Autori: Miroslav Akmad\u017ea i Sla\u0111ana Josipovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Broj stranica: 370<\/p>\n\n\n\n
Godina izdanja: 2022.<\/p>\n\n\n\n
Suizdava\u010di: \u0110akova\u010dko-osje\u010dka nadbiskupija<\/p>\n\n\n\n
\u201eU dogovoru s izdava\u010dima, Hrvatskim institutom za povijest \u2013 Podru\u017e\u00adnicom za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, i \u0110akova\u010d\u00adko-osje\u010dkom nadbiskupijom, odlu\u010dili smo u vi\u0161e svezaka objaviti do sada ne\u00adobjavljene izvore koji svjedo\u010de o odnosima \u0110akova\u010dke i Srijemske biskupije i komunisti\u010dkih dr\u017eavnih vlasti. Prili\u010dna koli\u010dina izvora ve\u0107 je objavljena u raznoj literaturi, pa smo smatrali potrebnim, kako bi javnost dobila cjeloviti uvid, na jednom mjestu objaviti i do sada neobjavljene izvore, koji se \u010duvaju u dr\u017eavnim i crkvenim arhivima (ponajvi\u0161e u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu i Arhivu \u0110akova\u010dko-osje\u010dke nadbiskupije u \u0110akovu). Kako bi ponovno objavljivanje ve\u0107 objavljenih izvora iziskivalo tiskanje puno vi\u0161e sve\u00adzaka s ve\u0107im obujmom, smatrali smo kako je to nepotrebno, pa smo odlu\u010dili objaviti samo do sada neobjavljene izvore, a uz njih, u svakom pojedinom svesku, prilo\u017eiti podatke o tome u kojoj se literaturi do sada objavljeni izvori, za doti\u010dno razdoblje, mogu prona\u0107i. \u0160to se ti\u010de ovoga prvoga sveska, koji obu\u00adhva\u0107a razdoblje od 1945. do 1959., izvori su uglavnom objavljeni u sljede\u0107oj literaturi: Miroslav Akmad\u017ea, Crkva i dr\u017eava. Dopisivanja i razgovori izme\u0111u predstavnika Katoli\u010dke crkve i komunisti\u010dke dr\u017eavne vlasti u Jugoslaviji<\/em>, Sve\u00adzak I., 1945.-1952., Zagreb, 2008. i Svezak II., 1953.-1960., Zagreb 2010.; Miroslav Akmad\u017ea, Sla\u0111ana Josipovi\u0107 Batorek, Stradanja sve\u0107enika \u0110akova\u010dke i Srijemske biskupije 1945.-1960.<\/em>, Slavonski Brod \u2013 \u0110akovo, 2012.; Marin Sra\u00adki\u0107, Cruce et labore \u2013 Kri\u017eem i radom. Biskup Stjepan B\u00e4uerlein i \u0110akova\u010dka i Srijemska biskupija (1951.-1973.)<\/em>, \u0110akovo, 2014.; Marin Sraki\u0107, Zabrana \u0161kolskog vjeronauka u doba komunizma<\/em>, Zagreb, 2000.; Miroslav Akmad\u017ea, Biskupi, komunisti i sve\u0107eni\u010dka udru\u017eenja<\/em>, Zagreb \u2013 Sarajevo, 2018.; U ime na\u00adroda! Sudski proces profesorima i bogoslovima \u0110akova\u010dkog sjemeni\u0161ta 1959.\/60. godine<\/em>, priredio Stjepan Sr\u0161an, Osijek, 2009. Izvor i sadr\u017eaj:<\/p>\n\n\n\n
Knjige iz ovoga niza vezivali smo uz razdoblja upravljanja biskupijom po\u00adjedinih biskupa, tj. Antuna Ak\u0161amovi\u0107a, Stjepana B\u00e4uerleina i \u0106irila Kosa. Me\u0111utim ovaj prvi svezak pokriva razdoblje u kojem su biskupijom upravljala dvojica biskupa, tj. Ak\u0161amovi\u0107 i B\u00e4uerlein. Naime, Ak\u0161amovi\u0107 je bio apostol\u00adski administrator u prvim godinama nakon uspostave komunisti\u010dke vladavi\u00adne, a onda je B\u00e4uerlein imenovan naslovnim biskupom Herakleje Pontske (s jurisdikcijom rezidencijalnog biskupa) i posve\u0107en 29. lipnja 1951. No, kako je biskup Ak\u0161amovi\u0107 bio aktivan sve do svoje smrti 1959. godine, odlu\u010dili smo prvi svezak zaklju\u010diti s tom godinom.
