Gostuju\u0107a izlo\u017eba Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka otvara se u Hrvatskom pomorskom muzeju Split u utorak, 17. svibnja u 19 sati, uo\u010di obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana muzeja. Autorice izlo\u017ebe su Tea Perin\u010di\u0107 i Ana-Maria Mil\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pozivamo Vas na otvorenje izlo\u017ebe D\u2019Annunzijeva mu\u010denica<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka,<\/p>\n\n\n\n autorice koje su Tea Perin\u010di\u0107 i Ana\u2013Maria Mil\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n 17. svibnja 2022. godine (utorak) u 19 sati<\/strong><\/p>\n\n\n\n (uo\u010di Me\u0111unarodnog dana muzeja)<\/p>\n\n\n\n Hrvatski pomorski muzej Split<\/strong><\/p>\n\n\n\n Glagolja\u0161a18<\/p>\n\n\n\n Tvr\u0111ava Gripe<\/strong><\/p>\n\n\n\n Izlo\u017eba donosi tuma\u010denje D\u2019Annunzija iz humanisti\u010dke pozicije suvremenog antifa\u0161izma na kojem je izgra\u0111ena moderna Europa. Kontroverzni talijanski vojskovo\u0111a i prete\u010da fa\u0161isti\u010dke ideologije, Gabriele D\u2019Annunzio, s paravojnim je postrojbama 12. rujna 1919. godine okupirao Rijeku proglasiv\u0161i je svojevoljno dijelom Kraljevine Italije. D’Annunzijev dolazak i boravak u Rijeci dogodio se na poziv rije\u010dkih iredentista koji su zagovarali pravo da proglase Rijeku talijanskom. Ubrzo se pokazalo koliko je to bilo destruktivno za tada\u0161nju kulturnu i gospodarsku stabilnost Rijeke. Grad koji je bio izrazito multietni\u010dki, odjednom odri\u010de prava svima onima koji se ne izja\u0161njavaju Talijanima i suprotstavljaju ideji o samo talijanskoj Rijeci. Naro\u010dito su Hrvati bili na meti D’Annunzijevih paravojnih rije\u010dkih postrojbi. U 16 mjeseci ovakvog re\u017eima u Rijeci, koja je osim toga bila i pod embargom, D’Annunzio je do krajnjih granica izmu\u010dio i iscrpio grad.<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017eba D\u2019Annunzijeva mu\u010denica<\/strong><\/em> donosi specifi\u010dan pogled na D’Annunzijev boravak u Rijeci iz perspektive \u017eena koje su u to vrijeme \u017eivjele u Rijeci, onih koje su u Rijeku do\u0161le iz Italije sa ili za D’Annunzijem i onih koje su mu bile ljubavnice. D\u2019Annunzija izlo\u017eba prikazuje kroz o\u010di ro\u0111enih Rije\u010danki poput Zore Bla\u017ei\u0107 i Nicoline Fabris i onih koje su Rijeku dolazile upravo zbog D\u2019Annunzija, kao \u0161to je to \u010dinila pijanistica Luisa Baccara, no i mnoge Talijanke – dragovoljke, sestre, majke, k\u0107eri i supruge legionara. Kustosica Tea Perin\u010di\u0107 u arhivskim istra\u017eivanjima koje je provela za potrebe izlo\u017ebe nai\u0161la je na dosjee \u010dak 288 \u017eena koje su \u017eivjele ili privremeno boravile u Rijeci u vrijeme D\u2019Annunzijeve okupacije grada, ali se fokusirala na njih nekolicinu. Rijeka se na izlo\u017ebi u doba D’Annunzijeve okupacije (1919.-1921.) predstavlja kroz personifikaciju, kao \u017eene u onodobnim umjetni\u010dkim djelima. Izlo\u017eba istra\u017euje polo\u017eaj \u017eene i ulogu \u017eenskog tijela za vrijeme politi\u010dke nestabilnosti i vojnog konflikta, to\u010dnije poistovje\u0107ivanje teritorija i nacionalnih granica sa \u017eenskim tijelom.<\/p>\n\n\n\n Kroz politi\u010dke govore Gabriela D\u2019Annunzija grad Rijeka postaje \u017eensko tijelo, a politi\u010dki, ratni i nacionalni motivi po\u010dinju se isprepletati s erotikom, tjelesno\u0161\u0107u, ali i nasiljem. Cijeli je koncept izlo\u017ebe sa\u017eet u pojmu \u2018mu\u010denica\u2019 – citt\u00e0 olocausta<\/em> \u2013 a Rijeka je grad koji je nakon D’Annunzijeva odlaska ostao izmu\u010den kao i mnoge \u017eene u njegovom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n