskQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-autograf-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"TdYpUzqp2S\"><a href=\"https:\/\/www.autograf.hr\/povijesno-i-politicki-dragocjeni-dilasovi-dnevnicki-zapisi\/\">Povijesno i politi\u010dki dragocjeni \u0110ilasovi dnevni\u010dki zapisi<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Povijesno i politi\u010dki dragocjeni \u0110ilasovi dnevni\u010dki zapisi&#8221; &#8212; autograf.hr\" src=\"https:\/\/www.autograf.hr\/povijesno-i-politicki-dragocjeni-dilasovi-dnevnicki-zapisi\/embed\/#?secret=TdYpUzqp2S\" data-secret=\"TdYpUzqp2S\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/politika\/kako-je-titov-disident-predvidio-rat-raspad-drzave-i-krah-miloseviceve-srbije-ni-tudmana-nije-volio-15301081\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/politika\/kako-je-titov-disident-predvidio-rat-raspad-drzave-i-krah-miloseviceve-srbije-ni-tudmana-nije-volio-15301081<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/kronika-visestrukog-propadanja\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/kronika-visestrukog-propadanja<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/milovan-djilas-raspad-i-rat\">https:\/\/mvinfo.hr\/clanak\/milovan-djilas-raspad-i-rat<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vreme.com\/mozaik\/jos-jedna-potraga-za-sobom\/\">https:\/\/www.vreme.com\/mozaik\/jos-jedna-potraga-za-sobom\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/dnevnik-milovana-djilasa\/\">https:\/\/pescanik.net\/dnevnik-milovana-djilasa\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/hronika-prelomnih-godina\/\">https:\/\/www.danas.rs\/nedelja\/hronika-prelomnih-godina\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-nedeljnik\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"hhvzrsCKRW\"><a href=\"https:\/\/www.nedeljnik.rs\/raspad-i-rat-uzivo-zasto-su-danas-vazni-30-godina-cuvani-dnevnici-milovana-dilasa-istorijsko-svedocanstvo-prvog-reda\/\">&#8220;Raspad i rat, u\u017eivo&#8221;: Za\u0161to su danas va\u017eni 30 godina \u010duvani dnevnici Milovana \u0110ilasa &#8211; istorijsko svedo\u010danstvo prvog reda<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;&#8220;Raspad i rat, u\u017eivo&#8221;: Za\u0161to su danas va\u017eni 30 godina \u010duvani dnevnici Milovana \u0110ilasa &#8211; istorijsko svedo\u010danstvo prvog reda&#8221; &#8212; Nedeljnik\" src=\"https:\/\/www.nedeljnik.rs\/raspad-i-rat-uzivo-zasto-su-danas-vazni-30-godina-cuvani-dnevnici-milovana-dilasa-istorijsko-svedocanstvo-prvog-reda\/embed\/#?secret=6BkQDDMejH#?secret=hhvzrsCKRW\" data-secret=\"hhvzrsCKRW\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.politika.rs\/sr\/clanak\/507246\/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve\">https:\/\/www.politika.rs\/sr\/clanak\/507246\/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.rts.rs\/page\/oko\/sr\/story\/3211\/drustvo\/4789064\/dnevnici-milovana-djilasa---himna-prijateljstvu-i-ljubavi.html\">https:\/\/www.rts.rs\/page\/oko\/sr\/story\/3211\/drustvo\/4789064\/dnevnici-milovana-djilasa&#8212;himna-prijateljstvu-i-ljubavi.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vijesti.me\/kolumne\/601197\/raspad-i-rat-po-djilasu\">https:\/\/www.vijesti.me\/kolumne\/601197\/raspad-i-rat-po-djilasu<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.slobodna-bosna.ba\/vijest\/248771\/tjedna_heftarica_senada_avdica_na_tv_obn_vazno_svjedochenje_u_knjizi_milovana_djilasa_milorad_vuchelic_mi_1991_govori_o_planu_za_unistenje_bosne.html\">https:\/\/www.slobodna-bosna.ba\/vijest\/248771\/tjedna_heftarica_senada_avdica_na_tv_obn_vazno_svjedochenje_u_knjizi_milovana_djilasa_milorad_vuchelic_mi_1991_govori_o_planu_za_unistenje_bosne.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1389\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1389<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31515,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-31514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Djilas_Raspad-i-rat.jpg?fit=800%2C550&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":31514,"position":0},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":31514,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":31514,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":31514,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":31514,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":31514,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31514"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36392,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31514\/revisions\/36392"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31515"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}