{"id":31229,"date":"2022-05-10T18:29:18","date_gmt":"2022-05-10T18:29:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=31229"},"modified":"2022-05-10T18:29:18","modified_gmt":"2022-05-10T18:29:18","slug":"medunarodni-znanstveni-skup-580-obljetnica-cresko-osorskog-statuta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=31229","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni znanstveni skup &#8220;580. obljetnica Cresko-osorskog statuta&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>U petak, 13. svibnja i u subotu, 14. svibnja 2022. godine odr\u017eat \u0107e se me\u0111unarodni znanstveni skup pod nazivom <em>580. obljetnica Cresko-osorskog statuta<\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Cresko-osorski statut prvi je put donesen 1441. godine, a naknadno su pridodavane nove odredbe. Godine 1640. one su ure\u0111ene i razvrstane u \u010detiri knjige (poglavlja) te je iste godine cjeloviti statut tiskan u Veneciji na venecijanskom dijalektu talijanskog jezika. Tekst Statuta pripremilo je povjerenstvo \u010diji je rad odobrila \u010ditava oto\u010dka zajednica: knez otoka Jakov Dolfin s po dvojicom plemi\u0107a i pu\u010dana iz Cresa, po jednim plemi\u0107em i pu\u010daninom iz Osora, Lubenica i iz Belog, \u0161to upu\u0107uje na odre\u0111eni stupanj demokratskog postupka. Statut je normativni izvor lokalnog, obi\u010dajnog prava s ponekim novim odredbama koje je uvodila tada\u0161nja mleta\u010dka vlast. U njemu se nalaze neke hrvatske i slavenske pravne uz obilje stranih utjecaja koji idu prema Veneciji pa i Bizantu, ali i germanskim utjecajima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt istra\u017eivanja i revalorizacije Cresko-osorskog statuta kao \u201ebisera\u201c oto\u010dke kulturne, a osobito pravne ba\u0161tine je va\u017ean za promociju otoka Cresa i Lo\u0161inja, potvrdu njihove uklopljenosti u onodobna, srednjovjekovna zbivanja koja potvr\u0111uju povezanost oto\u010dke i hrvatske ba\u0161tine s europskim pravnim tekovinama i \u010dvrste veze sa susjednim talijanskim i njema\u010dkim prostorima.<\/p>\n\n\n\n<p>Organizatori skupa su Grad Cres i Grad Mali Lo\u0161inj, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci, Pravni fakultet u Rijeci, HAZU &#8211; Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti u Rijeci s Podru\u010dnom jedinicom u Puli, Lo\u0161injski muzej, Creski muzej, Turisti\u010dka zajednica Grada Malog Lo\u0161inja, Turisti\u010dka zajednica Grada Cresa i Klub pomoraca Lo\u0161inj, a odvija se pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n<p>Otvorenje znanstvenog skupa bit \u0107e 13. svibnja u 10 sati u Cresu u Pala\u010di Moise, Zagrad 6, nakon \u010dega slijedi radni dio. U subotu, 14. svibnja, skup \u0107e se odr\u017eati u Malom Lo\u0161inju u pala\u010di Fritzi Lo\u0161injskog muzeja, V. Gortana 35, s po\u010detkom u 10 sati.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>PROGRAM<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>\u010cetvrtak, 12. svibnja 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; dolazak i smje\u0161taj sudionika u Cresu<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Petak, 13. svibnja 2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>9,00 sati &#8211; registracija sudionika (Pala\u010da Moise, Zagrad 6)<\/p>\n\n\n\n<p>10,00 sati \u2013 otvorenje skupa i pozdravni govori<\/p>\n\n\n\n<p>11,15 sati \u2013 izlaganja:<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. \u017deljko Bartulovi\u0107, <em>Uvodno izlaganje o Cresko-osorskom statutu<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. Enver Imamovi\u0107, <em>Cres i Lo\u0161inj u vremenu dono\u0161enja i tiskanja Cresko-osorskog statuta od XV. do XVII. stolje\u0107a<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. Sr\u0111an \u0160arki\u0107, <em>Krivi\u010dna dela protiv polnog&nbsp;morala u Creskom (Osorskom) statutu<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Vladimir Simi\u010d, <em>Propisi Cresko-osorskog statuta o sto\u010darima<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Vilma Pezelj, <em>Neka pitanja pravnog polo\u017eaja \u017eene prema Cresko-osorskom statutu iz 1441. godine<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Anamari Petranovi\u0107, <em>Rimski okvir promi\u0161ljanja ugovornih obveza Cresko-osorskog statuta<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; rasprava<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; 12,45 \u2013 13,15 h &#8211; stanka<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Zrinka Erent Sunko, <em>Djela protiv \u017eivota i tijela u Cresko-osorskom statutu<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Ivan Miloti\u0107, <em>Kanonsko i mleta\u010dko \/ kleri\u010dko i lai\u010dko u Cresko-osorskom statutu<\/em>,<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Sr\u0111an \u0110or\u0111evi\u0107, <em>Cresko-osorski statut i organizacija oto\u010dke vlasti<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. Neboj\u0161a Ran\u0111elovi\u0107 i Sara Miti\u0107, dipl. iur, <em>Sli\u010dnosti i razlike Cresko-osorskog statuta i srpskog srednjovjekovnog prava<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. D\u017eevad Drino, <em>Sli\u010dnosti i razlike Cresko-osorskog statuta i srednjovjekovnog bosanskog prava<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; rasprava<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; polazak vlastitim prijevozom, razgledanje Osora, dolazak u Mali Lo\u0161inj<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Subota, 