{"id":31509,"date":"2022-05-25T19:34:59","date_gmt":"2022-05-25T19:34:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31509"},"modified":"2022-05-25T19:34:59","modified_gmt":"2022-05-25T19:34:59","slug":"tribina-treceg-programa-77-godina-bleiburske-tragedije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31509","title":{"rendered":"Tribina Tre\u0107eg programa: 77 GODINA BLEIBUR\u0160KE TRAGEDIJE"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatski radio Tre\u0107i program \u2013 \u010detvrtak, 26. svibnja 2022. u 20 sati<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Sredinom svibnja navr\u0161ilo se 77 godina otkako je u blizini austrijskog grada Bleiburga od strane Jugoslavenske armije, ubijen velik broj vojnika Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske i civila koji su se prema austrijskoj granici povla\u010dili u strahu od nadolaze\u0107e vojske i u \u017eelji da se predaju snagama britanske 8. armije. Bleibur\u0161ka je tragedije ozna\u010dila tek po\u010detak kri\u017enoga puta- stradanja hrvatskih vojnika i civila prema kojima se u narednim mjesecima 1945. izuzetno okrutno postupalo, a mnogi od njih \u017eivot su skon\u010dali u masovnim grobnicama diljem Jugoslavije, ponajvi\u0161e u Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj. Bleibur\u0161ka obljetnica, izme\u0111u ostalog, svake godine izaziva sna\u017ene polemike u hrvatskom javnom prostoru koji tim povodom nerijetko biva ispunjen zbirom opre\u010dnih stavova, politikanski interpretiranih podataka i ideolo\u0161ki intoniranih interpretacija koje potpiruju raspravu o identitetskoj osnovi moderne hrvatske dr\u017eave i povijesnom naslje\u0111u turbulentnog 20. stolje\u0107a. Ove su godine vlasti Republike Austrije zabranile odr\u017eavanje slu\u017ebene komemoracije u Bleiburgu, pa se komemoracija u organizaciji Po\u010dasnog bleibur\u0161kog voda i pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine odr\u017eala na Mirogoju i Udbini. Uo\u010di obljetnice lokalne vlasti austrijske pokrajine Koru\u0161ke sa spomenika bleibur\u0161kim \u017ertvama uklonile su hrvatski grb. Za\u0161to komemoriranje bleibur\u0161kih \u017ertava izaziva tako velike prijepore i kako ih rije\u0161iti? Postoje li uvjeti pod kojima bi se u javnom prostoru mogao posti\u0107i konsenzus po pitanju komemoriranja \u017ertava? Ove su se godine bleibur\u0161ka obljetnica poklopila s proslavljanjem stote obljetnice ro\u0111enja prvoga hrvatskog predsjednika dr. sc. Franje Tu\u0111mana koji je u hrvatskom dru\u0161tvu nastojao afirmirati ideju pomirbe sinova usta\u0161a i partizana. \u0160to je ostalo od koncepta pomirbe i mo\u017ee li sa stajali\u0161ta suvremene Hrvatske donijeti jednozna\u010dan stav o minulim doga\u0111ajima? U javnom se prostoru \u010desto ima priliku \u010duti da se povije\u0161\u0107u trebaju baviti povjesni\u010dari te da bi se oni kao stru\u010dnjaci trebali \u201edogovoriti\u201c po pitanju odnosa prema vladavini nedemokratskih re\u017eima. Kakva je povijesna pozadina hrvatskih ideolo\u0161kih podjela i mo\u017ee li im se u skorijoj budu\u0107nosti nazrijeti kraj? Trebaju li nevine \u017ertve kakve su bile bleibur\u0161ke \u010diniti minimum konsenzualnog pijeteta koji bi trebao biti svima zajedni\u010dki? Mo\u017ee li se i treba li se unutar povijesne znanosti posti\u0107i suglasje ili je dr\u017eava ta koja bi trebala regulirati odnos prema bremenitoj povijesti 20. stolje\u0107a i prema \u017ertvama nastalima u tom razdoblju? Kako su se s povijesnim naslje\u0111em sukobile druge zemlje i je li hrvatski slu\u010daj perpetuirane ideolo\u0161ke razapetosti izme\u0111u naslje\u0111a Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske i komunisti\u010dke Jugoslavije unikatan? U kakvom su suodnosu ideolo\u0161ke javne rasprave s razvojem historiografskih istra\u017eivanja po ovom pitanju, u ve\u010dera\u0161njoj Tribini s nama su povjesni\u010dari: Mario Kevo, Josip Jur\u010devi\u0107 i Zlatko Hasanbegovi\u0107. Urednik emisije je Kre\u0161imir \u010cokoli\u0107, a moderator ve\u010dera\u0161nje tribine je Jakov Blagojevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/raspored.hrt.hr\/\">https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/radio.hrt.hr\/slusaonica\/tribina-treceg-programa\">https:\/\/radio.hrt.hr\/slusaonica\/tribina-treceg-programa<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":29013,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-31509","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/tribina-treceg-programa.jpg?fit=1920%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":31509,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":31509,"position":1},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54425,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54425","url_meta":{"origin":31509,"position":2},"title":"Tanja Petrovi\u0107, &#8220;Utopija uniforme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eUtopija uniforme\u201c autorice Tanje Petrovi\u0107 objavljena je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a s engleskoga ju je prevela Katarina Jovanovi\u0107.\u00a0 O knjizi Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je me\u0111u mladim mu\u0161karcima veze koje su nadilazile etni\u010dke, verske i dru\u0161tvene podele. Ove veze opstale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":31509,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":31509,"position":4},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54383,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","url_meta":{"origin":31509,"position":5},"title":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u. Popis obuhva\u0107a 1775 osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je: \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31509"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31509\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31510,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31509\/revisions\/31510"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29013"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}