{"id":3102,"date":"2017-03-03T15:47:13","date_gmt":"2017-03-03T15:47:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3102"},"modified":"2017-03-03T15:48:16","modified_gmt":"2017-03-03T15:48:16","slug":"patrice-canivez-sto-je-nacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3102","title":{"rendered":"Patrice Canivez, “\u0160to je nacija?”"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

Objavljeno je hrvatsko izdanje knjige \u201e\u0160to je nacija?\u201c francuskog filozofa Patricea Caniveza (Zagreb: Matica hrvatska, 2017, 122 str., prijevod djela: \u201eQu\u2019est-ce que la nation?\u201c).<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Matica hrvatska<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Knjige<\/p>\n

 <\/p>\n

Patrice Canivez<\/p>\n

\u0160to je nacija?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod s francuskog LEONARDO KOVA\u010cEVI\u0106, redaktura prijevoda MIRNA VEL\u010cI\u0106, priredio DAMIR BARBARI\u0106<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za razliku od povijesne znanosti i sociologije, suvreme\u00adna politi\u010dka filozofija jedva da se dotaknula pitanja na\u00adcije. Usprkos tome, problemi dana\u0161njeg doba svjedo\u010de o va\u017enosti opstojnosti nacije. U Europi stari i noviji \u010dlanovi Europske unije nastupaju kao nacije, u funkciji nacional\u00adnih interesa i s nacionalnih to\u010dki gledi\u0161ta. Iz te \u010dinjenice proizlaze sukobi koji zahtijevaju proces politi\u010dke unije ili zajedni\u010dke vanjske politike. Isto vrijedi i za me\u0111unarodne odnose. Budu\u0107i da nisu skloni globalnom vladanju, Uje\u00addinjeni narodi funkcioniraju samo kada to nacije jasno \u017eele, po\u010dev\u0161i od onih najmo\u0107nijih me\u0111u njima. Da bi dje\u00adlovale u situacijama zajedni\u010dkog rizika, pojam me\u0111una\u00adrodne zajednice koja je spremna za orkestrirano djelova\u00adnje i koja po\u0161tuje pravila kolektivnog odlu\u010divanja suo\u010dava se sa suparni\u010dkim pojmom saveza nacija kojim upravlja jedna ili nekoliko sila. Ako dakle ne raspola\u017eemo pojmom nacije, postaje nemogu\u0107e ispravno postaviti probleme da\u00adna\u0161njeg vremena.<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026) Taj pojam predmet je ovog ogleda. On \u0107e po\u010deti analizom pojma nacije nakon \u010dega \u0107emo istra\u017eiti je li mogu\u0107e dati njezi\u00adnu definiciju. Pogotovo \u0107e biti potrebno istra\u017eiti postoje li konstante izme\u0111u razli\u010ditih vrsta nacija ili su te vrste nesvodive. Potom \u0107e biti potrebno staviti na ku\u0161nju valja\u00adnost predlo\u017eenog pojma. U tu \u0107emo svrhu vidjeti u kojoj se mjeri stvarnost podudara s tim pojmom, \u0161to zna\u010di da \u0107emo postaviti pitanje o stvarnom ili fiktivnom jedinstvu nacija. Na kraju \u0107emo raspraviti problem odnosa izme\u0111u nacije i demokracije (Patrice Canivez<\/strong>).<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod djela Qu\u2019est-ce que la nation?<\/em>. \u2014 Bilioteka Parnas<\/em>. Niz Filozofija, glavna urednica Romana Horvat, izvr\u0161na urednica Vesna Zednik, likovno oblikovanje biblioteke Luka Gusi\u0107, priprema Tehni\u010dka priprema MH \/ Pavao Damjanovi\u0107, tisak Denona d.o.o. (Zagreb). \u2014 Knjiga je opremljena pogovorm Damira Barbari\u0107a o autoru<\/p>\n

 <\/p>\n

Autori<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Patrice Canivez<\/p>\n

 <\/p>\n

Francuski filozof (ro\u0111en 1957), sveu\u010dili\u0161ni profesor etike, filozofije politike i povijesti politi\u010dke misli u Lillu, autor niza knjiga i radova o temeljnim problemima i teoreti\u010darima filozofije politike<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

biblioteka: PARNAS. Niz Filozofija<\/p>\n

cijena: 40,00 kn<\/p>\n

broj stranica: 122<\/p>\n

uvez: uvez bro\u0161iran i pro\u0161iven<\/p>\n

dimenzije: 11 x 17 cm<\/p>\n

godina izdanja: 2017.<\/p>\n

izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n

mjesto: Zagreb<\/p>\n

ISBN: 978-953-341-069-2<\/p>\n

podru\u010dje: filozofija, politika i politologija<\/p>\n

 <\/p>\n

PDF-ovi<\/p>\n

 <\/p>\n

Sadr\u017eaj (121,6 KB)<\/p>\n

Uvod (91,1 KB)<\/p>\n

Analiza pojma ‘nacija’ (119,0 KB)<\/p>\n

Zaklju\u010dak (145,6 KB)<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/1180\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3103,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-3102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/canivez-sto_je_nacija.jpg?fit=500%2C763&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":3102,"position":0},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":3102,"position":1},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":3102,"position":2},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":3102,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54178,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54178","url_meta":{"origin":3102,"position":4},"title":"Polemika o Ivi Pilaru povodom knjige Du\u0161ka Sekuli\u0107a “Ideologije rase i nacije”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U polemiku izme\u0111u Tomislava Jonji\u0107a i Du\u0161ka Sekuli\u0107a o Ivi Pilaru uklju\u010dio se Mislav Gabelica u \u010dasopisu \"Pilar\" (br. 35, 2025) polemi\u010dkim prilogom \"Dva mi\u0161ljenja o Ivi Pilaru: povodom izlaska knjige Du\u0161ka Sekuli\u0107a Ideologije rase i nacije\". Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/clanak\/498844 https:\/\/www.pilar.hr\/2026\/04\/objavljen-35-broj-casopisa-pilar\/ https:\/\/historiografija.hr\/?p=53850 https:\/\/historiografija.hr\/?p=48163","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":3102,"position":5},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3102"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3104,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3102\/revisions\/3104"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}