14. svibnja 2022. <\/strong>(M. Lo\u0161inj, Lo\u0161injski muzej, Pala\u010da Fritzi, V. Gortana 35)<\/p>\n\n\n\n<p>10,00 h &#8211; otvorenje drugog dijela skupa i izlaganja:<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Tomislav Galovi\u0107, <em>Hrvatskoglagoljska ba\u0161tina Cresa i Lo\u0161inja \u2013 notarski akti i statutarne odredbe<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>dr. sc. Franjo Vel\u010di\u0107, <em>Osorska biskupija u vremenu od sastavljanja Cresko-Osorskog Statuta do njegova tiskanja, tj. od XV. do XVII. stolje\u0107a<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>dr. sc. Maja Poli\u0107, <em>Ivan Beuc istra\u017eiva\u010d Cresko-osorskog statuta<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Vi\u0161nja Lachner, <em>Cresko-osorski statut i njegova obiteljskopravna regulacija<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>doc. dr. sc. Jelena Kasap, <em>Osobitosti nasljednopravnog ure\u0111enja Cresko-osorskog statuta iz 1441. godine<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>doc. dr. sc. Ines Mati\u0107 Mate\u0161kovi\u0107, <em>Prisutnost rimske pravne tradicije u instrumentima osiguranja tra\u017ebina Cresko-osorskog statuta<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; rasprava<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; 12,00 h &#8211; stanka<\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Ladislav Heka,\u00a0<em>Prisega i druga dokazna sredstva u Cresko-osorskom statutu<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. \u017deljko Radi\u0107 i Marija \u0160tambuk, dipl. iur., <em>Suvremenost kaznenog procesnog prava u Cresko-osorskom statutu<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Ivona \u0160ego-Mari\u0107, <em>Mala in se prema odredbama Cresko-osorskog statuta<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ivana Maru\u0161i\u0107, mag. iur., <em>Mala prohibitia<\/em> <em>prema odredbama Cresko-osorskog statuta<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. \u017deljko Bartulovi\u0107, <em>Vlasni\u0161tvo nekretnina u Cresko-osorskom statutu<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; rasprava i zatvaranje skupa<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; ru\u010dak<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; razgledanje Muzeja Apoksiomena, Rive lo\u0161injskih kapetana i Miomirisnog oto\u010dkog vrta.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Predsjednica Organizacijskog odbora&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Predsjednik Znanstvenog odbora<\/p>\n\n\n\n<p>Marijana Dla\u010di\u0107, prof.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0 prof. dr. sc. \u017deljko Bartulovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":31230,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-31229","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/Znanstveni-skup-2022.jpg?fit=679%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52830,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52830","url_meta":{"origin":31229,"position":0},"title":"Znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 12 sati u Knji\u017enici Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Borongajska cesta 83d), odr\u017eava se me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c. Rije\u010d je o \u010detvrtom u nizu interdisciplinarnih znanstvenih skupova koji se svake godine posve\u0107uju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53580,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53580","url_meta":{"origin":31229,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni znanstveni skup &#8220;Dan ekonomske historije 2026. Prostor, ljudi, ideje: Tomislav Raukar i svjetovi ekonomije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveni skup \"Dan ekonomske historije 2026. Prostor, ljudi, ideje: Tomislav Raukar i svjetovi ekonomije\" odr\u017eat \u0107e se u petak, 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 11 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Programska knji\u017eica - Dan ekonomske historije 2026Preuzmi","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Raukar.jpg?fit=875%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Raukar.jpg?fit=875%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Raukar.jpg?fit=875%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Raukar.jpg?fit=875%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":31229,"position":2},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53619","url_meta":{"origin":31229,"position":3},"title":"U HAZU me\u0111unarodni znanstveni skup Borba protiv tuberkuloze: politike, razmjene i reprezentacije u Europi i njezinim kolonijama od 1850-ih do 1970-ih","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU, u utorak 26. svibnja 2026. u Knji\u017enici HAZU od 9 do 18 sati odr\u017eat \u0107e se\u00a0me\u0111unarodni znanstveni skup The Fight against Tuberculosis: Policies, Exchanges and Representations in Europe and\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":31229,"position":4},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":31229,"position":5},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31229"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31229\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31231,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31229\/revisions\/31231"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31230"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}