{"id":31416,"date":"2022-05-19T21:54:28","date_gmt":"2022-05-19T21:54:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31416"},"modified":"2022-05-19T21:54:28","modified_gmt":"2022-05-19T21:54:28","slug":"izlozba-graditeljski-odjeci-translajtanije-madarska-arhitektura-19-i-pocetka-20-stoljeca-na-hrvatskom-tlu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31416","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cGraditeljski odjeci Translajtanije: Ma\u0111arska arhitektura 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a na hrvatskom tlu\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Izlo\u017eba Graditeljski odjeci Translajtanije: Ma\u0111arska arhitektura 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a na hrvatskom tlu <\/em><\/strong>otvara se u \u010detvrtak 19. svibnja u 19:00 sati u Izlo\u017ebenom prostoru POUVG (Zagreba\u010dka 37, Velika Gorica).<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se odr\u017eava u sklopu Dana ma\u0111arske kulture u Velikoj Gorici. Nastala je u sklopu bilateralnog znanstvenog projekta \u201eArhitektonski susreti Hrvatske i Ma\u0111arske: Modaliteti strukovne razmjene znanja, 1900.\u20131945.\u201c, a realizirana je u suradnji Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Velika Gorica i Instituta za povijest umjetnosti. Autor i kustos izlo\u017ebe je Boris Dundovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se temelji na autorovom vi\u0161egodi\u0161njem znanstvenom istra\u017eivanju ma\u0111arsko-hrvatskih kulturnih veza i njihovoga odjeka u izgra\u0111enom okoli\u0161u. Vremenski okvir izlo\u017ebe ujedno je i umjetni\u010dka sinteza osam stolje\u0107a dugog bliskog monarhijskoga su\u017eivota ma\u0111arske i hrvatske kulture, koji je upravo u nagodbenom razdoblju Austro-Ugarske do\u017eivio svoj vrhunac. U sklopu Dana ma\u0111arske kulture 2022. godine, ovom izlo\u017ebom predstavit \u0107e se bogato naslije\u0111e ugarske arhitekture na na\u0161em tlu, ali i u\u010diniti doprinos razumijevanju sna\u017ene ba\u0161tinske isprepletenosti dvaju naroda.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eena arhitektonska ostvarenja svojim su smje\u0161tajem, brojno\u0161\u0107u i namjenom vodila ka definiranju \u010detiri tematske cjeline izlo\u017ebe \u2013 Rijeke i Zagreba kao dvije metropole u nastajanju, zatim manjih gradova tada provincijskog karaktera te naposljetku dvoraca i kurija kao produkata specifi\u010dne ladanjske kulture. U pojedinim tematskim cjelinama naglasak je stavljen na prijenos znanja, arhitektonske prakse toga vremena, a posebice na pojedine oblikovne zna\u010dajke koje predmetnu arhitekturu izdvajaju i \u010dine jedinstvenom. Iako je uglavnom rije\u010d o vode\u0107im ugarskim arhitektima 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a, razdoblja koje je dobro istra\u017eeno u ma\u0111arskoj povijesti arhitekture, njihova se uloga integrira u novu problemsko-tematsku istra\u017eiva\u010dku cjelinu koja pojedina\u010dne autorske opuse sagledava s pozicije prijenosa na hrvatsko tlo. Izlo\u017eba otvara pitanja valorizacije tih projekata kako unutar pojedinih autorskih opusa, tako i u odnosu perifernog, rubnog djelovanja arhitekata izvan urbanih centara mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Korpus arhitekture ma\u0111arskih arhitekata na tlu Hrvatske, usustavljen za ovu izlo\u017ebu, jasno pokazuje kako je rije\u010d o realizacijama koje odra\u017eavaju razli\u010dite stupnjeve arhitektonskog doprinosa, od veli\u010dine samih zdanja i smje\u0161taja, preko odabira povijesnih i drugih stilova, do dru\u0161tvene i kulturne uloge. Odabir stila uglavnom je pratio namjenu zgrade, a projektantski trendovi \u2013 uklju\u010duju\u0107i i primjenu tada najsuvremenijih prostornih i tehni\u010dkih rje\u0161enja gra\u0111evina \u2013 u skladu su s onodobnim tendencijama, bez vremenskog odmaka na\u0161ih prostora od Budimpe\u0161te. Pa\u017enje je vrijedna \u010dinjenica da se ve\u0107ina arhitekture realizirane u ovom razdoblju i danas koristi za iste ili srodne namjene. Izvedba radova \u010desto je prepu\u0161tana ve\u0107inom lokalnim graditeljskim poduze\u0107ima, \u010dime je bila ostvarena izravna suradnja ma\u0111arskih projektanata i hrvatskih gra\u0111evinskih poduzetnika. To, me\u0111utim, nije bio jedini modalitet suradnje jer u to doba arhitekti me\u0111usobno sura\u0111uju i kroz rad strukovnih udru\u017eenja i posredovanjem stru\u010dnih putovanja na kojima ma\u0111arski arhitekti upoznaju hrvatsku povijesnu i onodobnu arhitekturu.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba je za posjetitelje otvorena do 2. lipnja 2022. godine.
Vi\u0161e informacija o izlo\u017ebi ovdje<\/a><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Autor i kustos izlo\u017ebe<\/strong>:
Boris Dundovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Znanstvena i stru\u010dna suradnja:<\/strong>
Tamara Bja\u017ei\u0107 Klarin<\/p>\n\n\n\n

Suradnici:<\/strong>
Marina Bagari\u0107, Eszter Baldav\u00e1ri, Paolo Mofardin, Mauro Sirotnjak, Lina \u0160ojat<\/p>\n\n\n\n

Vizualni identitet, grafi\u010dko oblikovanje i prijelom:<\/strong>
Marinela \u017dini\u0107 A\u010dkar<\/p>\n\n\n\n

Lektura:<\/strong>
Marijana \u010cov\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n

Voditeljica Izlo\u017ebenog prostora POUVG:<\/strong>
Antonia Vodanovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Partneri i organizatori:<\/strong>
Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Velika Gorica, Velika Gorica \u2013 Institut za povijest umjetnosti, Zagreb<\/p>\n\n\n\n

Pokrovitelji:<\/strong>
Veleposlanstvo Ma\u0111arske u Republici Hrvatskoj, Institut Liszt \u2013 Ma\u0111arski kulturni centar Zagreb, Grad Velika Gorica<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1221\/graditeljski-odjeci-translajtanije<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31417,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-31416","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/graditeljski-odjeci-translajtanije.jpg?fit=900%2C563&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31416","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31416"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31416\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31418,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31416\/revisions\/31418"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31417"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31416"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31416"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31416"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}