Kao \u0161to smo ve\u0107 najavljivali, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu otvorena je 28. travnja 2022. izlo\u017eba \u201cHrvatsko-ukrajinski odnosi i paralele, iz vizure Filozofskog fakulteta u Zagrebu\u201d. Tom prilikom objavljena je istoimena publikacija s pro\u0161irenim tekstovima koji su \u010dinili osnovu izlo\u017ebe. Op\u0161irnije u nastavku.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba \u2018Hrvatsko-ukrajinski odnosi i paralele iz vizure Filozofskog fakulteta u Zagrebu\u2019<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ju\u010der je na Filozofskom fakultetu otvorena izlo\u017eba Hrvatsko-ukrajinski odnosi i paralele iz vizure Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/em><\/strong>. U jeku niza humanitarnih akcija \u010ditavog svijeta pa tako i Republike Hrvatske, Filozofski fakultet odlu\u010dio je zabilje\u017eiti svoje duboke znanstvene, kulturne i obrazovne veze s narodom Ukrajine. Na\u0161e su se slutnje kako samo izlo\u017eba ne\u0107e biti dovoljna za jasan prikaz kulturnih i znanstvenih veza ubrzo obistinile pa je u izdanju FF pressa objavljena i publikacija koja prati izlo\u017ebu.<\/p>\n\n\n\n Trenutno Filozofski fakultet prima najvi\u0161e studenata izbjeglih iz Ukrajine, trenutno svi profesori i studenti s Katedre za ukrajinski jezik i knji\u017eevnost i Ukrajinci i Hrvati poma\u017eu kao volonteri u prevo\u0111enju, u komunikaciji, u integraciji svih na\u0161ih ukrajinskih prijatelja.<\/p>\n\n\n\n Upravo je stoga Filozofski fakultet sto\u017eerna ustanova integracije Ukrajinaca izbjeglih u Hrvatsku. S druge strane, Filozofski fakultet ima duboke i vi\u0161estoljetne veze s Ukrajinom po\u010dev\u0161i od pou\u010davanja ukrajinskog dulje od 50 godina, a posebno zahvaljuju\u0107i studiju koji \u0107e sad slaviti 25 godina postojanja, s nizom znanstvenih veza u povijesnim znanostima, a te veze postoje i razvijaju se zbog zajedni\u010dkih korijena etnogeneze Hrvata i Ukrajinaca.<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017ebu i knjigu o hrvatsko-ukrajinskim odnosima i paralelama iz vizure Filozofskog fakulteta u Zagrebu osmislili su Miljenko Jurkovi\u0107, Damir Agi\u010di\u0107 i Kre\u0161imir Filipec, a u njezinoj su realizaciji sudjelovali: Neven Budak, Igor Marko Gligori\u0107, Borislav Grgin, Branimir Jankovi\u0107, Vjeran Kursar, Hrvoje Petri\u0107, Marijeta Rajkovi\u0107 Iveta, Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107 i Nata\u0161a \u0160tefanec. Panoe i knjigu grafi\u010dki je oblikovao Boris Bui. U radu na projektu sudjelovali su i Tetyana Fuderer i Maksim Kamenjecki.<\/p>\n\n\n\n Fotogalerija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n