{"id":31509,"date":"2022-05-25T19:34:59","date_gmt":"2022-05-25T19:34:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31509"},"modified":"2022-05-25T19:34:59","modified_gmt":"2022-05-25T19:34:59","slug":"tribina-treceg-programa-77-godina-bleiburske-tragedije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31509","title":{"rendered":"Tribina Tre\u0107eg programa: 77 GODINA BLEIBUR\u0160KE TRAGEDIJE"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatski radio Tre\u0107i program \u2013 \u010detvrtak, 26. svibnja 2022. u 20 sati<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Sredinom svibnja navr\u0161ilo se 77 godina otkako je u blizini austrijskog grada Bleiburga od strane Jugoslavenske armije, ubijen velik broj vojnika Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske i civila koji su se prema austrijskoj granici povla\u010dili u strahu od nadolaze\u0107e vojske i u \u017eelji da se predaju snagama britanske 8. armije. Bleibur\u0161ka je tragedije ozna\u010dila tek po\u010detak kri\u017enoga puta- stradanja hrvatskih vojnika i civila prema kojima se u narednim mjesecima 1945. izuzetno okrutno postupalo, a mnogi od njih \u017eivot su skon\u010dali u masovnim grobnicama diljem Jugoslavije, ponajvi\u0161e u Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj. Bleibur\u0161ka obljetnica, izme\u0111u ostalog, svake godine izaziva sna\u017ene polemike u hrvatskom javnom prostoru koji tim povodom nerijetko biva ispunjen zbirom opre\u010dnih stavova, politikanski interpretiranih podataka i ideolo\u0161ki intoniranih interpretacija koje potpiruju raspravu o identitetskoj osnovi moderne hrvatske dr\u017eave i povijesnom naslje\u0111u turbulentnog 20. stolje\u0107a. Ove su godine vlasti Republike Austrije zabranile odr\u017eavanje slu\u017ebene komemoracije u Bleiburgu, pa se komemoracija u organizaciji Po\u010dasnog bleibur\u0161kog voda i pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine odr\u017eala na Mirogoju i Udbini. Uo\u010di obljetnice lokalne vlasti austrijske pokrajine Koru\u0161ke sa spomenika bleibur\u0161kim \u017ertvama uklonile su hrvatski grb. Za\u0161to komemoriranje bleibur\u0161kih \u017ertava izaziva tako velike prijepore i kako ih rije\u0161iti? Postoje li uvjeti pod kojima bi se u javnom prostoru mogao posti\u0107i konsenzus po pitanju komemoriranja \u017ertava? Ove su se godine bleibur\u0161ka obljetnica poklopila s proslavljanjem stote obljetnice ro\u0111enja prvoga hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tu\u0111mana koji je u hrvatskom dru\u0161tvu nastojao afirmirati ideju pomirbe sinova usta\u0161a i partizana. \u0160to je ostalo od koncepta pomirbe i mo\u017ee li sa stajali\u0161ta suvremene Hrvatske donijeti jednozna\u010dan stav o minulim doga\u0111ajima? U javnom se prostoru \u010desto ima priliku \u010duti da se povije\u0161\u0107u trebaju baviti povjesni\u010dari te da bi se oni kao stru\u010dnjaci trebali \u201edogovoriti\u201c po pitanju odnosa prema vladavini nedemokratskih re\u017eima. Kakva je povijesna pozadina hrvatskih ideolo\u0161kih podjela i mo\u017ee li im se u skorijoj budu\u0107nosti nazrijeti kraj? Trebaju li nevine \u017ertve kakve su bile bleibur\u0161ke \u010diniti minimum konsenzualnog pijeteta koji bi trebao biti svima zajedni\u010dki? Mo\u017ee li se i treba li se unutar povijesne znanosti posti\u0107i suglasje ili je dr\u017eava ta koja bi trebala regulirati odnos prema bremenitoj povijesti 20. stolje\u0107a i prema \u017ertvama nastalima u tom razdoblju? Kako su se s povijesnim naslje\u0111em sukobile druge zemlje i je li hrvatski slu\u010daj perpetuirane ideolo\u0161ke razapetosti izme\u0111u naslje\u0111a Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske i komunisti\u010dke Jugoslavije unikatan? U kakvom su suodnosu ideolo\u0161ke javne rasprave s razvojem historiografskih istra\u017eivanja po ovom pitanju, u ve\u010dera\u0161njoj Tribini s nama su povjesni\u010dari: Mario Kevo, Josip Jur\u010devi\u0107 i Zlatko Hasanbegovi\u0107. Urednik emisije je Kre\u0161imir \u010cokoli\u0107, a moderator ve\u010dera\u0161nje tribine je Jakov Blagojevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/raspored.hrt.hr\/\">https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/radio.hrt.hr\/slusaonica\/tribina-treceg-programa\">https:\/\/radio.hrt.hr\/slusaonica\/tribina-treceg-programa<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29013,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31509","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/tribina-treceg-programa.jpg?fit=1920%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":31509,"position":0},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":31509,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":31509,"position":2},"title":"Okrugli stol &#8220;Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":31509,"position":3},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52916,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52916","url_meta":{"origin":31509,"position":4},"title":"Okrugli stol \u201ePonovno na Moha\u010du, 1526\u20132026.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 15 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePonovno na Moha\u010du, 1526\u20132026\u201c, povodom obilje\u017eavanja 500 godina od bitke koje je promijenila povijest Zemalja krune sv. Stjepana. U prvoj sesiji, pod naslovom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":31509,"position":5},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31509"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31509\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31510,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31509\/revisions\/31510"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29013"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}