U radu na ovoj knjizi nastojali smo, osim objavljivanja pojedinih spisa, uz te spise, koliko je bilo mogu\u0107e, dati i dodatna poja\u0161njenja. Za spise o kojima smo imali dodatna saznanja, priop\u0107ili smo ih uz same spise, a one spise za koje nismo imali takvih saznanja, ili su dovoljno poja\u0161njeni u uvodnom dijelu ove knjige u poglavlju Pregled crkveno-dr\u017eavnih odnosa 1945.-1959., objavili smo bez dodatnih poja\u0161njenja.
Izvorne spise prenijeli smo uglavnom doslovno kako su napisani, ne mije\u00adnjaju\u0107i na\u010din izra\u017eavanja odre\u0111enog vremena. Me\u0111utim, radi lak\u0161e \u010ditljivosti izvr\u0161ili smo manje izmjene izvornoga teksta koje ne mijenjaju smisao tek\u00adsta. Te izmjene ti\u010du se kori\u0161tenja velikog i malog slova na mjestima gdje se to sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee primijeniti (npr. umjesto \u201ckatoli\u010dka Crkva\u201d, pi\u0161emo \u201cKatoli\u010dka crkva\u201d i sl.). No, kod rije\u010di koje se ina\u010de pi\u0161u malim slovom, a u izvorniku su napisane velikim slovom, s ciljem da se istakne po\u0161tovanje prema odre\u0111enoj osobi, kao npr. \u201cUglednom Gospodinu\u201d ili \u201cVisokom Naslovu\u201d i sl., nismo \u010dinili promjene. Tako\u0111er, kod pisanja godina koje su pojedine osobe u navedenom razdoblju pisale bez to\u010dke, dodavali smo to\u010dku. Radi lak\u00ad\u0161eg razumijevanja dopunjavali smo i pojedine skra\u0107ene rije\u010di, kao npr. \u201c\u017eup. uprav.\u201d u \u201c\u017eupni upravitelj\u201d. Na pojedinim smo mjestima morali unijeti i neka svoja tuma\u010denja, ili napomene u sam tekst, a ona su uvijek umetnuta u uglate zagrade. Npr. ako uz neko prezime nedostaje ime, njega smo dodali unutar uglatih zagrada [Antun] Ak\u0161amovi\u0107. Ukoliko je potrebno \u0161ire poja\u0161\u00adnjenje, takvo poja\u0161njenje smo naveli u bilje\u0161ci. Tako\u0111er napominjemo, da sve \u0161to je ovdje u spisima istaknuto podvla\u010denjem crte, ili na neki drugi na\u010din, tako je istaknuto u izvornim spisima. Kod navo\u0111enja nadnevka izvornog spisa u regesti, prednost smo davali nadnevku stvarnog doga\u0111aja, a ne nadnevku pisanja teksta. Na primjer, ako je razgovor crkvenog i dr\u017eavnog predstavnika odr\u017ean 12. prosinca, a zapisnik o tom razgovoru sastavljen je 14. prosinca, u regesti navodimo nadnevak koji se odnosi na vrijeme odr\u017eanog sastanka, a ne pisanja izvje\u0161\u0107a. Jedino ako izvorni spis ne navodi vrijeme odr\u017eavanja razgo\u00advora, navodimo nadnevak pisanja izvje\u0161\u0107a.
Nadamo se da \u0107e ova knjiga, tj. prvi svezak, kao i sljede\u0107i svesci pomo\u0107i u razumijevanju crkveno-dr\u017eavnih odnosa u vrijeme komunisti\u010dke vladavine na podru\u010dju \u0110akova\u010dke i Srijemske biskupije i da \u0107e spisi koje u njima donosimo potaknuti druge istra\u017eiva\u010de na daljnje istra\u017eivanje navedene problematike.\u201d<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n