{"id":3102,"date":"2017-03-03T15:47:13","date_gmt":"2017-03-03T15:47:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3102"},"modified":"2017-03-03T15:48:16","modified_gmt":"2017-03-03T15:48:16","slug":"patrice-canivez-sto-je-nacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3102","title":{"rendered":"Patrice Canivez, “\u0160to je nacija?”"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

Objavljeno je hrvatsko izdanje knjige \u201e\u0160to je nacija?\u201c francuskog filozofa Patricea Caniveza (Zagreb: Matica hrvatska, 2017, 122 str., prijevod djela: \u201eQu\u2019est-ce que la nation?\u201c).<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Matica hrvatska<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Knjige<\/p>\n

 <\/p>\n

Patrice Canivez<\/p>\n

\u0160to je nacija?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod s francuskog LEONARDO KOVA\u010cEVI\u0106, redaktura prijevoda MIRNA VEL\u010cI\u0106, priredio DAMIR BARBARI\u0106<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Za razliku od povijesne znanosti i sociologije, suvreme\u00adna politi\u010dka filozofija jedva da se dotaknula pitanja na\u00adcije. Usprkos tome, problemi dana\u0161njeg doba svjedo\u010de o va\u017enosti opstojnosti nacije. U Europi stari i noviji \u010dlanovi Europske unije nastupaju kao nacije, u funkciji nacional\u00adnih interesa i s nacionalnih to\u010dki gledi\u0161ta. Iz te \u010dinjenice proizlaze sukobi koji zahtijevaju proces politi\u010dke unije ili zajedni\u010dke vanjske politike. Isto vrijedi i za me\u0111unarodne odnose. Budu\u0107i da nisu skloni globalnom vladanju, Uje\u00addinjeni narodi funkcioniraju samo kada to nacije jasno \u017eele, po\u010dev\u0161i od onih najmo\u0107nijih me\u0111u njima. Da bi dje\u00adlovale u situacijama zajedni\u010dkog rizika, pojam me\u0111una\u00adrodne zajednice koja je spremna za orkestrirano djelova\u00adnje i koja po\u0161tuje pravila kolektivnog odlu\u010divanja suo\u010dava se sa suparni\u010dkim pojmom saveza nacija kojim upravlja jedna ili nekoliko sila. Ako dakle ne raspola\u017eemo pojmom nacije, postaje nemogu\u0107e ispravno postaviti probleme da\u00adna\u0161njeg vremena.<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026) Taj pojam predmet je ovog ogleda. On \u0107e po\u010deti analizom pojma nacije nakon \u010dega \u0107emo istra\u017eiti je li mogu\u0107e dati njezi\u00adnu definiciju. Pogotovo \u0107e biti potrebno istra\u017eiti postoje li konstante izme\u0111u razli\u010ditih vrsta nacija ili su te vrste nesvodive. Potom \u0107e biti potrebno staviti na ku\u0161nju valja\u00adnost predlo\u017eenog pojma. U tu \u0107emo svrhu vidjeti u kojoj se mjeri stvarnost podudara s tim pojmom, \u0161to zna\u010di da \u0107emo postaviti pitanje o stvarnom ili fiktivnom jedinstvu nacija. Na kraju \u0107emo raspraviti problem odnosa izme\u0111u nacije i demokracije (Patrice Canivez<\/strong>).<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod djela Qu\u2019est-ce que la nation?<\/em>. \u2014 Bilioteka Parnas<\/em>. Niz Filozofija, glavna urednica Romana Horvat, izvr\u0161na urednica Vesna Zednik, likovno oblikovanje biblioteke Luka Gusi\u0107, priprema Tehni\u010dka priprema MH \/ Pavao Damjanovi\u0107, tisak Denona d.o.o. (Zagreb). \u2014 Knjiga je opremljena pogovorm Damira Barbari\u0107a o autoru<\/p>\n

 <\/p>\n

Autori<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Patrice Canivez<\/p>\n

 <\/p>\n

Francuski filozof (ro\u0111en 1957), sveu\u010dili\u0161ni profesor etike, filozofije politike i povijesti politi\u010dke misli u Lillu, autor niza knjiga i radova o temeljnim problemima i teoreti\u010darima filozofije politike<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

biblioteka: PARNAS. Niz Filozofija<\/p>\n

cijena: 40,00 kn<\/p>\n

broj stranica: 122<\/p>\n

uvez: uvez bro\u0161iran i pro\u0161iven<\/p>\n

dimenzije: 11 x 17 cm<\/p>\n

godina izdanja: 2017.<\/p>\n

izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n

mjesto: Zagreb<\/p>\n

ISBN: 978-953-341-069-2<\/p>\n

podru\u010dje: filozofija, politika i politologija<\/p>\n

 <\/p>\n

PDF-ovi<\/p>\n

 <\/p>\n

Sadr\u017eaj (121,6 KB)<\/p>\n

Uvod (91,1 KB)<\/p>\n

Analiza pojma ‘nacija’ (119,0 KB)<\/p>\n

Zaklju\u010dak (145,6 KB)<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/1180\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3103,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-3102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/canivez-sto_je_nacija.jpg?fit=500%2C763&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":3102,"position":0},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":3102,"position":1},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":3102,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":3102,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":3102,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":3102,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3102"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3104,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3102\/revisions\/3104"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}